DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 76     <-- 76 -->        PDF

- 586 —
Mittheilungen aus dem forstlichen Versuchswesen Oesterreichs. Izdala
c. kr. šumarska pokusna postaja „Mariabruim", a sadržaje: Form


u. Inhalt de Fichte. Ciena 2´4 for.
Schullern zu Schrattenhofeii, geschichtliche Darstellung der
Land-u. Forstwirthschaft. (Iz djela: Gesehiclite der oesterr. Land u.
Forstwirtlischaft u. ihrer Inđustrien 1848.—1898. Ciena 1-80 for.


Steinkausl-, Grandsteuer u. Granđsteuerkataster. Izašlo u Cjelovcu
kod Kleinmajera. Ciena 15 novč.
Gtesetze, Verordnungen u. KunđmachuDgen aus dem Dienstbereiche
des k. k. Ackerbaurainisterium. Ciena 2 4 for.


Kiedler, die technischen Hochscliulen u. ihre wissenschaftlichen
Bestrebungen, Rectoratsrede. Izašlo kod Veita u Lipskome. Ciena
1 marka.


BechtI, Kalken u. Mergeln im modernen Landwirthschaftsbetriehe.
Ciena 80 nvč.


Knigge-LeTeste, đeutsche Wald u. Waidmannsspriiclie in Eeimen.
(Jager u. Wald. Wild u. Hund. Der Sonntagsjager. Jiigerkalender aus
alten Jagdbiichern. Alte Waidmannsfragen u. Antworten. Spriiche aus
dem 16. Jabrhundert). Ciena l´SO for.


Mass, praktischer Rathgeber flir Landwirthe. (Sammlungen von
Vorschriften u. praktischen Verbaltungsmassregeln fiir die verschiedensten
Vorkommnisse im lanđwirthscbaftlichen Betriebe. Ciena 216 for.


Woilig, die Pusztenflora der grossen ungarischen Tiefebene. Ciena
1-8 for.


Promet i trgovina.


Prije nego progovorimo koju o sadanjem stanju šumske trgovine,
moramo se obazrieti na stanje trgovine sa francuzkom dužicom tečajem
nekoliko zadnjih mjeseci. Hvala bogu i u tom su pogledu krenuli odnošaji
na bolje. Kako je početkom godine postao ovaj dužičarski trg
mnogo živahnijim, tako je ostalo i nadalje. Jedino je nešto zapeo izvoz
u mjesecu svibnju, nu tada se je opet digao, te ima nade, da de se,


— kako već prije nekoliko mjeseci u ovom listu spomenusmo — i naši
predncenti sretno riešiti svojih često starih zaliha na toj vrsti robe.
Kupci uvidjaju, da je jeftinija amerikanska roba puno lošije kvalitete
nego li je naša, pa su i opet u većoj mjeri stali tražiti našu robu. Da
se vidi kakav je promet bio u mjesecih svibnju, lipnju i srpnju na tom
trgu na Rieci i u Trstu, donosimo niže sliedeći potanki izkaz o kretnji
te robe, potičući iz domaćih trgovačkih krugova.


ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 77     <-- 77 -->        PDF

— 587 —


nfn«H «z
sjeAUY "82
1
1
1 1 M
1 1
oo o
1 , 1 o t o1
1 Ig-« 1
^-^ n
2 M 1 1
( N CO
t ^ r-H
TO O
T-l ´ ^
«p+(
TO
05
CO
v^
o
o O
preg }jo j BZ 1 1 1 15 1 1 -*
siuiix ^!Z 1
( M
1 (M
1 o lil i
f n
co


"^
"^
c^


—*


o


n3[}.TL) ´B2 o


S 1 1 ^111 2
o co


o o


os o o
os 1 1 1 1 1 II 1 1


uopuoi *Z


(TI o cc 00
to o


cr Oi


snissi^K ^Z 1 1 1111 1 1 100 co


ZD CM


CO


c^


o C^ fM
(M " " ^1


o


os xaB8pjog B2


lg 1 1 1 MSI 1 1


DO


GO


11
11
t3


´o


C3


=3 S =3 S
ori ´^ cc2


C3 "ta Cl
-. 03 , r-;


.U


:c^ . ^ . « ^ R


,^ ^ .


a
a
-j "tŽ^ . S ^ g-^«« pq


-73


© .I?


