DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 92 <-- 92 --> PDF |
— 602 - Dokinute čmornickih jamčeTlna u Austriji usliediti će naskoro, jer je ministar Dr Kaizl povoljno riešio molbu austrijskog činovničkog družtva, koje moli, da se te jamčevine dokinu. Izkustvo je naime dokazalo, da uprava s timi jamčevinami više stoji, nego što iznose svote koje se pronovjeravaju. Za 2—3 godine biti će sve te jamčevine činovničtvu vraćene. Ceska visoka škola za zemljotežtTO. Kako „oesterr. Forst- u. Jagdzeitung" piše, sazvan je bio za 20. kolovoza sastanak čeških gospodara, da se osnuje visoka gospodarska škola. 0 uspjehu tog sastanka nismo još ništa čitali. Baždarenje promjerk^. Austrijsko državno šumarsko družtvo ide za tim da vlada odredi, da se se imadu promjerke — koje su takodjer vrst mjere — baždarenju podvrći. To bi bila sasvim dobra ustanova. Međjunarodni šumarski kongres u Parizu. Kako „Revue des eaux et forets" donosi, obdržavati će se prigodom izložbe u Parizu šumarski kongres, gdje će se neka važnija pitanja razpravljati, a ujedno praviti izleti u neke šume u blizini Pariza. Posjetioci kongresa imati će platiti po 20 franaka. Željeznica Belišće—PrandauoTci. Dne 27. srpnja t. g. svečanim je načinom otvorena ova uova praga, koja će i po izvoz šumskih proizvoda od znatne važnosti biti. Tehnička Tisoka škola u Srbiji. Kako >hrv. viestnik družtva inžinira´´ donosi, srbska vlada kani svoju dosadanju visoku školu pretvoriti u sveučilište, te stim sveučilištem spojiti i tehničku visoku školu kao posebni fakultet istoga. To bi bio prvi slučaj ovakovoga uredjenja jedinstvene visoke škole. Grospodarenje o stelarenju. Gospodarski list „Frick-Rundschau" piše o ovom sliedeće: »stelarenje u šumi često se smatra bezuvjetnim zločinom, kao vrsta ubojstva na »snagi tla«. Ovaj dogma ima mnogo sliepih pristalica, koje smatraju velikom svjedočbom siromaštva i sramotom gospodara ako se igda i najmanje u šumi steljari. Nu oni nemaju svagda pravo; shodno stelarenje mnogo puta šumi hasnovitije nego li bezsmisleno naklapanje poznatoga pravila »samo ne steljariti«. U silnoj stelji u šumi sabire se naime previše ugljične kiseline, koja daljnu raztvorbu stelje sprečava, a osim toga nameću se u takovu silnu stelju gotovo na miliaide raznih gribova, medju kojima se navlastito mnogo takovih gribova, koji supnice napadaju i po tom su šumskom pomladku iz sjemena vauredno pogibeljne i mnogo zla počine. Sama stelja počimlje se sušiti, i razpada se kod iztraživanja u same komade poput kolača i sva je upravo prepuna gljivica pljesni. Ovo osobito vriedi za listinac; u takovih slučajevih ne će škoditi da se stelja odstrani, tim više ako se kupljenje oprezno obavlja t. j . da se ne snimi i sam humus. Ako li se |