DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1899 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 470 —


Kada je vidilo ovdašnje pučanstvo ovakove sjajne uspjehe akacije
u ovo zadnjih devet godina — jer se s njom pošumljuju sve
sječine u briežuljastih predjelih — prionulo je i ono, te je
počelo u privatne svoje kolosjeke akaciju saditi.


Tako me svakoga proljeda dolaze seljaci moliti, da im
dadem gotovih biljka za presad ili da im nabavim sjemena,
što im ja vrlo rado učinim, a dadem većini i po nješto biljka
iz šumskog biljevišta i to bezplatno. Kako su seljaci iz početka
mrmljali i sa nezadovoljstvom sadili akaciju u sječinama govoreć:
»što će nam taj drač ili to trnje«, tako ju danas, osokoljeni
sa uspjesima, sami dolaze moliti, da n. pr. kojoj zajednici
opredielim veći broj akacije, a nekoji mi ju dapaČe i
i kradu u proljeće iz biljevišta.


Više zemlj. zajednica moli — osobito one čiji pašnjaci leže
uz Dravu, kao n. pr. Vel. Bukovec, Karlovce i t. d. — da im
se na njihovim pašnjacima (neobraslim) zasadi akacija u redovima
na veće razmake, da im pašno blago za ljetne sparine
imade zakloništa. Ne samo sa toga gledišta oni to mole, već mole
i s razloga, što je tamo tlo pjeskovito i bez zastora, na kojem
u ljetnih mjesecih od suncožara ugine svaka travka tako, da
blago ne ima nikakove paše. Uzgovši akaciju 5—7 metara
visoko, mogu zavesti »okresno gospodarstvo«, koje će im
svake 2 ili 3 godine davati obilno ogrievnog drva.


Time je obezkriepljena tvrdnja onih, koji tvrde, da je
seosko pučanstvo u načelu uvjek protivno pošumljivanju. jer
dok se žiteljstvo osvjedoči o uspjehu i koristi pošumljivanja
tada oni sami promiču pošumljenje, nu dok do toga osvjedočenja
dodju, treba da šumar mnogu gorku proguta, da je
ustrajan u svom mukotrpnom radu, odlučan, i uz to, da dobrim
savjetom pučanstvo uputi i poduči o blagodati pošumljenja.


Ja sam se primjerice osvjedočio, da se sa liepim načinom
dade sve polučiti, puno laglje nego uporabom prisilnih sredstva
sa strane oblasti.