DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1/1900 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 9 —


cezkom i Velikom Britanijom do južne Norvežke (63" 10´)
otoka Riigena. Jugo-iztoČnim pravcem se širi do Transkavkazije
i sjeverne Perzije (Engler-Prantl ; Pflanzenfamilien; Lief. 78.).
U Švicarskoj se uzpinje božikovina 1200 m. (Clirist : Pflanzenleben
d. Sch.weitz), u sjevero-tirolskim Alpama 1260 m.
visoko, u Kavkazu (po dru, G. Radde-u Grundziige d. Pflanzenverbreitung
in d. Kaukaslandern, p. 181.) i 1800 m. vieoko.


Obično je božikovina grmolika, ali poraste i 6—10 m.
visoko, dapače segne i visinu od 15 m. i bude Va m- debela
(Engler-Prantl). Raste veoma lagano, a živi i nekoliko
vjekova. U nas božikovina nije riedka. Ima je u Zagrebačkoj
gori (oko sv. Jakova), na Ivančici´, Kalniku, (Flora Croatica)
u Samoborskoj gori, Zumberku. Oko Severina karlovačkoga
božikovina nije riedka, a tako i u Gorskom kotaru. Kod Kuželja,
nad potokom Malom Bjelicom, ima je u tamošnjoj bukovoj
šumi na stotine, gdje druguje sa alpinkom Rhoden dro
n hirsutu m (Alpenroschen) i mnogom drugom zanimivom
bilinom. Ima je i u Leskovoj dragi kod istoga mjesta,
kojom se uzlazi na razklimani vrh Greben. Na briegu Drgomlju
kod Lustoga laza, nedaleko Broda na Kupi, ima od nje takodjer
ciela šuma, a u njoj jedno stablo od 3 m. visine, a 60 cm.
objama. Ima božjega drievca na Dobrom vrhu kod Tršča, oko
Delnica i Crnoga luga, gdje ga takodjer zovu božikovina. U
Gorskom kotaru našli smo ju i pod Risnjakom, na vrhu Velikom
Bukovcu (1260 m.), ali pojedince. Tu se je jedna razbujala
u šumi crnogorice u četiri metra visoko stablo, koje
ima u dnu u objamu 33 cm., a u prsnoj visini 32 cm.


No prava su čudo-stabla na Grčkoj kosi, u Velikoj Kapeli
kod Jasenka, gdje ima od božikovine cieli guštik, a u
njemu stabala od 10 m. visine. I ovdje zovu božikovinu »zimzelen
«, pod kojim nam je imenom poznata i Vinca miner;
Slovenci je zovu »jelenovo zelenje«.


´ Na ovoj smo ga gori i mi našli na briegu Kozjanu. — U Zagrebačkoj gori da
raste pod Sljemenom, u jarkn Lipje.