DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 91 <-- 91 --> PDF |
— 601 — agrarne krize, to seljački sviet hoće, da manjak na prihodu iz gospodarstva, namakne iz šuma, ne obaziruć se na potrajnost; a kako mnogobrojne tvornice za celulozu upravo mlado drvo trebaju, to se i za nedozrele sastojine brzo kupac nadje. Boj sa medjedom. Iz Srebrnice u Bosni javljaju: da je prigodom jednog lova na medjede, napao medjed jednoga od lovaca, koji ga samo iz puške ranio, te ga zgrabio i stao snjim po zraku vitlati. Napadnuti lovac ipak je uzdržao prisutnost duha u toliko, da je svojim lovačkim nožem medjedu razporio trbuh i tako se, ako i ranjen, spasio. Pošumljen je krasa u Kranjskoj. Kako „Oesterr, Forst- u. Jagdzeitung" javlja, ovoga se je proljeća znatno radilo oko pošumljenja krasa u kotaru postonjskom. Na površini od 788 rali, kulture su se djelomično popravile, djelomično na novo izvele, te je potrošeno u to ime 2,506.300 kom. sadjeuica crnoga bora, 16.000 hrastovih i 48.000 jelovih sadjenica, te 200 klgr. jelovog sjemena, uz ukupni trošak od 12.957 for. Biljke dobivene su bezplatno iz državnog šumskog vrta u Ljubljani, a južna ih je željeznica badava razvažala do pojedinih željezničkih postaja. Kod ovih je radnja bilo zabavljeno 3429 osoba, što je tamošnjem siromašnom žiteljstvu upravo ove godine dobro došlo. Od godine 1876. pa sve do sada pošumljeno je u Kranjskoj svega 2718 rali krša, te ;je potrošeno svega do 25 milijuna sadjenica crnog bora, smreke, jele i hrasta. Stanje ovih kraških nasada vrlo je liepo, a od starijih nasada ima već i koristi, jer se proredjivanjem nešto drva dobiva, dapače već ne trpi pruga južne željeznice toliko od bure i sniežnih zapuha, ođkada su ti nasadi, kao prije, i u obće predjeli oko Sv. Petra i Postoj ne ne imaju već tako oporo podnebje kao prije. Na eem šumari umiru. U Njemačkoj obstoji od g. 1888. posebna „posmrtna blagajna za njemačko šumarsko osoblje"- Ta je blagajna osjeguravajuće družtvo njemačkih šumara i objelodanjuju u listu ,Aus dem Walde* na temelju desetgodišnjih poslovnih podataka kakav je pomor medju članovi i od oesa isti najviše umiru. Pomor označuje se vrlo povoljnim, naime znatno manjim nego kod ostalih slojeva pučanstva. Glavni uzrok smrti jesu plućne bolesti i to sušica (237o)j ´^^P (21%), nadušljivost (177o), i´ak u želudcu (16%), ozliede (5°/o), upala porebrice (4%), samoubojstvo (4°/(,), tada sliede mnogobrojne druge bolesti u manjem postotnom razmjerju. Sasvim su ostali šumari poštedjeni od: umobolnosti, bolesti hrbtenjače, upale žila, difterije, tifusa i „cholere nostras". Osobita žilavost opaža se medju starijimi šumari, koji ako su mladenačku dobu sretno proživili, obično u visokoj starosti pomiru. Svakako k svem tom doprinosi prirodniji život na selu i kretnja na svježem zraku. |