DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1900 str. 55 <-- 55 --> PDF |
— 53 — Nu pošto se po §. 7. naputka A) k zakonu od 11. srpnja 1881. (kojim se razjasnjuju odnosno preinaSuju neke ustanove zakona od 15. lipnja 1873. o imovnih obćina u hrv. slav. Vojnoj Krajini) i posjed izpod 6 odnosno 8´/a jutara kao ´ji selišta smatrati imade, i pošto u smislu §. 15. istog naputka dio uživanja jedne četvrtine nije nipošto djeliv, to se moliteljica povodom prodaje većeg diela njezinog posjeda nije smjela brisati sve dotle, dok ne bi i zadnju česticu svojib obligatnih zemljišta prodala. Za to govori i razlog, što pravoužitničko pravo moliteljice, uslied spomenutih dioba, na drugog ovlaštenika prešlo nije. Družtvene viesti. Deputacija lirv.-slav. šumarskoga đružtTa kod preuzr. gosp. bana. Dne 21. pr. mj. imala je čast deputacija hrv.-slav. šumarskoga družtva pokloniti se preuzvišenom gospodinu banu i družtvenom pokrovitelju Dragutinu grofu Khuen-Hedervary-u i predati Njeg. Preuzvišenosti u smislu družtvenih zaključaka predstavku, da se u zemaljskom kao i u županijskih komasacijonalnih povjerenstvih osjegura rieč šumarskim stručnjakom, kao i molbu za izjednačenje beriva šumarskih činovnika službujućih kod upravnih oblastih prve i druge molbe sa ostalimi političkim! činovnici stojećim! u istom nadnevnom razredu. Deputaciju predvodio je I. družtveni podpredsjednik vel. gosp. kr. odsječni savjetnik Ferdo Zikmundovskj , a kao članovi iste zastupali su družtvenu upravu gg. B. Hajek šumarnik, I. Partaš profesor i A. Borošie žup. šum. nadzornik, dočim su ostala gg. izabrana u tu deputaciju žalibože što bolešću što odsutnošću zapriećena bila sudjelovati. Vodja deputacije vel. g. P. Zikmundovskj u oduljem je govoru živimi riečima pred licem Njeg. Preuzvišenosti zagovarao obe družtvene molbe, uvaženjem kojih bi se s jedne strane važnost same struke u zemlji digla, s druge strane opet stanje šumarskih stručnjaka kod političke uprave, kojih su dohodci slabiji od onih kod državnog erara i krajiških imov. obćina, poboljšali. Preuzvišeni gospodin svietli ban primio je deputaciju vrlo prijazno, naglasiv u svom odgovoru da priznaje veliku važnost šumarske struke i uprave, kojoj su šume to veliko narodno blago povjerene, da se toga radi svakom danom zgodom za nju zauzimlje, pa obrekav, da će prvu molbu, jer je upravo sada zgoda, gdje se sastavlja zakonska novela predati gospodi, da se na šumarstvo obzir uzme i nastojati što prije uvažiti, a da će na drugu kod sastavka novoga proračuna svakako obzir uzeti, odpustiti izvolio deputaciju sa najboljim nadama. — Ove molbe glase: |
| ŠUMARSKI LIST 1/1900 str. 56 <-- 56 --> PDF |
— 54 — Preuzvišeni gospođine Svietli Bane! Hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo obđržavalo je na dne 8. listopada t. g. svoju ovogodišnju glavnu skupštinu. Medju predlozima, koji su na toj glavnoj skupštini izneseni sa strane družtvenih članova, nalazi se i predlog družtvenoga elana Bogoslava Hajeka, šumarnika križevačke imovne obćine u Belovaru, glaseći ovamo: ,,da se prigodom preinake zakona od 2()./5. 