DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 83     <-- 83 -->        PDF

— 593 —


Kao što se iz priobćenih podataka vidi, da je krenulo na bolje
glede prodaje i izvoza francuzkib dužica, tako je sveudilj povoljan eksport
naše mekane robe iz „Gorskoga kotara", a tako isto tvrde rezane robe,
pak i bukovih vratila, kojih je u samom mjesecu svibnju izvezeno iz
Rieke 21294 q, dočim prošle godine u svibnju samo 10119 q dakle više
nego dva puta; isto tako i bukovih dužica, kojih je lane u svibnju 751 q
a ove godine u svibnju 2301 q u inozemstvo eksportirano. Osobito je
porasao i izvoz u parketima; lane u svibnju 1476 q, a ljetos 5128 q.
K ovom znatno većem izvozu mnogo doprinesoše radnje oko priprema za
veliku svjetsku izložbu u Parizu, koja će se — kako je u obće poznato
— buduće godine obdržavati, a sjegurno nadmašiti još sve dosadanje
pariške izložbe unatoč bojcottu, koji se je s nekih strana počeo
povodom Drejfusove propovjedati.


Kako su pako pojedine zemlje na eksportu iz Rieke u mjesecu
svibnju t. g. participirale, vidi se iz podataka priobćenih u „Oesterreichische
Forst- u. Jagdzeitung" broj 38. od 22. rujna t. g. jer je
izvezeno:


u Francuzku . ; 84.637 q
„ Italiju 72.125 „
„ Nizozemsku . . 21.835 „
„ Grčku 10.361 „
„ Englezku 9.107 „
„ razne austro-ugarske luke ... . 8.843 „
„ Azijatsku Tursku . 7.893 „
,, Belgiju 6.872 „
« Egipat 6-458 „
„ Tunis 5.892 ,
„ Španiju . 2.617 „
. Algir 2.050 „
„ Njemačku 620 „
„ ostale zemlje 686 ,,


Ovi su podatci za nas već stoga zanimivi, jer nam pokazuju važnost
pojedinih zemalja za onu našu robu, koja se vodenim putem (u ovom
slučaju morem) u inozemstvo eksportira. Pošto smo već u zadnjem broju
našega lista na temelju službenih podataka dokazali, od kolike je važnosti
riečko tržište za našu izvoznu trgovinu sa drvom — jer riečki
trg sa circa 53% na sveukupnom izvozu iz iztočne pole monarkije
(Ugarska sa Hrvatskom i Slavonijom) participira — to vidimo iz ovih
podataka, prilike kojih zemalja su odlučne za naš eksport, odnosno, da
gotovo sva naša četinjava i bukova roba ide na jug
i zapad, a od hrastove robe poprilici % na zapad i


42