DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 88 <-- 88 --> PDF |
- 598 - Uspjesi dražba. Za 983 hrastova stabla iz šume zemlj. zajednice Topolovac sa 1199 m* građje, procjenjenih na 17.669 for., postao je na javnoj dražbi održavanoj dne 26. lipnja t. g. dostalcem g. A. pl. Weis8 za procjenbenu svotu; isto tako kod dražbe onih na 1701 m´^ procjenjenih hrastovih stabala iz šumah grada Požege za procjeubeni iznos od 14.254 for. Različite viesti i sitnice. Zaraza hrušteva. U obćini Zaprešic, kotara zagrebačkog, pojavila se je ove godine silna množina hrušteva tako, da od njihove proždrljivosti niti sam jablan, dapače niti orah poštedjen ostao nije. Šume hrastove, grabove i bukove pružale su mjeseca svibnja i lipnja žalostnu sliku zime. Pojedina stabla bila su kao nanizana hruštevima. Prolaz kroz šumu bio je skoro usljed silnog letanja hrušteva nemoguć. Da je usljed te navale hrušta ovogodišnji prirod na žiru u toj občini uništen, kao što je i godišnji prirast na drvu znatno umanjeni, posve je jasno. Pošto je narod ove godine usljed neprestanih kiša svojim poljskim radom — naročito oranjem za kuruzu — znatno zaostao, te taj posao obavljao baš za najboljeg letanja i parenja hrušteva, to je ova godina vrlo povoljna bila za razplod istog, pošto je oplodjena ženka svagdje našla rahlu zemlju, kamo se je mogla zavući i svoja jaja snieti. Da će kroz ovo trogodište, ako narav sama nješto neučini, mnogobrojne »grčice« na usjevima i u vrtovima silnu štetu podgrizavanjem korjenja nanieti, i da je nakon 4 godine još veća množina hrušteva očekivati, sliedi iz predrečenih povoljnih prilika razploda. B. JErny. Lugarski izpiti. Dne 1. kolovoza t. g. obđržavao se je niži državni izpit za lugarsko osoblje kod kr. kr. žup. oblasti u Zagrebu. K ovom se je izpitu prijavilo u svem 13 kandidata od toga 1 lovopazitelj. Uspjeh bio je taj, da je 1 kandidat (iz Bosne) položio izpit sa veoma dobrim, 5 sa dobrim, a 6 sa dovoljnim uspjehom, dočim su dvojica reprobovana na 1 jednu godinu dana. Dne 9. rujna t. g. obdržavali su se kod iste županijske oblasti u Zagrebu naknadni lugarski izpiti. Prijavilo se je u svem 9 kandidata, od toga 7 od plemenite obćine turopoljske, 1 od imovne obćine I. banske, a 1 lugar zemljištne zajednice iz područja kotar, oblasti u Dogom selu. |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 89 <-- 89 --> PDF |
— 599 0 1 1 IS 1 1 1 1 l§ 1 1 11 IS 1 ISS: !S 1 lgL 0 d o o C3 ^ <:L) Cl O ^ O ´O co CQ crt t—1>-—´ co 1 lllSIlIlIgllillSIl^ !gil^´ 0 © 3 O-^OGO^^^L-^CO-^CO — 00^´OlOlOlnooO"^^´^^^^OQOlCIr 0 n 35 0 PH vi 0 > o -^ =2 TH 1—1 0^ 0 a to O co bo a 3 P (XlGM-Tt1.-i CO"^-*T-l ICOC^^O vCi G^jl lil =2 glglll^^ilSilMIlSlIllllli CO 0 © "3 o 3. rt o O iOOOQ|00->"´00! ,vOCCl-rH| i 1 lOO i 1 i 0 0 0 SS ^ O !