DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 76 <-- 76 --> PDF |
- 586 — Mittheilungen aus dem forstlichen Versuchswesen Oesterreichs. Izdala c. kr. šumarska pokusna postaja „Mariabruim", a sadržaje: Form u. Inhalt de Fichte. Ciena 2´4 for. Schullern zu Schrattenhofeii, geschichtliche Darstellung der Land-u. Forstwirthschaft. (Iz djela: Gesehiclite der oesterr. Land u. Forstwirtlischaft u. ihrer Inđustrien 1848.—1898. Ciena 1-80 for. Steinkausl-, Grandsteuer u. Granđsteuerkataster. Izašlo u Cjelovcu kod Kleinmajera. Ciena 15 novč. Gtesetze, Verordnungen u. KunđmachuDgen aus dem Dienstbereiche des k. k. Ackerbaurainisterium. Ciena 2 4 for. Kiedler, die technischen Hochscliulen u. ihre wissenschaftlichen Bestrebungen, Rectoratsrede. Izašlo kod Veita u Lipskome. Ciena 1 marka. BechtI, Kalken u. Mergeln im modernen Landwirthschaftsbetriehe. Ciena 80 nvč. Knigge-LeTeste, đeutsche Wald u. Waidmannsspriiclie in Eeimen. (Jager u. Wald. Wild u. Hund. Der Sonntagsjager. Jiigerkalender aus alten Jagdbiichern. Alte Waidmannsfragen u. Antworten. Spriiche aus dem 16. Jabrhundert). Ciena l´SO for. Mass, praktischer Rathgeber flir Landwirthe. (Sammlungen von Vorschriften u. praktischen Verbaltungsmassregeln fiir die verschiedensten Vorkommnisse im lanđwirthscbaftlichen Betriebe. Ciena 216 for. Woilig, die Pusztenflora der grossen ungarischen Tiefebene. Ciena 1-8 for. Promet i trgovina. Prije nego progovorimo koju o sadanjem stanju šumske trgovine, moramo se obazrieti na stanje trgovine sa francuzkom dužicom tečajem nekoliko zadnjih mjeseci. Hvala bogu i u tom su pogledu krenuli odnošaji na bolje. Kako je početkom godine postao ovaj dužičarski trg mnogo živahnijim, tako je ostalo i nadalje. Jedino je nešto zapeo izvoz u mjesecu svibnju, nu tada se je opet digao, te ima nade, da de se, — kako već prije nekoliko mjeseci u ovom listu spomenusmo — i naši predncenti sretno riešiti svojih često starih zaliha na toj vrsti robe. Kupci uvidjaju, da je jeftinija amerikanska roba puno lošije kvalitete nego li je naša, pa su i opet u većoj mjeri stali tražiti našu robu. Da se vidi kakav je promet bio u mjesecih svibnju, lipnju i srpnju na tom trgu na Rieci i u Trstu, donosimo niže sliedeći potanki izkaz o kretnji te robe, potičući iz domaćih trgovačkih krugova. |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 77 <-- 77 --> PDF |
— 587 — nfn«H «z sjeAUY "82 1 1 1 1 M 1 1 oo o 1 , 1 o t o1 1 Ig-« 1 ^-^ n 2 M 1 1 ( N CO t ^ r-H TO O T-l ´ ^ «p+( TO 05 CO v^ o o O preg }jo j BZ 1 1 1 15 1 1 -* siuiix ^!Z 1 ( M 1 (M 1 o lil i f n co "^ "^ c^ —* o n3[}.TL) ´B2 o S 1 1 ^111 2 o co o o os o o os 1 1 1 1 1 II 1 1 uopuoi *Z (TI o cc 00 to o cr Oi snissi^K ^Z 1 1 1111 1 1 100 co ZD CM CO c^ o C^ fM (M " " ^1 o os xaB8pjog B2 lg 1 1 1 MSI 1 1 DO GO 11 11 t3 ´o C3 =3 S =3 S ori ´^ cc2 C3 "ta Cl -. 03 , r-; .U :c^ . ^ . « ^ R ,^ ^ . a a -j "tŽ^ . S ^ g-^«« pq -73 © .I? O o C^ ^ O ^ p. , raOA D t ^ ´ŠE´^ = KO c ™ B^SBZ pod EH i^ kl ^ *siA = OS P CL. CL, o i o c -o IH ,o a g 1—1 , ca o ´r c 1 4^ n--c _ o h l ´-^ ´S nO-O C S´C = «.2 S 2^ c t-rt ^^ i< ´^^x a fs E^ i-H (?q OTTt ^ lO cr t> cc oi o ^H c^ * lO t^ fojg s |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 78 <-- 78 --> PDF |