O o C^ ^ O


^


p.
,


raOA D t


^ ´ŠE´^
= KO c ™


B^SBZ pod EH i^




kl ^


*siA =


OS


P


CL. CL,
o i


o


c
-o


IH


,o


a g
1—1 , ca


o ´r c
1 4^
n--c _


o
h l ´-^ ´S


nO-O C


S´C =
«.2 S 2^ c


t-rt


^^ i< ´^^x a fs E^


i-H (?q OTTt ^ lO cr t> cc oi o ^H c^ * lO t^


fojg


s




ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 78     <-- 78 -->        PDF

— 588 —


IzTOz francuskih dužica iz Trsta u mjesecu sribuju 1899.


M


a


-a


Ime broda
Odpremila knc´a -o o


O


OJ Ti o
I—1


C3


NI


1 Szaparv A.Ug. 5963
2 Christ. Gafflnel 401000
S Szechenvi ... . J. B. M. Gairarđ 241862
4 Maria B, 2000
5 Tal. J. B. M. Gairard 2183
6 Grčk. 3559
7 » Tal. Christ." Gafflnel 3980
8 Anđrassy .... . A.Ug. 5010
9 [Tal.
n
6000


10 Apollo A. Ug. 700
642862 3559 700 25136


Uvoz francusliih dužica u Trst u mjesecu svibnju 1899.


Željeznicom iz


li)


tSJ o


Primila kuća


os
ci o


a
1>
CO OJ "3


o
CD p
a ci
a OJ


1-3


>


Morpurgo & Parente 360000 360000
Th Schađelooch 190000 190000


E.
Conighi & Arch 8000 4000 4000 16000
Christ. Gafflnel žOOOO 16000 36000
J. B. M. Gairarđ 4000
40oO 8000 12000 28000
G. P. Cravos 1000
4000
550000 24000 8000 4000 16000 4000 4000 4000 8000 12000 634000


Francuslfe je dužice u srem izvezeno u;


Preko Trsta Preko Rieke Ukupno
Francuzku . . . 642.862 1,132.520 1,775.382
Italiju 25.136 39.394 64.530


Englezku .. . — 12.000 12.000
Grčku 4.259 10.031 14.290
Tunis . . V . . — 3.622 3.622
Egipat. . . : . — 1.400 1.400
Belgiju .... — 104 104


672.275 1,199.071 1,871.328


ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 79     <-- 79 -->        PDF

— 589
§05 C5 co o o oo o o


O t- CO 00 ca o 00 o o o


(M o:) er) co 00 o co o o o


nfijBij 132


-* C^ (N -^ 00 L-O *


FH BZ I II I I I I II I I |o I II I I I I I I I I I I I I I
8ranx BZ I II I II I I I ! I I I I I I I


I


f0đj8AI´7^ BZ I II II II I II I il I I I I I I I ! I I I ; I II
co Ol


co co


G^Ijas^BH BZ r I §^ I II I I I I I I M I I I I I I I I I I
xnB9pjog´BZ 1^ i rI I II i 11
9W90 liZ I I I I lL I I ssi


? -H C3


3 a
O Č5 c3 „


^š^ 03


o


o
. ^ »CD 50
©


0.2 1I ´3
o m m m m ea o m
o ;0 O io
PM


M^


( .


«


raoA ; 03´^ os *^ . 03 >0


-B^SBZ poj i°i H O




»4


ftTJ 03 ´^ o3


}8JA li. = l a Ili lit


»4


o


o3


c3


05 c3


m


te OJ đ


OJ


Hl .2 o aSgGC


so9 bc:
PaaM i»Pa3

fl´o OJ —13^ s


foig




ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 80     <-- 80 -->        PDF

— 550 —


IzTOz francuzkih dužica iz Trsta u mjesecu lipnju 1898.


0)


oi 3


0)


Ime broda 03 w Odpremila kuda


^ _, o
_ a


t3 C3


> N SI


Alice par. A. U. J. B. M. Gairarđ 164947
Dimitrios jedr. Grčk. Th. Schadeloock — 216446 — —
Blandina P » A. U. 323860 — — —
Dauns Tal. J. B. M. Gairard


1200





par.


