DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1900 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 15 — briegovitim šumama. Pao nam je u oči svojim grančicama i crvenomorgovastim (roth-lila) cvietcima, opojna mirisa od kojeg nas i glava znala zaboljeti. Kako su cvietci na vršku grančica na gusto porasli, stvaraju svojim snopićima sastavljeni klas, a izbijaju u pazušicama lanjskog odpalog lišća. Takav je likovac obični rano s proljeća (u nas u veljači ili ožujku), nu poslije izlista, pa se u ljetu zakiti izpod mladog listnatog čuperka (Blattschoff) sjedećim krugljastim žarko-crvenim, sjajnim koštunicama (Steinbeere) u kojima je krugljasta sjemenka crna. Peteljke su lista 8—12 mm. duge, listovi, porasli na glad kim, zagasitim do bakrenasto-crvenim grančicama, naopako su jajasto-dugoljasti ili bodkasto-žličasti, na podini klinasto zauženi, tupkasti ili zašiljeni, cieloviti, 3—8 cm. dugi, 1, 5 — 2, 5 cm. široki, goli, na licu modrasto-tainno-zeleni, na naličju jasniji. Cvjetište (Bliitenhulle) je zvonasto, iz vana dlakavo odstojećim, jajoliklm ili jajastim križkama, prašnici sad dulji, sad kradi; plodnica je dugoljasta, gola, pestić kratak, njuška široka. Likovac obični visok je 0"3—1 m., a bude i na 5 cm. debelo stabalce, koje raste pojedince ili u hrpama po šumskim bladovitim i vlažnim čistinama, uz šumske okrajke na plodnoj zemlji i osojnim, ali i po prisojnim mjestima. Siri se cielom Evropom, Orientom. Kavkazom i Sibirijom, a značajan je i zato, što mu iz korjena izbijaju vrieže. U Nor vežkoj seže do 67° sj. širine, u Alpama se uzpinje 1880 m. visoko, na Kavkazu (po Eadde-u) 1500—2100 m. Ima od njega i var. alb a (D. albiflora), koju su našli medju tipičkom formom u Njemačkoj, Francezkoj, Švicarskoj i druguda. Cviet je u ove odlike biel; bobulje žućkasto biele. Ima i var. grandi flor a (u perivojima) sa znatno većim lišćem i crvenim, velikim cvjetovima. U nas maslinica nije riedka, pa je kod Zagreba ima n. pr. i u Tuskancu na Sofijinu putu; obična je u Zagrebačkoj gori, |