| — 588 — IzTOz francuskih dužica iz Trsta u mjesecu sribuju 1899. M a -a Ime broda Odpremila knc´a -o o O OJ Ti o I—1 C3 NI 1 Szaparv A.Ug. 5963 2 Christ. Gafflnel 401000 S Szechenvi ... . J. B. M. Gairarđ 241862 4 Maria B, 2000 5 Tal. J. B. M. Gairard 2183 6 Grčk. 3559 7 » Tal. Christ." Gafflnel 3980 8 Anđrassy .... . A.Ug. 5010 9 n 6000 10 Apollo A. Ug. 700 642862 3559 700 25136 Uvoz francusliih dužica u Trst u mjesecu svibnju 1899. Željeznicom iz li) tSJ o Primila kuća os ci o a 1> CO OJ "3 o CD p a ci a OJ 1-3 > Morpurgo & Parente 360000 360000 Th Schađelooch 190000 190000 E. Conighi & Arch 8000 4000 4000 16000 Christ. Gafflnel žOOOO 16000 36000 J. B. M. Gairarđ 4000 40oO 8000 12000 28000 G. P. Cravos 1000 4000 550000 24000 8000 4000 16000 4000 4000 4000 8000 12000 634000 Francuslfe je dužice u srem izvezeno u; Preko Trsta Preko Rieke Ukupno Francuzku . . . 642.862 1,132.520 1,775.382 Italiju 25.136 39.394 64.530 Englezku .. . — 12.000 12.000 Grčku 4.259 10.031 14.290 Tunis . . V . . — 3.622 3.622 Egipat. . . : . — 1.400 1.400 Belgiju .... — 104 104 672.275 1,199.071 1,871.328 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 79 <-- 79 --> PDF |
— 589 §05 C5 co o o oo o o O t- CO 00 ca o 00 o o o (M o:) er) co 00 o co o o o nfijBij 132 -* C^ (N -^ 00 L-O * FH BZ I II I I I I II I I |o I II I I I I I I I I I I I I I 8ranx BZ I II I II I I I ! I I I I I I I I f0đj8AI´7^ BZ I II II II I II I il I I I I I I I ! I I I ; I II co Ol co co G^Ijas^BH BZ r I §^ I II I I I I I I M I I I I I I I I I I xnB9pjog´BZ 1^ i rI I II i 11 9W90 liZ I I I I lL I I ssi ? -H C3 3 a O Č5 c3 „ ^š^ 03 o o . ^ »CD 50 © 0.2 1I ´3 o m m m m ea o m o ;0 O io PM M^ ( . « raoA ; 03´^ os *^ . 03 >0 -B^SBZ poj i°i H O »4 ftTJ 03 ´^ o3 }8JA li. = l a Ili lit »4 o o3 c3 05 c3 m te OJ đ OJ Hl .2 o aSgGC so9 bc: PaaM i»Pa3 fl´o OJ —13^ s foig |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 80 <-- 80 --> PDF |
— 550 — IzTOz francuzkih dužica iz Trsta u mjesecu lipnju 1898. 0) oi 3 0) Ime broda 03 w Odpremila kuda ^ _, o _ a t3 C3 > N SI Alice par. A. U. J. B. M. Gairarđ 164947 Dimitrios jedr. Grčk. Th. Schadeloock — 216446 — — Blandina P » A. U. 323860 — — — Dauns Tal. J. B. M. Gairard 1200 — par. — — — . Szapary Thraun 200 A. U. — — — » Grčk. — — 7795 » — Barletta Tal. — — — 2000 > Maria B, — — — 2000 Dauns » » 3000 — — — Arpad- » A. U. Christ. Gaffinel—-— — 3382 Commercio jedr. Tal. — — 4500 Roma — — — 50595 » 488807 216446 7795 66877 TJTOZ francuzkih dužica u Trst mjeseca lipnja 1899. C3 Željeznicom iz Primila kuda Ukupno Broda Bieke Pakraca Morpurgo & Parente 380000 380000 Th. Schadeloock 180000 180000 Christ. Gaffinel- 24000 800O 32000 Giacomo F. Cravos 12O00 4000 16000 J. B. M. Gairard 4000 4000 560000 36000 12000 4000 612000 Franeuzke je dužice u svem izvezeno u: preko Trsta preko Rieke Ukupno Francuzku 705.253 2,139.460 2,844 713 Italiju 66.677 196.930 262.907 Grdku 7.795 500 8.295 Bnglezku — 2.400 2.400 Tunis — 1.400 1.400 779.925 2,339.790 3,119.715 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 81 <-- 81 --> PDF |