— — —


.


Szapary
Thraun


200


A. U. — — —
»


Grčk. — — 7795


»





Barletta


Tal. — — — 2000


>


Maria B,


— — — 2000


Dauns » » 3000


— — —


Arpad- » A. U. Christ. Gaffinel—-— — 3382
Commercio jedr. Tal. — — 4500
Roma — — — 50595


»


488807 216446 7795 66877


TJTOZ francuzkih dužica u Trst mjeseca lipnja 1899.


C3 Željeznicom iz
Primila kuda Ukupno
Broda Bieke Pakraca


Morpurgo & Parente 380000 380000
Th. Schadeloock 180000 180000
Christ. Gaffinel- 24000 800O 32000
Giacomo F. Cravos 12O00 4000 16000


J. B. M. Gairard 4000 4000
560000 36000 12000 4000 612000


Franeuzke je dužice u svem izvezeno u:


preko Trsta preko Rieke Ukupno


Francuzku 705.253 2,139.460 2,844 713
Italiju 66.677 196.930 262.907
Grdku 7.795 500 8.295
Bnglezku — 2.400 2.400
Tunis — 1.400 1.400


779.925 2,339.790 3,119.715


ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 81     <-- 81 -->        PDF

591 —


O O O IM OCO
(M O in>0 ir-^R


o^o


nfijB}! B2 OOO 1 1 1 1 " 1 1 1 lO-^ lO 1o (M -* « (N ^


— O 1 1 1 1 1 1 1 lO C- i-i 1 Kl (N (N


*-»


P^ Bz 1 I I 1 I I M I II


raBp


II II
I II II I 1^ I I


g


(M


anpsiBpi uz I I I 1^ II II S I I I I I II li I I I I


a


TO (N
TO

OD
I CO
^^


a^SO BZ I I II I II 00 (N


<35


00 -*


03 O
CO OS
I , TO (M I ,
xnBapi03 ´^Z I I I I iI I 00(0 ´ ´ M II I I I I I


"


"-8


j^ g´S^´S j^ « r3


o os 2
rt =3


3
o ^ S § S o a a


J«1
O cB *- ´rt


2^ ´S SS´S
«
50 -2 « *-| Ti


,o Is^.o^ «o


-g .ŽPS^ ^ -q . ^^


GO´


M.S
a; . .00
i-^pa < .
a2S_.--2 .


©
-a ja -a
O O


m
-a


o O H
o


a raoA o3 .53.^.5" ,^-Š


-BiJSBZ poj;


^ "T^ «


*siA


Š.1 ´ii^ ^ii


CS


©


l!4


"3


rt
S o


;^ o o
d 0´


H rt


Qj rt


o 3,
3uSnarrtrt3´-»,
ili
lili


P<05´o rt
SrtuO.Srtgrtrlrt


.rt M^ w


^HMiH PL, m CO Q fe 2 fe Q >o


foig i-llMTO-^OOt^COO^OiHlMCO-^iC^Ot^COaiO-^tMTO




ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 82     <-- 82 -->        PDF

— 592 —


Izvoz francuskih dužica preko Trsta u mjesecu srpnju 1899.


M


O


Ime broda Odpremila kuća "rt


ii m > tS3 tS]


1 jedr. Tal. J. B. M. Gairard 8439
2 Arcadia par. A.Ug 104294


»


3 649599


Th. Schadelooch


4 Tal. 1920


J. B. M. Gairard
5 » JI 300


6 » 999


7 Christ. Gaffinel 4011


8 Corrađino jedr. 5700


5)


75S893 21369


Uvoz francuskih dužica u Trst mjeseca srpnja 1899.


