DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1900 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 11 —


kojima ima mnogo coffeina, davaju ugodno, osvježujuće piće,
kojemu je odavna velika cjena u južnoj Americi, pa se troši
i u Englezkoj. Moguće, da će »Yerba de Mate« danas sutra
ztisnuti kavu, koju radi skupoće svaki ne može da pije.


Likovci (Daphiie).


Likovci spadaju u familiju T h y m e 1 a e a c e a (Seidelbastgewachse),
koja je u nas zastupana rodovima Passerin a i
Daphne.


Likovci su Uzpravni ili razgranjeni grmovi, riedje stabalca
sa izmjenitim ili protustavnim lišćem, koje je tanahno i padavo
ili kožnato i zimzeleno. Cvieće na vrh stabalca, grana ili u
pazušicama odpalog lista složeno je u snopić, glavicu ili grozd,
dvospolno i raznobojno (Receptaculum). Cvjetište je Ijevkasto
ili valjkasto, cvieću nalično (blumenartig gefarbt) obojeno, poslije
cvatnje odpadajuće ili plod ovijajuće; obodom dieljeno u 4 križke
prašnika 8, na perigon u dva reda usadjenih. Pestić vrlo kratak
ili sjedeći, plod bobica (Beere) sa jednom košticom.


U kori imadu likovci mnogo dugih, žilavih, svilasto se
prelievajućih »likovnica« (Bastfasern). Subielo i mekano je drvo
na prerezu nježno izmrježkano, bez jasnih godova i ciepaca
(Markstrahlen).


Poznamo od toga roda do 40 vrsta od kojih N y m a n navodi
za Evropu 14 vrsta. Cvieće, koje je bielo, žuto ili crveno,
riedje zelenkasto, jaka je i opojna mirisa. Hrvatska flora ima
6 vrsta od ovoga roda od kojih su Daphne Cneorum, D.
Laureola i D. Blagajana zimzelene.


Likovac Blagajev.
Bilo je 20. svibnja, a g. 1837. kad je grof Blaga j sa
sjeverne strane briega sv. Lovrenca, a 3 sata daleko od Ljubljane
našao posve nepoznatu mu bilinu i poslao od nje nekoliko
eksemplara S. Freyeru , bivšemu pristavu ljubljanskoga
muzeja. Ovaj prepozna u prvi mah novu vrstu likovca, koju
opisa g. 1838. kao Da phe Blagajana.