DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1899 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 648 —


lomičnu manjkavost uvedenih načina iztraživanja, i u tu svrhu
upotrebljenih aparata i instrumenata, ne može se stvoriti sjeguran
zaključak vrhu upliva šume na mjestne i povremene
porazđjelbe oborina.


2. Obzirom na predležede teoretičke a djelomice pokusi
utvrdjene činjenice odnošaja šumš, spram meteorologičnim elementom,
veoma je vjerojatno, da šume na mjestne i povremene
porazđjelbe mjerećih se oborina stranom pozitivno, stranom negativno
djeluju, što ovisi o raznom području i okolišju šuma.
3. Umnožavanje oborina, koje se ne mjere, očito je u
šumskom području bez svake sumuje.
4. Suma bi mogla pomuažati oborine pojedinog područja
u ukupnoj kolikoći, buduć šuma vjerojatno ne samo iz mjestnih,
već iz obćenitih uzdušnih struja oborine umnaža, koje bi zračne
struje inače u drugo područje odniele.
Obćeniti uspjesi mogli bi se polučiti u tom pogledu ne
samo radom pojedinih šumsko-meteoroložkih postaja, već medju
sobnim radom svih meteoroložkih postaja, jer je već vrieme,
da se pitanje o šumskoj klimi jednom temeljito prouči, pa ma
i desetak godina tomu se radu posvetilo, što bi svakako u mnogomu
pogledu i meteoroložkoj znanosti samoj u prilog bilo.


Pisac pod konac sudi, da bi se zbiljni napredak u tom
pitanju polučiti mogao samo tada, ako bi se na temelju internacionalnog
ujedinjenja ustrojila odgovarajuća tomu, a u sistematičnoj
svezi stojeća, pokusna područja za pojedina organizovana
opažanja, i ako bi se ova opažanja protezala na iztraživanje
što više meteorologičkih elemenata i njihovih činbenika.


Ovakove bo postaje ne bi bile jednostranog značaja, već
bi podjedno riješenje obćenitih meteorologičkih pitanja podupirale
i omogućivale. Internacionalnimi dogovori imao bi uzslijediti
izbor u istinu sposobnih područja za ove pokuse, a nuždne
u tu svrhu žrt\e, kojih radi naročito ova iztraživanja žalibože
u obće hramlju i zapinju, doprinašati bi imale državne i ine
u zemlji postojeće javne i privatne uredbe, zavodi i vlastelinstva.