591 — O O O IM OCO (M O in>0 ir-^R o^o nfijB}! B2 OOO 1 1 1 1 " 1 1 1 lO-^ lO 1o (M -* « (N ^ — O 1 1 1 1 1 1 1 lO C- i-i 1 Kl (N (N *-» P^ Bz 1 I I 1 I I M I II raBp II II I II II I 1^ I I g (M anpsiBpi uz I I I 1^ II II S I I I I I II li I I I I a TO (N TO OD I CO ^^ a^SO BZ I I II I II 00 (N <35 00 -* 03 O CO OS I , TO (M I , xnBapi03 ´^Z I I I I iI I 00(0 ´ ´ M II I I I I I " "-8 j^ g´S^´S j^ « r3 o os 2 rt =3 3 o ^ S § S o a a J«1 O cB *- ´rt 2^ ´S SS´S « 50 -2 « *-| Ti ,o Is^.o^ «o -g .ŽPS^ ^ -q . ^^ GO´ M.S a; . .00 i-^pa < . a2S_.--2 . © -a ja -a O O m -a o O H o a raoA o3 .53.^.5" ,^-Š -BiJSBZ poj; ^ "T^ « *siA Š.1 ´ii^ ^ii CS © l!4 "3 rt S o ;^ o o d 0´ H rt Qj rt o 3, 3uSnarrtrt3´-», ili lili P<05´o rt SrtuO.Srtgrtrlrt .rt M^ w ^HMiH PL, m CO Q fe 2 fe Q >o foig i-llMTO-^OOt^COO^OiHlMCO-^iC^Ot^COaiO-^tMTO |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 82 <-- 82 --> PDF |
— 592 — Izvoz francuskih dužica preko Trsta u mjesecu srpnju 1899. M O Ime broda Odpremila kuća "rt ii m > tS3 tS] 1 jedr. Tal. J. B. M. Gairard 8439 2 Arcadia par. A.Ug 104294 » 3 649599 Th. Schadelooch 4 Tal. 1920 J. B. M. Gairard 5 » JI 300 6 » 999 7 Christ. Gaffinel 4011 8 Corrađino jedr. 5700 5) 75S893 21369 Uvoz francuskih dužica u Trst mjeseca srpnja 1899. Željeznicom iz Primila kuca CD o c3 (D ti. C3 w o a 3 O (U » o a g C3 O O 3 Xi o a Morpurgo & Parente Th. Schađelooeh 500000 80000 500000 80000 J. B. M. Gairard 45000 45000 G. M. De Amicis 96000 96000 E. Coniglii & Aroh G. F. Cravos 8000 8000 4000 4000 4000 4000 4000 4000 16000 2400O Ciirist. Gaffinel 16000 4000 20000 C. Berger & G. 12000 12000 580000 161000 24000 8000 4000 4000 4O0O 4000 4000 793000 Francuske je dužice u svem izvezeno u : Preko Trsta Preko Eieke Ukupno Francusku . . 753.893 2,327.378 3,081.271 21.369 89.734 111.103 Holandesku . — 102.475 102.476 — 5.707 5.707 , 775.262 2,525.295 3,300,567 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 83 <-- 83 --> PDF |
— 593 — Kao što se iz priobćenih podataka vidi, da je krenulo na bolje glede prodaje i izvoza francuzkib dužica, tako je sveudilj povoljan eksport naše mekane robe iz „Gorskoga kotara", a tako isto tvrde rezane robe, pak i bukovih vratila, kojih je u samom mjesecu svibnju izvezeno iz Rieke 21294 q, dočim prošle godine u svibnju samo 10119 q dakle više nego dva puta; isto tako i bukovih dužica, kojih je lane u svibnju 751 q a ove godine u svibnju 2301 q u inozemstvo eksportirano. Osobito je porasao i izvoz u parketima; lane u svibnju 1476 q, a ljetos 5128 q. K ovom znatno većem izvozu mnogo doprinesoše radnje oko priprema za veliku svjetsku izložbu u Parizu, koja će se — kako je u obće poznato — buduće godine obdržavati, a sjegurno nadmašiti još sve dosadanje pariške izložbe unatoč bojcottu, koji se je s nekih strana počeo povodom Drejfusove propovjedati. Kako su pako pojedine zemlje na eksportu iz Rieke u mjesecu svibnju t. g. participirale, vidi se iz podataka priobćenih u „Oesterreichische Forst- u. Jagdzeitung" broj 38. od 22. rujna t. g. jer je izvezeno: u Francuzku . ; 84.637 q „ Italiju 72.125 „ „ Nizozemsku . . 