DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1900 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 17 — Flora Croatica (p. 980.) bilježi ga za Mrzlu vodicu, Kamenjak, Rieku, na Velebitu za vrh Sladovac, u Krbavi za Mrsinj (1269 m. ne Mrzin) i Plitvička jezera, docim ga Ki ta i b e 1 navodi za Korenicu. Vukotinović sabrao ga u hrvatskom Primorju već g. 1852., ali nam u herbaru (br. 1002.) bilježi stanište samo ovim rječima: »Na primorskih planina«. Godine 1876. našao ga na Burnome Bitoraju, gdje smo ga i mi ubrali. U Gorskom kotaru našli smo ga u šumama Risnjaka i na Medvedjaku (1027 m.), gdje raste u družtvu sa prekrasnim ružama Rosa pimpinellifolia i R. gen ti li s. U Primorju ga ima na Cuninoj glavi. Suhom vrhu (1350 m.) i Velikom Obruču (1377 m.), gdje smo ga našli 4. srpnja g. 1883. u najbujnijem cvietu, a takovim pojedincima, koji su nas svojom veličinom iznenadili i svojim se jakim miomirisom odavali već iz daleka i po tome ne stoji, da je eviede samo »noču mirisavo«´. Sa Obruča spušta se li- V kovač planinski na podnožni vršak Zivenj i prelazi odavle preko Grobničkoga polja u dolinu Rječine, jer ga ima na pećinama oko Lopače i Grobova, dapače u neposrednoj blizini Rieke, kod Zaklja, gdje kao tipična alpinka druguje sa primorsticama Siline italica, Cytisus argenteus i Dianthus litoralis. U Dalmaciji raste D. alpin a na Visočnici kod Sinja i na Biokovu (Fl. Cr.), ali sigurno i po drugim krševitim vrhovima. Planinski likovao bude kadkad onizak k zemlji prikućen grmić, ali se uzdigne i na Va m. visoko i kadkada zaokruži. Grančice su mu čvoi´novate (knorrig), guste, rašljaste i verugaste, kora siva ili sucrna, na mladicama fino dlakava. Pupove pokrivaju jajasto-krugljaste i zašiljene ljuske, koje su od gustih dlaka malone biele, pritajivajući zelenu boju. Mladice porastu na vršku grana u nove grančice i dolnje im je lišće naopakojajoliko i tupkasto, gornje bodkasto, a oboje fino dlakavo. ´ Ovo piše Pančie (1. e. p. 242.), a liitamo to i u Fl. v. Deutsehland (p. 186.). 2 |