1891. o komasaciji zemljišta, na kojoj se sada radi, u odnosnoj zakonskoj noveli odredi, da se u buduće u zemaljsko i u županijska komasacionalna povjerenstva svuda po jedan Slan vještak šumarske struke pozove, zatim da se predradnjam, gdje se radi o procjeni šuma i drvljem obraslih pašnjaka, osim gospodarskog vještaka imadu pozvati i šumarski vještaci". Glavna skupština prihvatila je ovaj predlog, kao i nadopunjak. predložen po družtvenom članu Vilimu Dojkoviću, te idući zatim, da u slučajevih, gdje se radi o komasaciji privatnih šuma, imade i šumski vještak privatnog vlastnika u spomenutim povjerenstvima pravo glasa". Podjedno je glavna skupština zaključila, da se iz sredine družtva ova smjerna molba Preuzvišenosti Vašoj posebnim poklonstvenim izaslanstvom na milostivo uvaženje podastre. Izvršujući podpisano predsjedničtvo hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva zaključak glavne skupštine, časti se podjedno u kratko navesti razloge, koji su vodili glavnu skupštinu prigodom stvorenja napred spomenutoga zaključka. Ovi razlozi jesu sliedeći: 1. Kod provedbe zakona o komasaciji zemljišta opazilo se je medju inim, da ova operacija zapinje u mnogom i s razloga toga, što su po sadanjem komasacionalnom zakonu šumske površine od komasacije izuzete. Koliko je dosele u javnost doprlo, radi se sada na tome, da se upitni zakon preinači tako, da se u buduće budu mogle i manje šume, gajići, drvom obrasli pašnjaci, kao i šumski izbočci i jezici, koji se nalaze u komasacirati se imajućem hataru, u komasaciju pritegnuti Pošto će dakle i šume u komasaciju doći, drži hrv.-slav. šumarsko družtvo, da bi bilo shodno i nuždno, da u komasaeionalna povjerenstva dođje i po jedan šumarski stručnjak, kao član. Ovo je nuždnije tim više, da se u komasaciju ne povuku i takove šume, koje se nalaze na absolutnom šumskom tlu ili koje bi se u smislu šumskoga zakona imale smatrati šumami zaštitnim! ili zabranama. Prosudjenje pako te naravi šumš, spada svakako u prvom redu u djelokrug šumarskih stručnjaka, pak bi stog^ i ovi kao članovi komasacionalnog povjerenstva ovomu u |
| ŠUMARSKI LIST 1/1900 str. 57 <-- 57 --> PDF |
— oo tom pogledu svojim stručnim savjetom na ruku bili, a s druge strane imali prilike, da kao oblastni organi šume štite i paze, da se šumarskoredarstveni propisi ne povriede. 2. U smislu zakona od 25. travnja 1894., o uredjenju zemljištnih zajednica, jesu komasacionalna povjerenstva podjedno i razgodbena povjerenstva, kada se radi o razgodbi ili diobi zemljištne zajednice. Ove zemljištne zajednice jesu kod nas većim dielom šumske zajednice, ali ipak po dosadašnjim zakonima nije u odnosnom razgodbenom povjerenstvu morao biti nijedan član zvanja šumarskoga. Ta okolnost ne može nipošto da bude u prilog samoj stvari. A pošto se sada pruža prilika, da se ta praznina u zakonu izpuni, to je hrv.-slav. šumarsko družtvo smjernog mnienja, da bi se to najjednostavnije i najpodesnije moglo provesti na taj način, da se u zakonskoj noveli o promjeni komasacionalnoga zakona odredi, da u buduće imade po jedan šumarski stručnjak biti članom zemaljskog odnosno županijskih komasacionalnih povjerenstva. Preuzvišeni gospodine Svietli Bane! Hrvatsko-slavonsko šumarsko dražtvo obratilo se je jur putem peticije na visoki sabor kraljevina Hr7atske, Slavonije i Dalmacije, kao i na visoku kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinsku zemaljsku vladu molbom, da se beriva šumarsko-tehničkog osoblja kod kr. županijskih