> O iC C— t-— f^a C^-r^ O CO T^ CM co a« -.ca ^ (ja 1 c^^ 1 co"^ 1 ^ II III o> 03 K/J 10 co ´5S =2 o © c3 1 1 1 1 1—´lOCOCOl-^OCO — —´tOiOl 1 liOl ] 1 ^ a O .S ^ ´in 58 co 0 0^ SH 11,11 1 -^ 1 - ^ « , , ,11 P. -!:t^(^ocoocoGOcoc::= — 05Goa)"M´^coocoir:i-^^f>^~cj^X´»Ci:o crs CO o ri- Mr-i-—"´McocoCi-^o^-´^O^-´L— iOi:o<:r>cooD^cO[>-coo^aO(M 1 — ci =0 a 00 M CvTGO´M»ocoOiOGO"^ioo^i>-cocci´^ia;>o OO) CM Ci =2 0 P (:M^cocQt>cD^co^ocir~-coo»da5 icscD [^Cicoooa-M eo PH Cii— OO-^iO-^^C/DCO-^CO-^-^O ICOT—1 |CO<^OCOCOCM Ci P CiOCM^´^r-´^ociiococo--—OIOT-HOC^I—1 ^Dco-T—I´—ceo 0 a a 1—1 r; >o co =2 FM L3 © ^´aiiOGOy5ci´«^i:oir-t^T-HOt-i-´C-0´^c:>´^coi:ocotD^i:ocs´ 5 CO COC^l-^GOT-Ht-GOi-Ht-OS^t-rHOiOt-CiDC i´rtlCOCOiCiO"^´:^ 5 CO *c o M85 D COOGOiXiC:.tOCM^OCOCMiOt:—OCMTHOtr-´^t-I0i>-0DOt^ m e8 co « 3 a ^ ocoa^) oOGOdo — ooa;.-^(T^iot-´^ — co coco co ´ti -^COCM i0^C0-rti´!^rHC0-^O(MC0!r> CM lO J5 ,M &D T—( — x> © c3 4^ -::; --g .-J :. g§ : o " :|´i g : -5. a a a J4 3P*.)^T^^O330^´7^«J:;-H´^-:´2^SH .oo3i;a5ccoo O a os a a M TS >4 .2 q O SS a *3 o3 ^ o3 . r´ n t—1 a > 0 OJ 0 Zi ´—^ SH |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 90 <-- 90 --> PDF |
— 600 — Slabo poznati ugljernik u području im. obćine križeračke. Kako smo ubavješteni, pronašao se je već prije nekoliko godina na skranjem jugu područja im. obćine križevačke ugljevnik, nn žalibože stekle su pravo rova takove osobe, koje su materijalno slabe, tako da je taj ugljevnik gotovo sasvim nepozaat ostao. Taj se ugljevnik našao u šumskom predjelu „mali Johovac", nu kako u tom kraju nije bilo željeznice ni drugih valjanih prometila, nije se moglo na izcrpljivanje toga ugljenika ni misliti. Danas je tomu drugačije, jer je taj ugljevnik, koji se nalazi u području TV. kotarske šumarije, od postaje Banova jaruga nove željezničke pruge Novska—Dugoselo samo 8 2 kilometra udaljen, a leži samo 2´3 kilometra zapadno od ceste vodeće iz Garešnice u Medjurić u Slavoniji. Sam pako šumski predjel »mali Johovac« spojen je opet sa nešto preko 2 kil. dugim šumskim putem sa ovom cestom. Kod svojedobno preduzetih iztraživanja pronašlo se je, da je prva naslaga ugljena 8 met. izpod zemlje, a da je 2´5 met. debela. Izpođ 56 met. u dubini nalazi se modra naslaga ilovače, a nakon toga još jedna jaka naslaga kamenog ugljena, koja je vrlo tamne boje a ugljen vrlo čvrst. God. 1893. je ta naslaga točno iztražena. Drži se, da bi se uz razmjerno malenu uložnu glavnicu moglo eksploitacijom toga ugljevnika početi, pa da bi se navlastito izplatilo sagraditi malu šumsku željeznicu do postaje Banova jaruga, koja da se priekim putem izvede, ne bi bila dulja od 5—6 kilometara. Do osobite vriednosti mogao bi ovaj ugljevnik doći, da se sagradi pruga Banova jaruga—Kanižka iva—Garešnica^—Belovar, 0 kojoj se već pogovara, jer bi tada ova pruga samo u udaljenosti od 2 5 kilomet. uz taj ugljevnik prolazila. Saditi bielu jalšu na sjevernim obroncima, koji su vlažni, osobito preporučuju u novije doba i to da se goji, bilo visoka, bilo niska šuma. Uzgoj ovoga drva još se i stoga preporučuje, jer je biela jalša drvo, koje ne strada od zareznika a i drvo joj nije baš lošo. Zakon kojim se zabranjuje sjeda još nedozrelih, sastojina kani se izdati za austrijske alpinske predjele, te seje tim pitanjem bavilo austrijsko državno šumarsko družtvo i koruško zemaljsko šumarsko družtvo u svojoj zajednički