DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1/1900 str. 63     <-- 63 -->        PDF

— 61 —


Sperling, der Jagdhung. Berlin. Ciena 6 for.


Die Lanđwirthschaft in Bosnien u. HercegOTina, izdala bos.
herceg, zemalj. vlada. (0 toj ćemo knjizi potanje u kojem od budućih
brojeva progovoriti. Ur.).


Promet i trgovina.


0 netom minuloj godini 1899. obzirom na trgovinu s drvom, nalazimo
liepi članak kojega je u francuskom stručnom glasilu „Echo forestier"
priobćio član budimpeštanske trgovačke komore A. Tigermann, a
tiče se zemalja sv. krune ugarske, isti glasi doslovno:


„Prošla godina nije bila povoljna po trgovinu s drvom; izuzev
nekoliko drvotržaca nisu ostali, koji sa trdim drvom trguju, sa svojim
poslovanjem zadovoljni. Utakmica Amerike na dužičarskom drvnom trgu,
razne potežkoće kod prodaje željezničkih podvlaka, navlastito nepovoljni
odnošaji plaćanja, potežkoće skopčane sa dobavom potrebite vjeresije,
sve je to bilo razlogom, da kod poslova ne ima dobiti, ili je ta vrlo
malena, pa da su te okolnosti nepovoljno djelovale na našu trgovinu
s drvom.


Hrastova roba, navlastito dužice porasle su početkom godine nešto
u cieni, tako, da se 1000 komada 36/1 4 — 6" u dobroj kvaliteti plaćalo
sa 250 for. na Rieci. Izvoz dužica iz Translajtanije, koji je god. 1897.
iznosio 1.361.000 q. spao je g. 1898. na 1.199.000 q. te u obće postojano
pada; amerikanska dužica iztiskuje našu u Španiji, Portugalu, Njemačkoj,
Švicarskoj, dapače čak u Ceskoj i samom Beču.


U Americi su trupci znatno jeftiniji, ciena je njihova naprama
našoj kao 1 : 8, pa prem naši drvari puno jeftinije rade, ipak minimalni
troškovi transporta iz Amerike od velike su hasne amerikanskoj konkurenciji.


U samoj Ugarskoj nema dužica već gotovo nikakove prodje, jer
su berbe vanredno slabe, jer proizvodnja piva stagnira, a malo se odprema
šljiva i masti; to je razlogom, da se malo bačva i pravi, a malo
i prodaje. Njemačka bačvarska gradja prodavala se je prije bar u velikih
vrsti dobro, nu amerikanska utakmica i to je polje osvojila. Ciena je te
robe bila je za br. Vg—5 po 1´35 for. do 1"65 for.; br. 6—8 po 1´05 for.
do 1-3 for.; br. 9—18 po 0-95 for. do 1-05 for.; br. 20—28 po 1-10 for.
do 1-15 for.; br. 30—60 po 1-40 do 1-55 for.; br. 70 i više po 1-60 do
1*80 for. već po debljini.


Rezana roba parižke usance mnogo se je tražila i notirala je ab


Rieka I. razred 56—58 for.; II. razred 42—46 for.; sur quartier 80 do


85 for. a trupci po 56—58 for. po m^.