i kr. kotarskih oblastih izjednače sa berivima ostalih zemaljskih urednika istog dnevnog razreda. Nu pošto su ove molbe do sada bezuspješne ostale, to je upravljajući odbor hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva u svojoj sjednici od 13. prosinca o. g. zaključio, da se hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo u interesu svojih spomenutih članovah obrati na Preuzvišenost Vašu posebnom molbom za pospješno riešenje u govoru stojećeg pitanja, te da ovu smjernu molbu u naročitom izaslanstvu Preuzvišenosti Vašoj na blagonaklono uvaženje podastre. Vršeć predsjedničtvo hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva taj zaključak upravljajućega odbora, časti se podjedno u niže sliedećem opetovno ovu smjernu molbu pobliže obrazložiti. Zakonom od 22. siečnja 1894. kojim se uredjuje šumarsko-tehnička služba kod potitičke uprave u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, i kojim je provedena reorganizacija autonomne šumarske službe, izraženo je u § 2. temeljno načelo, da glede osobnih odnošaja toga osoblja, kao i glede njegovih prava vriede oni zakoni i propisi, koji valjaju za ostale činovnike političke uprave. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1900 str. 58 <-- 58 --> PDF |
— 56 — Ovu organizaciju šumarsko-tehničke službe pozdravilo je svesrđice svekoliko šumarstvo domovine naše kao veliku tečevinu, gojee pri tom tvrdu vjeru, da će se medju inim i ovaj netom navedeni temeljni princip zakona i kod budućeg uredjenja osobnih odnošaja i prava zemaljskih urednika i nadalje u krieposti uzdržati. Nu na žalost izdala ga u tom nada, jer je već u zakonu od 20. kolovoza 1894., 0 uredjenju berivah zemaljskih urednika i službenika, u §. 15. izrečeno, da se ustanove toga zakona, kojim su zemaljskim urednikom povišene plaće, ne imaju protegnuti na šumarsko tehničko osoblje kod kr. županijskih i kr. kotarskih oblastih. Ova ustanova zakona od 20. kolovoza 1894. svakako ne stoji u skladu sa gore navedenim temeljnim načelom organizacionog zakona šumarsko- tehničke službe, te je njom nanesena krivica šumarskim tehničarima kod spomenutih oblastih, naročito onim, koji su gledom na to načelo zakona prešli u zemaljsku službu iz druge javne šumarske službe primjerice od krajiških imovnih obćinah, gdje su plaće šumarskih činovnika jednake plaćama državnih i zemaljskih upravne ili sudske struke. Povoda tomu nije sigurno nigdje bilo. Stručna naobrazba nije tome mogla biti opravdanim razlogom, pošto se od šumarsko-tehničkog osoblja političke uprave načelno ^;ahtjeva akademička stručna naobrazba, kao i za upravno i sudsko osoblje. A kad se ova i tražila ne bi, ne bi stručna naobrazba mogla biti tomu povodom, pošto su upitnim zakonom povišena beriva školskom osoblju t. j . kr. županijskim školskim nadzornicima, koji neposjeduju akademičke naobrazbe, niti se ova od njih zakonom zahtjeva. Financijalna strana toga pitanja ne može takodjer [biti uzrokom, da je ova blagodat zakona od 20. kolovoza 1894. minula šumarskotehničko osoblje kod kr. županijskih i kr. kotarskih oblastih. Po sadašnjoj na ime plaćevnoj šemi imade u zemaljskoj službi 4 kr. žup. šum, nadzornika I. razr. 2 po 1400 for. plaće 2800 for. 2 po 1200 for. plaće 2400 for. 4 kr. žup. šum. nadzornika II. razr. 2 po 1100 for. plaće 2200 for 2 po 1000 for. plaće 2000 for 25 kr. kotarskih šumara I. razreda 12 po 900 for. plaće 10800 for. 13 po 800 for. plaće 10400 for. 25 kr. kotarskih šumara II. razreda 12 po 700 for. plaće 8400 for. 13 po 600 for. plaće TSOOjfor. Ukupno 46800 for. Kada bi se pako plaće toga osoblja izjednačile sa plaćama ostalih zemaljskih urednika, tada bi ukupni trošak iznosio : |