21.835 „ „ Grčku 10.361 „ „ Englezku 9.107 „ „ razne austro-ugarske luke ... . 8.843 „ „ Azijatsku Tursku . 7.893 „ ,, Belgiju 6.872 „ « Egipat 6-458 „ „ Tunis 5.892 , „ Španiju . 2.617 „ . Algir 2.050 „ „ Njemačku 620 „ „ ostale zemlje 686 ,, Ovi su podatci za nas već stoga zanimivi, jer nam pokazuju važnost pojedinih zemalja za onu našu robu, koja se vodenim putem (u ovom slučaju morem) u inozemstvo eksportira. Pošto smo već u zadnjem broju našega lista na temelju službenih podataka dokazali, od kolike je važnosti riečko tržište za našu izvoznu trgovinu sa drvom — jer riečki trg sa circa 53% na sveukupnom izvozu iz iztočne pole monarkije (Ugarska sa Hrvatskom i Slavonijom) participira — to vidimo iz ovih podataka, prilike kojih zemalja su odlučne za naš eksport, odnosno, da gotovo sva naša četinjava i bukova roba ide na jug i zapad, a od hrastove robe poprilici % na zapad i 42 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 84 <-- 84 --> PDF |
— 594 — jug (u prvom redu Francuz ku, Englezku i Nizozemsku) a Va Ds sjever (Njemačku). Uz ove u obće povoljne prilike naše eksportne trgovine sa drvom puno su zadovoljniji šumovlastnici — a i mogu biti, jer šumska taksa od godine do godine raste, pa se drvo sve bolje uuovčuje — nego li naši domać i drvotršci, a osobito mali, koji se većinom tuže na slabe poslove, odnosno malenu zaslužbu. Opetovano smo se na tu okolnost osvrnuli, navlastito istaknuli smo u zadnjem broju našega lista, koji su uzroci tomu po našem mnienju i kako oni stradaju kraj tudjega velikoga kapitala, koji sve više i više terrain kod nas u šumskih poslovih osvaja, i upravo sve većma ugroživa njihovu eksistenciju. Doista se već sada jedva po prilici V4 svih naših šumskih poslova nalazi u domaći h rukuh, doeim je ^/^ svih naših poslova u tudjim rukama. Sv e viš e i više gubi važnost posredna trgovina, ta glavna domena naših domaćih drvotržaea i nekoć glavno vrelo njihove dobiti. Samo dok se je najbolje izplačivalo praviti dužicu — gdjenetreba gotovo nikakoveuložne glavnice — bila su zlatna vremeuaza naše domaće drvotršce, nukako je danas težište drvarskoga trga tražiti u piljenoj robi, njihov je položaj sve gori; konkurirati s piljanami to je danas gotovo ne moguće. Piljane idu za velikimi prodajami a naši trgovci za malimi, a jedna i druga strana utiče se u toj borbi pod okrilje vlasti; jedni dokazuju da je obća korist veća od velikih a druga od malih prodaja U tom smislu pisani su većinom izvještaji i članci u raznih stručnih glasilih i dnevnicih, te iz njih svagda proviruje tendencija zagovarati ili velike ili opet male prodaje. Priobćujemo niže doslovno prevedeni takav izvještaj o trgovini s drvom u Hrvatskoj, priobćen u broju 34. bečke Oesterr. Forst- u. Jagdzeitung koji glasi: ,0 trgovini s drvom u Hrvatskoj primili smo od uvaženog stručara