obdržavanoj skupštini dne 3. rujna t. g. u Wolfsb8rgu u Koruškoj. Izkustvo je naime dokazalo, da se na temelju dojakošnjih zakona i naredaba ne može pravo na put stati haračenju za sječu još ne dozrelih šuma, pa da bi se upravo poseban zakon izdati morao, da se takova haračenja u buduće što izdašnije preprieče. K sječi, ili pravo govoreć haračenju mladih još nedozrelih sastojina, mnogo doprinosi vanredui razvoj eksportne trgovine s drvom i veliki broj piljana, koji se je podigao u zadnje vrieme u austrijskih alpinskih predjelih. Najviše se harače privatne seljačke šume, jer kako su zavladale težke |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 91 <-- 91 --> PDF |
— 601 — agrarne krize, to seljački sviet hoće, da manjak na prihodu iz gospodarstva, namakne iz šuma, ne obaziruć se na potrajnost; a kako mnogobrojne tvornice za celulozu upravo mlado drvo trebaju, to se i za nedozrele sastojine brzo kupac nadje. Boj sa medjedom. Iz Srebrnice u Bosni javljaju: da je prigodom jednog lova na medjede, napao medjed jednoga od lovaca, koji ga samo iz puške ranio, te ga zgrabio i stao snjim po zraku vitlati. Napadnuti lovac ipak je uzdržao prisutnost duha u toliko, da je svojim lovačkim nožem medjedu razporio trbuh i tako se, ako i ranjen, spasio. Pošumljen je krasa u Kranjskoj. Kako „Oesterr, Forst- u. Jagdzeitung" javlja, ovoga se je proljeća znatno radilo oko pošumljenja krasa u kotaru postonjskom. Na površini od 788 rali, kulture su se djelomično popravile, djelomično na novo izvele, te je potrošeno u to ime 2,506.300 kom. sadjeuica crnoga bora, 16.000 hrastovih i 48.000 jelovih sadjenica, te 200 klgr. jelovog sjemena, uz ukupni trošak od 12.957 for. Biljke dobivene su bezplatno iz državnog šumskog vrta u Ljubljani, a južna ih je željeznica badava razvažala do pojedinih željezničkih postaja. Kod ovih je radnja bilo zabavljeno 3429 osoba, što je tamošnjem siromašnom žiteljstvu upravo ove godine dobro došlo. Od godine 1876. pa sve do sada pošumljeno je u Kranjskoj svega 2718 rali krša, te ;je potrošeno svega do 25 milijuna sadjenica crnog bora, smreke, jele i hrasta. Stanje ovih kraških nasada vrlo je liepo, a od starijih nasada ima već i koristi, jer se proredjivanjem nešto drva dobiva, dapače već ne trpi pruga južne željeznice toliko od bure i sniežnih zapuha, ođkada su ti nasadi, kao prije, i u obće predjeli oko Sv. Petra i Postoj ne ne imaju već tako oporo podnebje kao prije. Na eem šumari umiru. U Njemačkoj obstoji od g. 1888. posebna „posmrtna blagajna za njemačko šumarsko osoblje"- Ta je blagajna osjeguravajuće družtvo njemačkih šumara i objelodanjuju u listu ,Aus dem Walde* na temelju desetgodišnjih poslovnih podataka kakav je pomor medju članovi i od oesa isti najviše umiru. Pomor označuje se vrlo povoljnim, naime znatno manjim nego kod ostalih slojeva pučanstva. Glavni uzrok smrti jesu plućne bolesti i to sušica (237o)j ´^^P (21%), nadušljivost (177o), i´ak u želudcu (16%), ozliede (5°/o), upala porebrice (4%), samoubojstvo (4°/(,), tada sliede mnogobrojne druge bolesti u manjem postotnom razmjerju. Sasvim su ostali šumari poštedjeni od: umobolnosti, bolesti hrbtenjače, upale žila, difterije, tifusa i „cholere nostras". Osobita žilavost opaža se medju starijimi šumari, koji ako su mladenačku dobu sretno proživili, obično u visokoj starosti pomiru. Svakako k svem tom doprinosi prirodniji život na selu i kretnja na svježem zraku. |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 92 <-- 92 --> PDF |