| ŠUMARSKI LIST 1/1900 str. 59 <-- 59 --> PDF |
— 57 — 4 kr. žup. šum. nadzornika I. razr. 1 po 1800 for. plaće 1800 for. 1 po 1600 for. plaće 1600 for. 2 po 1400 for. plaće 2800 for. 4 kr. žup. šum. nadzornika II. razr. 1 po 1300 for. plaće 1300 for. 1 po 1200 for. plaće 1200 for. 2 po 1100 for. plaće 2200 for. 25 kr. kotarskih šumara I. razreda 8 po 1000 for. plaće 8000 for. 8 po 900 for. plaće 7200 for. 9 po 800 for. plaće 7200 for. 25 kr. kotarskih šumara II. razreda 8 po 700 for. plaće 5600 for. 8 po 600 for. plaće 4800 for. 9 po 500 for. plaće 4500 for. Ukupno 48200 forT Ovo izjednačenje beriva zahtjevalo bi dakle veći izdatak od godimice 1400 for. To je u zemaljskom proraćunu tako neznatna svota, da ne može opravdati okolnost, da se usljed toga jedan čitavi stališ zemaljskih urednika zapostavi. Pošto je pako zakonom od 20. kolovoza 1894., o uredjenju beriva zemaljskih urednika još nadalje i to izrečeno, da sve osoblje kralj, zemaljske vlade, uračunav ovamo i strukovno osoblje, imade sačinjavati jedan status, i ^pošto je šumarsko-tehničko osoblje kr. zemaljske vlade postalo dionikom povišenih beriva, to postoji sada ta činjenica, da šumarsko- tehničko osoblje političke uprave jednog te istog dnevnog razreda imade različitu plaću, prema tomu gdje službuje, da li na ime kod kr. zemaljske vlade ili kod kr. županijske i kr. kotarske oblasti. Tako imade primjerice šumarsko-tehničko osoblje IX. dnevnog raz- I 1300 for. reda kod kr. zemaljske vlade I 1200 for. plaće, a ono kod kr. županijske I 1100 for. \ 1100 for. oblasti samo inoo for P´^^će, što se ničim opravdati ne može. Ovo zapostavljanje osjeća šumarsko-tehničko osoblje kod kr. županijskih i kr. kotarskih oblastih tim više, što šumarsko osoblje kod kr. državnog šumskog erara i kod krajiških imovnih obćina, imade povišene plaće, t. j . one, koje uživaju zemaljski urednici upravne i sudske struke. Prema tomu su šumarski tehničari političke uprave stojeći u zemaljskoj službi, najlošije plaćeni od svih svojih drugovah, nalazećih se u javnoj službi, premda se obzirom na njihov razšireni i mnogovrstni djelokrug od njih zahtjeva i pravom zahtjevati mora najveća strukovna |
| ŠUMARSKI LIST 1/1900 str. 60 <-- 60 --> PDF |
— 58 — naobrazba, pošto oni imadu zakonitu dužnost, da nad djelovanjem svih ostalih, šumarskih stručara u zemlji vrše šumsko-redarstveni nadzor u ime državne vlasti. Izjednačenje plaća šumarsko-tehničkog osoblja političke uprave sa plaćama ostalih zemaljskih urednikah, odnosno plaćama ostalog šumarskog osoblja, stojećeg u javnoj službi, nebi stoga bio samo čin pravednosti, već i čin opreznosti sa strane visoke kr. zemaljske vlade, pošto je nedvojbeno, da se u buduće najvrstnije sile ne će posvećivati zemaljskoj službi već da će potražiti službu državnu ili imovno-obćinsku, gdje će biti bolje obskrbljeni i u tome sa ostalim javnim činovnicima izjednačeni. Obzirom