DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1899 str. 43     <-- 43 -->        PDF

— 649
Završujuć ovu svoju raspravu, prirajećuje pisac, da bi se
tako isto mogla preduzeti i iztraživanja po gospodarima i šumarima,
posebno i samostalno, i za oborine, koje se još ne mjere.


0 unovčivosti hrastovih izvala u šumama brodske
imovne obćine.


Obazriev se na razdobje od pet zadnjih godina incl.
(1894.—1898.) opaziti ćemo, da se je prodajom za 5029 komada
— bilo što sirovih, bilo sasma, ili samo na polak osušenih
— vjetrom izvalitih hrastova u šumama rečene imov.
obćine postigla svota od 60.241 for. 90 nč.


Uzev u obzir poprečno dobivenu svotu za pojedino stablo
u tome petgodišnjem razdobju sa 12 for. 04 nč., ili kad bijaše
u god. 1897. najveća, sa 14 for. 24 nč., doći ćemo do zaključka,
da je ta svota premalena usporediv ju s onom, koja se za stojeće
zdrave hrastove (petero i osmero struko) kod rečene imovne
obćine putem veleprodaja postizava.


Sasma je naravno, da ne će ni jedan kupac za posve ili
na polak suh i na više komada izprebijan hrast toliko, kao
za zeleni ponosno stojeći, odnos ao zdravi platiti.


Procjenbena vriednost tih 5029 stabala ipak je za svotu
od 16.203 for. 16 nč., dakle za ST-lS^o nadbijena.


Da je procjena, ma i kod takovih loših stabala, za tohko
nadbijena uzrok je, što je dosta stabala bilo prodano uslied
nastale veće potražbe na drvu, ili, iz pretjeranog svojeglavog
natjecanja samih dražbatelja, čak za 6 i 8 puta vise, nego što je
procjena iznašala, ali dakako na štetu dotičnoga kupca. — To je
tada sasma naravno, da se je uslied natjecanja pretjeranih dra žbatelja
mogla za 1 m^ gradje postići svota poprečno od 14 for.
14 nč., što je svakako preplaćeno s razloga, što se je po najnovijem
povišenom cieniku brod. imov. obćine plaća za I. razr.
šum. vried. do 80. cm. promjera 12 for. 70 nč., a za II. razr.