DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1900 str. 63     <-- 63 -->        PDF

— 61 —


Sperling, der Jagdhung. Berlin. Ciena 6 for.


Die Lanđwirthschaft in Bosnien u. HercegOTina, izdala bos.
herceg, zemalj. vlada. (0 toj ćemo knjizi potanje u kojem od budućih
brojeva progovoriti. Ur.).


Promet i trgovina.


0 netom minuloj godini 1899. obzirom na trgovinu s drvom, nalazimo
liepi članak kojega je u francuskom stručnom glasilu „Echo forestier"
priobćio član budimpeštanske trgovačke komore A. Tigermann, a
tiče se zemalja sv. krune ugarske, isti glasi doslovno:


„Prošla godina nije bila povoljna po trgovinu s drvom; izuzev
nekoliko drvotržaca nisu ostali, koji sa trdim drvom trguju, sa svojim
poslovanjem zadovoljni. Utakmica Amerike na dužičarskom drvnom trgu,
razne potežkoće kod prodaje željezničkih podvlaka, navlastito nepovoljni
odnošaji plaćanja, potežkoće skopčane sa dobavom potrebite vjeresije,
sve je to bilo razlogom, da kod poslova ne ima dobiti, ili je ta vrlo
malena, pa da su te okolnosti nepovoljno djelovale na našu trgovinu
s drvom.


Hrastova roba, navlastito dužice porasle su početkom godine nešto
u cieni, tako, da se 1000 komada 36/1 4 — 6" u dobroj kvaliteti plaćalo
sa 250 for. na Rieci. Izvoz dužica iz Translajtanije, koji je god. 1897.
iznosio 1.361.000 q. spao je g. 1898. na 1.199.000 q. te u obće postojano
pada; amerikanska dužica iztiskuje našu u Španiji, Portugalu, Njemačkoj,
Švicarskoj, dapače čak u Ceskoj i samom Beču.


U Americi su trupci znatno jeftiniji, ciena je njihova naprama
našoj kao 1 : 8, pa prem naši drvari puno jeftinije rade, ipak minimalni
troškovi transporta iz Amerike od velike su hasne amerikanskoj konkurenciji.


U samoj Ugarskoj nema dužica već gotovo nikakove prodje, jer
su berbe vanredno slabe, jer proizvodnja piva stagnira, a malo se odprema
šljiva i masti; to je razlogom, da se malo bačva i pravi, a malo
i prodaje. Njemačka bačvarska gradja prodavala se je prije bar u velikih
vrsti dobro, nu amerikanska utakmica i to je polje osvojila. Ciena je te
robe bila je za br. Vg—5 po 1´35 for. do 1"65 for.; br. 6—8 po 1´05 for.
do 1-3 for.; br. 9—18 po 0-95 for. do 1-05 for.; br. 20—28 po 1-10 for.
do 1-15 for.; br. 30—60 po 1-40 do 1-55 for.; br. 70 i više po 1-60 do
1*80 for. već po debljini.


Rezana roba parižke usance mnogo se je tražila i notirala je ab


Rieka I. razred 56—58 for.; II. razred 42—46 for.; sur quartier 80 do


85 for. a trupci po 56—58 for. po m^.




ŠUMARSKI LIST 1/1900 str. 64     <-- 64 -->        PDF

— 62 —


Hrastovi frizi (daščice) plaćale sa se loco Budimpešta po 20 for.
za 18—20 cm.; 27—31 for. za 25—33 cm.; 37—42 for. za 40—90 cm.
duljine a 6—8 cm. širine; za 9—12 cm. široku robu iste duljine bila
je ciena 42—46 for.


Željezničke podvlake stajale su u Budim-Pešti po komadu 1´60 for. ab
de 1-70 for. za duljine od 2´7 m.; 1´45 —1´55 for. za duljine od 2´5 m.;
1 —1´15 for. za duljine od 2´2 m. Podvlaka od 2´6 m. duljine izvezeno
je u Njemažku samo do 300.000 komada.


Hrastovi trupci vrlo krupni stajali su 30—34 for. lošiji 20 —25 for. ab


željezničke stanice u Slavoniji: Wainscoats (Wagenschuss) izvezeno je u


Englesku oko 8000 m*´ uz cienu od 3—4 šilinga po kubičnu stopu.