na ove navedene razloge drži podpisano predsjeđničtvo zaključak upravljajućeg odbora hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva opravdanim, te se uslobodjuje i sa svoje strane što toplije ga Vašoj Preuzvišenosti na blagonaklono uvaženje preporučiti. Zapisnik sjednice upr. odbora hrr. slav. šumarslioga družtra, obdržavane dne 7. listopada 1899. u Zagrebu u društvenih prostorijah šumarskoga doma pod predsjedanjem I. družtvenog podpredsjednika vel. gosp. Ferde Zikmundovskoga i u prisutnosti II. društ. podpred. vel. g. J. Havasa, te p. n. gg. odbornikah H. Grunda, R. Fischbacha, B. Hajeka, D. Laksara, D. Trotzera, M. de Bone, I. Partaša i tajnika A. Borošića. Prije otvorenja sjednice priobćuje V. g. podpredsjednik P. Zikmundovski, da je družtveni predsjednik presv. g. M. grof Bombelles svoj dolazak bolešću ispričao te njega umolio, da sjednici predsjeda. Predmeti viećanja: 1, Čitanje zapisnika minule sjednice. Nakon pročitanja bude isti bez primjetbe ovjerovljen po p. n. gg. družtvenim odbornicima H. Grundu i B. Hajeku. 2, Riešenje tekućih predmeta. a) Čita se naredba kr. zem. vlade odjela za unut. poslove, od 7. li stopada 1899. toč. 67194, kojom ista priobćuje, da nije obnašla odobriti predložena joj družtvena pravila, te zahtjeva promjenu §. 13. i 35. družtvenih pravila. Ad a) Obzirom na visoku naredbu zaključuje upr. odbor neka se glavnoj skupštini predloži na prihvat ova stilizacija §. 13. družt. pravila „Pravo glasovanja imaju članovi zaćastni, utemeljitelj ni, podupira-. jući i redoviti članovi I. razreda, u koliko do dana obdržavanja glavne skupštine nisu u zaostatku sa uplatom članarine". Glede §. 3,5. zaključuje upr. odbor nakon podulje debate, da se obzirom na dosada stečeno izkustvo kod uprave šum. doma taj paragraf stilizuje kako sliedi: |
| ŠUMARSKI LIST 1/1900 str. 61 <-- 61 --> PDF |
- 59 — „Upravu, i nadzor nad šumarskim domom vodi upravni odbor družtva (§. 33.)" Način same uprave i vršenja nadzora neka se pako propiše u kućnom redu. b) Priobćuju se dopisi ugar. šum. družtvu, austrijskog državnoga šumarskoga družtva, obćeg lirv. družtva za gojenje lova i ribarstva, kojimi najavljaju svoje zastupnike za družtvenu glavnu skupštinu I to za ug. šum. družtvo kr. šum. ravnatelja Josipa Havasa, za austrij. šum, drž. družtvo, kr. odvj savjetnika F Zikmundovsky-a, te za obć. hrv društvo za gojenje lova i ribarstva presv g. M. grofa Bombelles-a. c) U pogledu učinjenih priprema za obdržavanje glavne skupštine izvješćuje upravi i odboru, da su u smislu jur proglašenog programa vodjeni pregovori sa tvrdkom societe d´ importation de chene u Zagrebu radi pregledanja pilane, zatim sa šumskom upravom prejasnoga kneza Thurn i Taxisa u Lekeniku radi posjeta kneževskih šuma, kao i sa upravom pl. obćine Turopoljske u Vel. Gorici radi eventualnih posjeta njenih šuma. Svi ovi izjavili su se pripravnimi dočekati družtvo i izletnike, te će se stoga glavna skupština obaviti moći prema najavljenom programu. Uzima se na znanje 3. Družtveno predsjedničtvo podnaša zaključni račun o gradnji šumarskoga doma za vrieme od g. 1896.