DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1900 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 10 — u Slavoniji raste božikovina na Papuku, a po Will komm u (Forst. Fl. 1887., p. 787.) pojedince i u virovitičkoj županiji, koju Engler-Prant l (p. 186.) uvrštuju u Ugarsku, čemu nisu krivi oni, već magjarski botaničari. Čujem da je ima i oko Daruvara, gdje ju takodjer poznaju kao zimzelen. U hrvatskom primorju našli smo božikovinu uz šumske okrajke u Brestovoj dragi kod Oštrovice, kod Rieke na kamenim obroncima oko Grobova i Lopaee. U Dalmaciji raste na Velebitu, na Paklenici; u Bugarskoj na Rhodopeu. Osim obične božikovine raste u Evropi na Madeiri, Siciliji i na Bakarskim otocima (Majorca) Ilex balearica u koje je lišće cjelovito. Drvo božikovine je prilično tvrdo, fino vlaknasto i kala se težko. Rabe ga stolari i tokari; od grana se prave bieala, kamiši, štapovi, od zelene kore pomiešane sa bobuljama liepka, kuha se liepak, gorko-sluzavo lišće u kojemu ima »Ilicina« ljekovito je, a viju se od njega i vienci, koji su naročito onda krasni, kad su puni crvenih plodova. Božikovina dobra je i za živice, mlado lišće tuku u Francezkoj drvenim batima i spremaju za zimsku krmu, u Samoboru vare od posušena cvieta tej, a na Svarcwaldu od suha lišća, dočim je ukuhana kora dobar liek od oteklina. U šumarskom pogledu nije božikovini osobita cjena, ali joj je to veća u vrtljarskom. Ima od nje sila odlika, koja se razlikuju oblikom, veličinom, bojom i trnovitošću lista. Po uzrastu razlikujemo od božikovine, I. Aquifolium-pyramida 1 is (Pjiramiden-Stechpalme) i I. Aquifolium-pendul a (Hangende Stechp.). Obzirom na list spominje dr. Di ppe l u svom djelu »Handbuch d. Laubholzkunde« 39 raznih odlika. Ima i takovih u kojih su plodovi žuti ili narančasti, ružičasti, jasno ružičasti, dapače i bieli (I. Aquif-leucocarpa). Spominjemo, da je najkoristnija vrsta toga roda I. para guariensis, koju su g. 1609. —1768. naročito Jezuiti u krajevima medju Uruguajem i Paranom gojili. Prženi listovi, u |