ovu ubavjest: u raznih dnevnicih i stručnih glasilih upućuje se na okolnost, da naša trgovina od godine do godine sve više strada uslied amerikanske i bosanske utakmice i kojoj konačno ne će odoljeti moći, ako vlada kao posjednik najprostranijih šuma ne će sniziti šumsku taksu i osjegurati povoljnije prilike izvoza. Mi ovaj nazor u svemu ne dielimo, jer smo uvjereni, da nikoji drvotržac kod dražbe stabala ne će svojom ponudom dalje ići, nego mu to prilike tržišta dozvoljavaju. Ako su procjene i izklične ciene previsoke, to se tada ne će dotične čestice prodati. Hoće li posjednik ipak da ih proda, nepreostaje mu drugo, nego ići izpod procjene. Pogibeljno s narodno-gospodarstveuog gledišta, a i po sebi samo, čini nam se prodaja bez dražbe, dakle tako rekuć izpod ruke. Tako se |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 85 <-- 85 --> PDF |
— 595 — je prije kojih 8 godina nastojalo uplivati na tadanjega ministra za po- Ijodjeljstva Bethlena, da dozvoli prodaju velikog kompleksa vrstnih slavonskih hrastika. Shodnost takove prodaje podkriepljivala se je i time, da će ovakovo veliko poduzeće urediti uzornu piljanu, u kojoj će na stotine šumskih radnika naći zarade. .Još se je k tomu reklo, da je ponudjena svota od 2 milijuna forinti obzirom na mnoge investicije dosta i visoka. Nu pošto su o tih pregovorih čuli domaći drvotršci, odaslaše deputaciju banu i ministru trgovine, da se proti takovoj prodaji bez dražbe potuže, i tu veliku prodaju osujete. Preuz. g. Ban je toplo zagovarao molbu ove gospode i doista je ministar odredio dražbu, ali je ostao kod velike prodaje, jer se je u tom obziru smatrao obvezanim. Rezultat dražbe bio je upravo do zaeudjenja povoljan, jer je tom prodajom postignuta poprilici dvostruka ciena (4 milijima forinti) koju je nudilo francuzko družtvo, a sve uz uvjete u svakom pogledu povoljne po država, akoprem se medju timi uvjeti nalazi i jedan takav, kojega možemo donekle nekom vrsti stupice smatrati. Dražbeni su naime uvjeti medju ostalim sadržavali uslov, da kupac ima uz trošak od 800.000 for. urediti piljanu koja ima preći u slobodno vlastničtvo erara, nakon što je kupac kupljene hrastove izradio. Pošto se pako ne može predmnievati, da će erar sam dalje tu piljanu voditi u vlastitoj režiji, moglo se je samo stime računati, tu piljanu uzeti u zakup pod izlikom, da se tako veliko poduzeće može i opet dalje uzdržati samo pod tim uvjetom, ako u korist zakupnika i opet do velike prodaje dodje, i tako novu veliku prodaju polučiti. Nu ovakovim doista u izgledu stojećem postupkom oduzimlje se mogućnost rada i kupovanja malih parcela množini malih drvotržaca, koji velikimi glavnicami ne razpolažu, a ipak neko pravo na obstanak i posao u njihovoj struci imadu. Male ljude iztisnut će jednostavno veliki kapital, čime će se konkurencija znatno umanjiti i konačno ustupiti mjesto „cartelu" (Ring). I u gornjoj Ugarskoj dokazalo je izkustvo, da je po erar mnogo povoljnije prodavati malene skupine za sječu zrelih stabala, nego li velika prodaja. Zašto bi se baš dakle u Hrvatskoj