Gradjevno i stolarske drvo prodavalo se je u Budim-Pešti uz ove
ciene: jasenovi trupci 15—21 for.; jači po 28—36 for.; jaki trupci briestovi
po 20^—24 for.; lipovi po 26—33 for.; liepi debeli trupci oraha


I. razreda po 50—55 for.; II. razred 30—32 for., sve po m´.
Bukov materijal počeo se je od da dana na dan više tražiti; prodaju
se letve za pokuetvo po 22—25 for. po m* ab gornjougarske postaje.
Bukovi frizi traže se u Njemačkoj i Švicarskoj te im ciena u
Budim-Pešti varira od 22—26 for. Bukova vratila (Subbie) plaćala su se na
Eieci i to: 3 X 3" 6´ po 40 for.; 3 X 3" 12´ po 100 for.; 4 X 4" 6,
po 60 for.; 4 X 4" 12´ po 140 for. po 100 komada.


Sto se tavoleta tiče, sada samo Amerika ovim trgom vlada. Iz
Ugarske malo se šta i prodati može, ciena je za uso Messina za dobru
kvalitetu 18—20 for. za škart 15—17 for. po 100 komada franco Rieka.
Kad bi se moglo bukovine više prodati, bilo bi od osobite važnosti, jer
u Ugarskoj i Hrvatskoj od sveukupne šumske površine bukove šume
gotovo "/j zapremaju.


Konačno spomenuti je cienu nekih vrsti tvorivnog drva: drvo za
rovove (u ^rudarstvu) 5".5—8"5 for. po m^ već prama dimensijama i kvaliteti,
deblovina 65—9 for. po m´ (u TBudim-Pešti, Komornu i Sedmogradskoj)
jelova rezana roba stoji 12—16 for. smrekova I. razreda 15
do 22 for. letve 11—13 for. tesarsko drvo 10´5—16 for. arižovina
22—40 for. sve po m^.


Glede gradje sada je trg slab, jer se malo gradi, pa je po tom i
slaba prodaja, ali su na žalost slabi izgledi i za buduću godinu; uza sve
to se nadamo, da će skoro bolje biti."


U ovom članku uzet je obzir na čitavu iztočnu polu naše monarhije,
prema tomu ne može se reći, da upravo sve navedeno vriedi i za
našu trgovinu s drvom u Hrvatskoj i Slavoniji, ipak u članku navedene
činjenice u glavnom vrieđe i za nas. Da naša bačvarska gradja ne
može više zbog skupoće surovine uspješno konkurirati sa amerikanskom




ŠUMARSKI LIST 1/1900 str. 65     <-- 65 -->        PDF

— 63 —


robom te vrsti, opetovano smo u naših izvještajih naglasili; a da se ni
francuska dušica tako lahko ne prodaje kao prije, i to smo već istaknuli
Da u obće danas Francuska manje dužica treba, pripisati se mora toj
okolnosti, što su u novoje vrieme francuski vinotržci po6eti odstupljivati
od dosadanje prakse prodavati vino u slabih bačvah, koje više natrag
primili nisu, već su i oni počeli prodavati vino u jaćih bačvah, koje po
više puta za transport vina rabiti mogu, pa tako je i poraba na dužici
manja. Ako se glede prodje razne robe sa nazori pisca gornjega članka
slažemo, ne možemo se ipak složiti s onim, što on glede prodje bukovih
sortimenata kaže. Bukovini, koje kod nas u izobilju ima, prodja je sveudilj
slaba Ponuda je velika a potražba je malena, stoga se bukove
šume težko prodavaju, jer ih je malo, koji su voljni svoj kapital u eksploakciju
bukvika uložiti, tim više što je kapital sada skup i to ne
samo kod nas, već i drugih na glavnieah bogatih industrijalnih država
kao što je Njemačka, Francuzka i Englezka.


Pošto prodaje u naših šumah sve do sada još pođpunoma dovršene
nisu — jer se mnogo objekla, koji kod prve dražbe prodani nisu, ponovno
prodaje — to ćemo se moći tek u budućem broju konačno osvrnuti
na prodaje u saizoni 1889./900 nu u.za sve to možemo već sada
reći, da je ona za šumovlastnike svakako povoljna, pa da navlastito
vlastnici liepih hrastovih šuma sa utržkom, postignutim prigodom
prodaja, mogu zadovoljni biti.