—1899. kojega je revisionalni odbor družtva izpitao i u redu pronašao. Uzima se na znanje, te se zaključuje, da se gradjevni pododbor rieši daljneg vodjenja posala oko šumarskoga doma 4 Izvješćuje se, da je na dne 15 rujna 1899. obavljena po gradjevnom odboru nadpohvalba izvedenih radnja na šumarskom domu, kojom su prilikom konstatovane neke manjkavosti, koje će imati dotični poduzetnici odstraniti. Uzima se na znanje, te se zaključuje, da prigovoreno radnje imaju biti do konca studenoga dovršene. Podjedno se zaključuje u pogledu podrumskog stana na zapadnom krilu, da se soba toga stana pripoji onomu stanu, gdje sada stanuje pazikuća, dočim da se od kuhinje napravi praonica Ove radnje pako, da se izvedu buduće godine. 5. Predlaže se na prihvat ponuda A. Maruzzia kojom nudja, da će preuzeti uzdržavanje svih po istom irvedenih limarskih i vodovodnih radnjah, kao i svih žljebova i pokrivanja limom na krovu i po zidovih, i eieli vodovod kao i klosete, kupelji, izljevne i propustne pipe i odvode na 5 godina uz godišnji paušal od 25 for. Ponuda se prihvaća. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1900 str. 62 <-- 62 --> PDF |
- 60 — 6. Predloži gg. odbornika. 1. Odbornik g. D. Trotzer predaje rog jelenji izvadjen iz rieke Kupe i poklonjen družtvu po vi. nadlugaru Gjuri Medvedu u Pokupskom. Prima se sa zahvalnošću. 2. Odbornik g. D. Laksar predlaže, da se društvo obrati predstavkom preuzv. g. bana, kako bi izposlovala pogodnost željezničkih certifikatuza šumarske činovnike krajiških imov. obćina. Prima se. 3. Odbornik g. D. Trotzer predlaže, da se društvo obrati na gradsko poglavarstvo u Zagrebu neka bi dalo nasipati ceste oko šum. doma. Nakon toga bude sjednica zaključena a ovaj zapisnik u sjednici upr. odbora od 13. prosinca pročitan podpisan i ovjerovljen. Dne 13. pr. mj. obdržavao je družtveni upravljajući odbor svoju sjednicu i riešio više tekućih predmeta odnosećih se na družtvenu upravu ujedno je izabrao članove u deputaciju, koja je imala u smislu zaključka zadnje glavne skupštine predati Preuzvišenom gospođinu banu molbu da se kod komasacije osjegura rieč i šumarskim stručnjakom kao i molbu za izjednačenje beriva šumarskih činovnika namještenih kod političkih oblastih prve i druge molbe sa ostalimi političkim! činovnici stojećimi u istom nadvemnom razredu. Izabrani jesu: vel. gg. Ferdo Zikmundovsk j i Josip Ha vas te gg. Slavoljub Rosipal, Bogoslav Hajek st., Ivan Partaš, Andrija Borošić i Dragutin Trotzer. Potanje o toj sjednici donieti ćemo dok bude zapisnik iste ovjerovljen. Šumarsko i gospodarsko knjižtvo. Racki Tatl´OSlar, hrvatski šumarski koledar za g. 1900. (Nismo ga još primili, već smo samo primili ubaviest od g. pisca, da je doštampan. Ne možemo stoga o njem još ništa potanje reći, nu jer je to jedini hrvatski šumarski koledar, te u naših šumarskih krugovih dobro poznat od prijašnjih godina, ne možemo nego najtoplije preporučiti nabavu tog koledara svim domaćim stručnjakom i prijateljem šumarstva). Boden, die Larche ihr leichter u. sicherer Anbau in Mittel- u. Norddeutschland durch die erfolgreiche Bekampfung des Larchenkrebses. Hameln. Oiena 1´2 for. Verhaudlungen des oesterr. Forstt^ongresses 1899. Ciena 1 for. Flesehnez, wie erhalt u. verbessert man seinen Wildstand? Miinchen. Ciena 60 novč. Lorey, Ertragstafeln ftlr die Fichte. Nach den Aufnahmen der konigl. vviirttembergischen forstlichen Versuchsstationen bearbeitet und herausgegeben. Frankfurt a. M. Ciena 1´8 for. |