i Slavoniji išlo za tim, da se veliki kapital na trošak države i malenih drvotržaca još više obogati? Već se sada tvrdi, ako se država i opet na velike prodaje — dakako u korist stalnim osobam ili skupinam, odluči, da ne će naći zakupnika za svoju piljanu i tako da će napustiv ili prodav takovu piljanu ostati više stotina radnika bez zaslužbe. Ova tvrdnja, koju od interesovane strane čujemo, ne stoji. Prije svega, da se i takova veća piljana napusti, o čem se može svakako dvojiti, to bi se sjeguruo osnovalo više manjih piljana, u kojih bi takodjer množtvo radnika zaslužoe uušlo"; izostatak zakupnine za piljanu, nadomjestio bi se s gurno više nego desetorostrnko polučenjem većih svota kod same prodaje. Tvrdi se, da, |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 86 <-- 86 --> PDF |
— 596 — naša šumska trgovina silno strada uslieđ amerikanske utakmice, dapače da ona po njoj gubi svoja dosadanja tržišta. Doista, to je izpravno, ali samo u ograničenoj mjeri i samo prolazno. Slavonska je dužica tako izvrstne kakvoće, da je amerikanska podnipošto nadomjestiti ne može, stoga se vraćaju stari konzumenti i opet na naša nešto sknplju, ali kud i kamo bolju robu. Amerikanska konkurencija je jedva ono, česa se mi bojati moramo. Mnogo su škodljive one u Bosnoj običajne velike prodaje; tu je dobroga svakako i previše. Ovdje se mnoge tisuće stabala bez dražbe, gotovo izpod ruke prodaju, a uz to uz tako jeftine ciene, da je kupac uza sav teški izvoz i nuždu graditi nove puteve, čak i željeznice, još nvjek u stanju svoju robu nerazmjerno jeftinije na trg donositi, nego što se slavonsko drvo dobavljati može. Istina je doduše, da milijuni do kojih bosanska uprava ovim načinom u svrbu raznih investicija dolazi, ipak konačno ne odgovaraju interesom zemlje i države. I pod turskom vladavinom se je takodjer drvom bacalo. Navlastito je Hercegovina od francuzkih tvrdka upravo opustošena, posliedica toga bilo je posvemašno zakrasivanje. Sada već ima i u visokih planina velikih prodaja. Jedva se može misliti na uspješno pomladjivanje. Tko pozna gorsko tlo bosansko, morat će dopustiti, da uza sav preborni sjek ipak je pogibelj zakrasi vanja bliža. Osim toga jedva da je Bosna pozvana tamo običajnom gospodarstvenom politikom oštećivati našu šumsku trgovinu i u obće na naše narodno gospodarstvo tako uplivati, kako je do sele uticala. Clanovom naših delegacija toplo bi preporučiti mogli, ovu stvar proučiti i poduzeti shodne korake za čuvanje naših interesa. Što se velikih prodaja u Hrvatskoj i Slavoniji tiče, pogovara se, da se drvotržci kane predstavkom obratiti na hrvatski sabor, kojem pristoji zakouito pravo, svoju dozvolu takvim velikim prodajam uzkratiti´" — Ovo su evo nazori o prodajama i šumskoj trgovini u obće naših domaćih drvotržaca. Obratno stanovište zauzimlju razne velike ponajviše tudje tvrdke, uastojeć mjeroduvnim faktorom i javnomu nmienju protivno dokazati. Trgovina sa izradjenoiii robom nalazi se gledora na ciene u onom položaju, koji smo već u prijašnih brojevih našega lista od ove godine izcrpivo