Željeznicom iz


Primila kuca CD o c3
(D ti. C3
w o
a
3
O
(U
»
o
a
g C3
O
O
3
Xi
o
a
Morpurgo & Parente
Th. Schađelooeh
500000
80000
500000
80000
J. B. M. Gairard 45000 45000
G. M. De Amicis 96000 96000
E. Coniglii & Aroh
G. F. Cravos 8000 8000
4000
4000 4000
4000 4000 4000 16000
2400O
Ciirist. Gaffinel 16000 4000 20000
C. Berger & G. 12000 12000
580000 161000 24000 8000 4000 4000 4O0O 4000 4000 793000


Francuske je dužice u svem izvezeno u :


Preko Trsta Preko Eieke Ukupno
Francusku . . 753.893 2,327.378 3,081.271
21.369 89.734 111.103
Holandesku . — 102.475 102.476
— 5.707 5.707
, 775.262 2,525.295 3,300,567




ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 83     <-- 83 -->        PDF

— 593 —


Kao što se iz priobćenih podataka vidi, da je krenulo na bolje
glede prodaje i izvoza francuzkib dužica, tako je sveudilj povoljan eksport
naše mekane robe iz „Gorskoga kotara", a tako isto tvrde rezane robe,
pak i bukovih vratila, kojih je u samom mjesecu svibnju izvezeno iz
Rieke 21294 q, dočim prošle godine u svibnju samo 10119 q dakle više
nego dva puta; isto tako i bukovih dužica, kojih je lane u svibnju 751 q
a ove godine u svibnju 2301 q u inozemstvo eksportirano. Osobito je
porasao i izvoz u parketima; lane u svibnju 1476 q, a ljetos 5128 q.
K ovom znatno većem izvozu mnogo doprinesoše radnje oko priprema za
veliku svjetsku izložbu u Parizu, koja će se — kako je u obće poznato
— buduće godine obdržavati, a sjegurno nadmašiti još sve dosadanje
pariške izložbe unatoč bojcottu, koji se je s nekih strana počeo
povodom Drejfusove propovjedati.


Kako su pako pojedine zemlje na eksportu iz Rieke u mjesecu
svibnju t. g. participirale, vidi se iz podataka priobćenih u „Oesterreichische
Forst- u. Jagdzeitung" broj 38. od 22. rujna t. g. jer je
izvezeno:


u Francuzku . ; 84.637 q
„ Italiju 72.125 „
„ Nizozemsku . . 21.835 „
„ Grčku 10.361 „
„ Englezku 9.107 „
„ razne austro-ugarske luke ... . 8.843 „
„ Azijatsku Tursku . 7.893 „
,, Belgiju 6.872 „
« Egipat 6-458 „
„ Tunis 5.892 ,
„ Španiju . 2.617 „
. Algir 2.050 „
„ Njemačku 620 „
„ ostale zemlje 686 ,,


Ovi su podatci za nas već stoga zanimivi, jer nam pokazuju važnost
pojedinih zemalja za onu našu robu, koja se vodenim putem (u ovom
slučaju morem) u inozemstvo eksportira. Pošto smo već u zadnjem broju
našega lista na temelju službenih podataka dokazali, od kolike je važnosti
riečko tržište za našu izvoznu trgovinu sa drvom — jer riečki
trg sa circa 53% na sveukupnom izvozu iz iztočne pole monarkije
(Ugarska sa Hrvatskom i Slavonijom) participira — to vidimo iz ovih
podataka, prilike kojih zemalja su odlučne za naš eksport, odnosno, da
gotovo sva naša četinjava i bukova roba ide na jug
i zapad, a od hrastove robe poprilici % na zapad i


42




ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 84     <-- 84 -->        PDF

— 594 —


jug (u prvom redu Francuz ku, Englezku i Nizozemsku)
a Va Ds sjever (Njemačku).