— 602 - Dokinute čmornickih jamčeTlna u Austriji usliediti će naskoro, jer je ministar Dr Kaizl povoljno riešio molbu austrijskog činovničkog družtva, koje moli, da se te jamčevine dokinu. Izkustvo je naime dokazalo, da uprava s timi jamčevinami više stoji, nego što iznose svote koje se pronovjeravaju. Za 2—3 godine biti će sve te jamčevine činovničtvu vraćene. Ceska visoka škola za zemljotežtTO. Kako „oesterr. Forst- u. Jagdzeitung" piše, sazvan je bio za 20. kolovoza sastanak čeških gospodara, da se osnuje visoka gospodarska škola. 0 uspjehu tog sastanka nismo još ništa čitali. Baždarenje promjerk^. Austrijsko državno šumarsko družtvo ide za tim da vlada odredi, da se se imadu promjerke — koje su takodjer vrst mjere — baždarenju podvrći. To bi bila sasvim dobra ustanova. Međjunarodni šumarski kongres u Parizu. Kako „Revue des eaux et forets" donosi, obdržavati će se prigodom izložbe u Parizu šumarski kongres, gdje će se neka važnija pitanja razpravljati, a ujedno praviti izleti u neke šume u blizini Pariza. Posjetioci kongresa imati će platiti po 20 franaka. Željeznica Belišće—PrandauoTci. Dne 27. srpnja t. g. svečanim je načinom otvorena ova uova praga, koja će i po izvoz šumskih proizvoda od znatne važnosti biti. Tehnička Tisoka škola u Srbiji. Kako >hrv. viestnik družtva inžinira´´ donosi, srbska vlada kani svoju dosadanju visoku školu pretvoriti u sveučilište, te stim sveučilištem spojiti i tehničku visoku školu kao posebni fakultet istoga. To bi bio prvi slučaj ovakovoga uredjenja jedinstvene visoke škole. Grospodarenje o stelarenju. Gospodarski list „Frick-Rundschau" piše o ovom sliedeće: »stelarenje u šumi često se smatra bezuvjetnim zločinom, kao vrsta ubojstva na »snagi tla«. Ovaj dogma ima mnogo sliepih pristalica, koje smatraju velikom svjedočbom siromaštva i sramotom gospodara ako se igda i najmanje u šumi steljari. Nu oni nemaju svagda pravo; shodno stelarenje mnogo puta šumi hasnovitije nego li bezsmisleno naklapanje poznatoga pravila »samo ne steljariti«. U silnoj stelji u šumi sabire se naime previše ugljične kiseline, koja daljnu raztvorbu stelje sprečava, a osim toga nameću se u takovu silnu stelju gotovo na miliaide raznih gribova, medju kojima se navlastito mnogo takovih gribova, koji supnice napadaju i po tom su šumskom pomladku iz sjemena vauredno pogibeljne i mnogo zla počine. Sama stelja počimlje se sušiti, i razpada se kod iztraživanja u same komade poput kolača i sva je upravo prepuna gljivica pljesni. Ovo osobito vriedi za listinac; u takovih slučajevih ne će škoditi da se stelja odstrani, tim više ako se kupljenje oprezno obavlja t. j . da se ne snimi i sam humus. Ako li se |