predočili, to je obzirom na izvoz dosta živahna. Sada počinju glavne prodaje stabala u našim šumama; već ih je većina, naročito onih velikih, u službenih novina i stručnih glasilih oglašena, tako će se obdržavati: 5. listopada o g. prodaje šuma inveslicionalne zaklade u Zagrebu u svem 17.2d6 hrastovih, 54 jasenova, 494 brestova i 1402 bukova i ina stabla procjeujeua na 1,080.925 for. na površini 722 kat. rali; od toga sposobno je za trupce 14.749 a za cjepku gradju oo 625 m-´. Osim toga napose se još prodaje 2072 ja^e |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 87 <-- 87 --> PDF |
- 597 - Dova, 5481 brestovih, 10.639 bukovih i inih stabala procjenjeuih ukupno na 42.019 for. Dne 16. listopada t. g. prodavati će se javnom dražbom kod krnadšumarskog ureda u Vinkovcih u tamošnjih šumarijah na ukupnoj površini od 1.301´/a rali razna stabla, i to: 10.810 hrastovih, 20686 jasenovih, 2805 brestovih, 2609 bukovih i inih stabala sađržavajuć u svem 68,660 ra´´ gradje i 54.822 m^ ogrieva, procjenjenih na 951.407 for. Dne 17. listopada dražba stabala kod im. obć. I. banske u Glini u svem 3399 hrastovih stabala sa 3154 m^ gradje, procjenjenih na 2I.902V2 for. Dne 5. listopada prodavati će se kod gradskog poglavarstva u Požegi javnom dražbom iz gradskih šuma i to šume „Krivi put" 1657 hrastovih stabala sa 1634 m^ liesa i 583 m´ ogrivna, procjenjenih na 5908 for.; nadalje iz šume „Papin dol" 561 hrastovo stablo sa 368 m* liesa i 329 m´ ogrieva, procjenjenih na 1876 for.; i napokon u šumi ,Šokavica" 179 hrastovih stabala sa 878 m´ liesa i 947 m´ ogrieva, procienjeno na 4196 for. Dne 16 listopada prodavati će se kod kr. žup. oblasti u Požegi javnom dražbom iz raznih šuma zemljištnih zajednica u svem 7136 hrastovih i 23 cerova stabla sa 12.970 m* gradje i 712 m´ ogrieva, procjenjenih na 75.904 for. Dne 4. listopada obdržavati će se kod gospodarstvenog ureda gjurgjevačke im. obćine javna dražba stabala iz šumah šumarija: Koprivnica, Gjurgjevac i Gola, i to 1243 hrastova i 114 jasenovih stabala, procjenjenih na ukupno 79.566 for. Dne 15. rujna t. g. bila je dražba kod vlastelinstva Uljanik pl. Biedermanna na 2070 hrastovih stabala. Potanji uvjeti iste kao i uspjeh nije nam poznat. Dne 28. rujna imala se je obdržavati javna dražba kod kr. žup. oblasti u Zagrebu vrhu 971 hrastova iz šume zemlj. zajednica Kurilovac, od kojih ima 556 m* drva sposobnog za tesanu gradju, 2158 m^ za dužice, ujedno se prodaje jedan dio ogrieva potičućeg od tih stabala u iznosu od 3200 prostrnih metara, sve skupa procjenjeno na 21801 for. Najveća ovo godišnja prodaja bila bi ona, kako javlja „Agramer Zeitung" na vlastelinstvu doljni Miholjac grofice Majlath, gdje da je primljena ponuda dioničkog družtva Neuschloss´ovog iz Budim-Pešte sa 2^2 milijuna forinti na circa 300.000 starih (250—300 godina) hrastovih stabala. Prebrojiv k ovim velikim dražbam još i one već prije oglašene, bez obzira na manje prodaje privatnih vlastnika, to se može reći, da se ove godine velika množina navlastito hrastovih stabala na prodaja iznesla. |