Uz ove u obće povoljne prilike naše eksportne trgovine sa drvom
puno su zadovoljniji šumovlastnici — a i mogu biti, jer šumska taksa
od godine do godine raste, pa se drvo sve bolje uuovčuje — nego li
naši domać i drvotršci, a osobito mali, koji se većinom tuže na slabe
poslove, odnosno malenu zaslužbu. Opetovano smo se na tu okolnost
osvrnuli, navlastito istaknuli smo u zadnjem broju našega lista, koji su
uzroci tomu po našem mnienju i kako oni stradaju kraj tudjega velikoga
kapitala, koji sve više i više terrain kod nas u šumskih poslovih osvaja,
i upravo sve većma ugroživa njihovu eksistenciju. Doista se već sada
jedva po prilici V4 svih naših šumskih poslova nalazi u domaći h
rukuh, doeim je ^/^ svih naših poslova u tudjim rukama. Sv e viš e i
više gubi važnost posredna trgovina, ta glavna
domena naših domaćih drvotržaea i nekoć glavno
vrelo njihove dobiti. Samo dok se je najbolje izplačivalo
praviti dužicu — gdjenetreba gotovo nikakoveuložne
glavnice — bila su zlatna vremeuaza
naše domaće drvotršce, nukako je danas težište
drvarskoga trga tražiti u piljenoj robi, njihov je
položaj sve gori; konkurirati s piljanami to je
danas gotovo ne moguće. Piljane idu za velikimi prodajami
a naši trgovci za malimi, a jedna i druga strana utiče se u toj borbi
pod okrilje vlasti; jedni dokazuju da je obća korist veća od velikih a
druga od malih prodaja U tom smislu pisani su većinom izvještaji i
članci u raznih stručnih glasilih i dnevnicih, te iz njih svagda proviruje
tendencija zagovarati ili velike ili opet male prodaje. Priobćujemo niže
doslovno prevedeni takav izvještaj o trgovini s drvom u Hrvatskoj, priobćen
u broju 34. bečke Oesterr. Forst- u. Jagdzeitung koji glasi: ,0
trgovini s drvom u Hrvatskoj primili smo od uvaženog stručara ovu
ubavjest: u raznih dnevnicih i stručnih glasilih upućuje se na okolnost,
da naša trgovina od godine do godine sve više strada uslied amerikanske
i bosanske utakmice i kojoj konačno ne će odoljeti moći, ako vlada kao
posjednik najprostranijih šuma ne će sniziti šumsku taksu i osjegurati
povoljnije prilike izvoza. Mi ovaj nazor u svemu ne dielimo, jer smo
uvjereni, da nikoji drvotržac kod dražbe stabala ne će svojom ponudom
dalje ići, nego mu to prilike tržišta dozvoljavaju. Ako su procjene i
izklične ciene previsoke, to se tada ne će dotične čestice prodati. Hoće
li posjednik ipak da ih proda, nepreostaje mu drugo, nego ići izpod procjene.
Pogibeljno s narodno-gospodarstveuog gledišta, a i po sebi samo,
čini nam se prodaja bez dražbe, dakle tako rekuć izpod ruke. Tako se




ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 85     <-- 85 -->        PDF

— 595 —


je prije kojih 8 godina nastojalo uplivati na tadanjega ministra za po-
Ijodjeljstva Bethlena, da dozvoli prodaju velikog kompleksa vrstnih slavonskih
hrastika. Shodnost takove prodaje podkriepljivala se je i time,
da će ovakovo veliko poduzeće urediti uzornu piljanu, u kojoj će na stotine
šumskih radnika naći zarade. .Još se je k tomu reklo, da je ponudjena
svota od 2 milijuna forinti obzirom na mnoge investicije dosta
i visoka. Nu pošto su o tih pregovorih čuli domaći drvotršci, odaslaše
deputaciju banu i ministru trgovine, da se proti takovoj prodaji bez dražbe
potuže, i tu veliku prodaju osujete. Preuz. g. Ban je toplo zagovarao molbu
ove gospode i doista je ministar odredio dražbu, ali je ostao kod velike
prodaje, jer se je u tom obziru smatrao obvezanim. Rezultat dražbe bio
je upravo do zaeudjenja povoljan, jer je tom prodajom postignuta poprilici
dvostruka ciena (4 milijima forinti) koju je nudilo francuzko
družtvo, a sve uz uvjete u svakom pogledu povoljne po država, akoprem
se medju timi uvjeti nalazi i jedan takav, kojega možemo donekle nekom
vrsti stupice smatrati. Dražbeni su naime uvjeti medju ostalim sadržavali
uslov, da kupac ima uz trošak od 800.000 for. urediti piljanu koja ima
preći u slobodno vlastničtvo erara, nakon što je kupac kupljene hrastove
izradio. Pošto se pako ne može predmnievati, da će erar sam dalje tu
piljanu voditi u vlastitoj režiji, moglo se je samo stime računati, tu piljanu
uzeti u zakup pod izlikom, da se tako veliko poduzeće može i opet
dalje uzdržati samo pod tim uvjetom, ako u korist zakupnika i opet do
velike prodaje dodje, i tako novu veliku prodaju polučiti. Nu ovakovim
doista u izgledu stojećem postupkom oduzimlje se mogućnost rada i kupovanja
malih parcela množini malih drvotržaca, koji velikimi glavnicami
ne razpolažu, a ipak neko pravo na obstanak i posao u njihovoj
struci imadu. Male ljude iztisnut će jednostavno veliki kapital, čime će
se konkurencija znatno umanjiti i konačno ustupiti mjesto „cartelu"
(Ring). I u gornjoj Ugarskoj dokazalo je izkustvo, da je po erar mnogo
povoljnije prodavati malene skupine za sječu zrelih stabala, nego li velika
prodaja. Zašto bi se baš dakle u Hrvatskoj i Slavoniji išlo za tim,
da se veliki kapital na trošak države i malenih drvotržaca još više obogati?
Već se sada tvrdi, ako se država i opet na velike prodaje — dakako
u korist stalnim osobam ili skupinam, odluči, da ne će naći zakupnika
za svoju piljanu i tako da će napustiv ili prodav takovu piljanu
ostati više stotina radnika bez zaslužbe. Ova tvrdnja, koju od interesovane
strane čujemo, ne stoji. Prije svega, da se i takova veća piljana
napusti, o čem se može svakako dvojiti, to bi se sjeguruo osnovalo više
manjih piljana, u kojih bi takodjer množtvo radnika zaslužoe uušlo";
izostatak zakupnine za piljanu, nadomjestio bi se s gurno više nego
desetorostrnko polučenjem većih svota kod same prodaje. Tvrdi se, da,




ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 86     <-- 86 -->        PDF

— 596 —


naša šumska trgovina silno strada uslieđ amerikanske utakmice, dapače
da ona po njoj gubi svoja dosadanja tržišta. Doista, to je izpravno, ali
samo u ograničenoj mjeri i samo prolazno. Slavonska je dužica tako izvrstne
kakvoće, da je amerikanska podnipošto nadomjestiti ne može,
stoga se vraćaju stari konzumenti i opet na naša nešto sknplju, ali kud
i kamo bolju robu.


Amerikanska konkurencija je jedva ono, česa se mi bojati moramo.
Mnogo su škodljive one u Bosnoj običajne velike prodaje; tu je
dobroga svakako i previše. Ovdje se mnoge tisuće stabala bez dražbe,
gotovo izpod ruke prodaju, a uz to uz tako jeftine ciene, da je kupac uza
sav teški izvoz i nuždu graditi nove puteve, čak i željeznice, još nvjek
u stanju svoju robu nerazmjerno jeftinije na trg donositi, nego što se
slavonsko drvo dobavljati može. Istina je doduše, da milijuni do kojih
bosanska uprava ovim načinom u svrbu raznih investicija dolazi, ipak
konačno ne odgovaraju interesom zemlje i države. I pod turskom vladavinom
se je takodjer drvom bacalo. Navlastito je Hercegovina od
francuzkih tvrdka upravo opustošena, posliedica toga bilo je posvemašno
zakrasivanje. Sada već ima i u visokih planina velikih prodaja. Jedva se
može misliti na uspješno pomladjivanje. Tko pozna gorsko tlo bosansko,
morat će dopustiti, da uza sav preborni sjek ipak je pogibelj zakrasi
vanja bliža. Osim toga jedva da je Bosna pozvana tamo običajnom gospodarstvenom
politikom oštećivati našu šumsku trgovinu i u obće na
naše narodno gospodarstvo tako uplivati, kako je do sele uticala. Clanovom
naših delegacija toplo bi preporučiti mogli, ovu stvar proučiti
i poduzeti shodne korake za čuvanje naših interesa. Što se velikih prodaja
u Hrvatskoj i Slavoniji tiče, pogovara se, da se drvotržci kane predstavkom
obratiti na hrvatski sabor, kojem pristoji zakouito pravo, svoju
dozvolu takvim velikim prodajam uzkratiti´" — Ovo su evo nazori o
prodajama i šumskoj trgovini u obće naših domaćih drvotržaca. Obratno
stanovište zauzimlju razne velike ponajviše tudje tvrdke, uastojeć mjeroduvnim
faktorom i javnomu nmienju protivno dokazati.


Trgovina sa izradjenoiii robom nalazi se gledora na ciene u onom
položaju, koji smo već u prijašnih brojevih našega lista od ove godine
izcrpivo predočili, to je obzirom na izvoz dosta živahna.


Sada počinju glavne prodaje stabala u našim šumama; već ih je
većina, naročito onih velikih, u službenih novina i stručnih glasilih
oglašena, tako će se obdržavati: 5. listopada o g. prodaje šuma inveslicionalne
zaklade u Zagrebu u svem 17.2d6 hrastovih, 54 jasenova,
494 brestova i 1402 bukova i ina stabla procjeujeua na 1,080.925 for.
na površini 722 kat. rali; od toga sposobno je za trupce 14.749 a za
cjepku gradju oo 625 m-´. Osim toga napose se još prodaje 2072 ja^e




ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 87     <-- 87 -->        PDF

- 597 -


Dova, 5481 brestovih, 10.639 bukovih i inih stabala procjenjeuih ukupno
na 42.019 for.


Dne 16. listopada t. g. prodavati će se javnom dražbom kod krnadšumarskog
ureda u Vinkovcih u tamošnjih šumarijah na ukupnoj
površini od 1.301´/a rali razna stabla, i to: 10.810 hrastovih, 20686 jasenovih,
2805 brestovih, 2609 bukovih i inih stabala sađržavajuć u svem
68,660 ra´´ gradje i 54.822 m^ ogrieva, procjenjenih na 951.407 for.


Dne 17. listopada dražba stabala kod im. obć. I. banske u Glini
u svem 3399 hrastovih stabala sa 3154 m^ gradje, procjenjenih na
2I.902V2 for.


Dne 5. listopada prodavati će se kod gradskog poglavarstva u Požegi
javnom dražbom iz gradskih šuma i to šume „Krivi put" 1657 hrastovih
stabala sa 1634 m^ liesa i 583 m´ ogrivna, procjenjenih na
5908 for.; nadalje iz šume „Papin dol" 561 hrastovo stablo sa 368 m*
liesa i 329 m´ ogrieva, procjenjenih na 1876 for.; i napokon u šumi
,Šokavica" 179 hrastovih stabala sa 878 m´ liesa i 947 m´ ogrieva,
procienjeno na 4196 for.


Dne 16 listopada prodavati će se kod kr. žup. oblasti u Požegi
javnom dražbom iz raznih šuma zemljištnih zajednica u svem 7136 hrastovih
i 23 cerova stabla sa 12.970 m* gradje i 712 m´ ogrieva, procjenjenih
na 75.904 for.


Dne 4. listopada obdržavati će se kod gospodarstvenog ureda gjurgjevačke
im. obćine javna dražba stabala iz šumah šumarija: Koprivnica,
Gjurgjevac i Gola, i to 1243 hrastova i 114 jasenovih stabala, procjenjenih
na ukupno 79.566 for.


Dne 15. rujna t. g. bila je dražba kod vlastelinstva Uljanik pl.
Biedermanna na 2070 hrastovih stabala. Potanji uvjeti iste kao i uspjeh
nije nam poznat.


Dne 28. rujna imala se je obdržavati javna dražba kod kr. žup.
oblasti u Zagrebu vrhu 971 hrastova iz šume zemlj. zajednica Kurilovac,
od kojih ima 556 m* drva sposobnog za tesanu gradju, 2158 m^ za dužice,
ujedno se prodaje jedan dio ogrieva potičućeg od tih stabala u iznosu
od 3200 prostrnih metara, sve skupa procjenjeno na 21801 for.


Najveća ovo godišnja prodaja bila bi ona, kako javlja „Agramer
Zeitung" na vlastelinstvu doljni Miholjac grofice Majlath, gdje da je
primljena ponuda dioničkog družtva Neuschloss´ovog iz Budim-Pešte sa
2^2 milijuna forinti na circa 300.000 starih (250—300 godina) hrastovih
stabala.


Prebrojiv k ovim velikim dražbam još i one već prije oglašene,
bez obzira na manje prodaje privatnih vlastnika, to se može reći, da se
ove godine velika množina navlastito hrastovih stabala na prodaja
iznesla.