Daljne prodaje. Dne 10. siečnja 1900. obaviti će se kod gradskoga
poglavarstva u Petrinji dražba vrhu 540 hrastovih stabala procjenjenih
na 1700 m´ gradje uz izkličnu cienu od 14.254 for. (potanje
straga medju oglasima u ovom broju).


Dne 16. siečnja 1900. prodat će se putem ponovne javne dražbe
kod gradskoga poglavarstva u Koprivnici 1813 hrastovih stabala procienjenih
na 2760 m´ tvoriva; 3623 m^ ciepke gradje i 4753 m´ ogrieva.
Izklična ciena 54.181 for. (Potanje straga medju oglasima u ovom broju).


Dne 15. siečnja 1900. prodavat će čazmanski kaptol putem javne
dražbe u župnom dvoru u Varaždinu ukupno 3431 bukovi h stabala
iz Lepoglavske gore procienjenih na 4878 m´ gradje, 5488 m´ cjepanica,
1342 m* oblikovine i 488 m^ klipovine. Izklična ciena 13.390 for.


Uspjesi dražba. Dne 13 pr. mj. dostali su kod javne dražbe kod
imovne obćine gradiške: česticu „greda" M. Mikšić i A. Šepović iz Zagreba
za 57.900 for. ; česticu „Visoka greda" i „Krsten ključ" M. PoUak
iz Daruvara za 33.170 for. dočim su čestice „Suše", „Medjustrug" i »Ljeskovača"
ostale neprodane.


Dne 18. pr. mj. dostali su putem javne dražbe kod II. banske
imovne obćine u Petrinji: česticu „Krndija" Spišić i dr. iz Siska za




ŠUMARSKI LIST 1/1900 str. 66     <-- 66 -->        PDF

- 64


145.150 for.; žesticu „Rubošćak" za 57.375 for. i česticu ,Cadjavki bok"
za 73.750 for. bežka Union-Banka; česticu „Evin budjak" za 9.890 for.,
česticu „Dvojani" za 9690 for., česticu „Nartak" za 3200 for. i česticu
„Mala lazinja" za 49.608 for. trvdka Gothardi i Liebermann; česticu
„Stari gaj" A. Berger iz Zagreba za 6.209 for.
Različite viesti i sitnice.


Držarni izpit za samostalno Tođjenje šumskoga gospodarstva,
obdržavan je u Zagrebu u prostorijah „šumarskoga doma" dne 21. do
uključivo 27. studena 1899. Ovom je izpitu predsjedao g. Robert Fisch bacli
kr. zemalj. šum. nadzornik I. razreda, a izpitnim povjerenicima
bili su gg. profesori P. Kesterčanek i I. Pa rta š. Prijavilo se u
svem 13 kandidata, od kojih je jedan još prije pismenog izpita odstupio.
Izpitu pristupila su sliedeća gg. kandidati: Victor Tkala c kr. žup. šum.
vježbenik u Požegi; UroŠ Lemai ć šum. tehn. dnevničar kod gospodar,
ureda imov. obć. petrovaradinske; Krešimir Tomić kr. katastr. arkivar
kod kr. financijalnog ravnateljstva u Osieku; Nikola Gr dini ć šumar,
vježbenik imov. obć. gjurgjevačke ; Oskar D r e m i 1 šum. tehn. dnevničar
kod II. banske imov. obćine; Milan Gnjatović šumar, pristav vlast.
kneza Scbaumburg-Lippea u Virovitici; Pavle Zegara c šum. vježbenik
imov. obć. petrovaradinske; Rudolf Sabli ć |kr. šum. vježbenik kod kr.
kot. oblasti u Delnicah; Ivan J Muravi ć šum. vježbenik kod brodske
imovne obćine; Manojlo Divja k šum. vježbenik kod imov. obć. petrovaradinske;
Juraj S c h 6 n šum. pristav vlastelinstva grofa Pejačevića;
Nikola Šuber t kr. šum. vježbenik kod kr. kot, oblasti u Krapini.
Jedan je od kandidata abiturijent c. k. visoke škole za zemljotežtvo u
Beču, a svi ostali abiturijenti su kr. šumarskog učilišta u Križevcih.


Dne 21. i 22. studena bio je pismeni klausurni izpit. Pitanja su bila:


1. Sadjenj e i gojenje šume: Opišite sve načine pomladjivanja visokih
hrastovih šuma u raznih položajih i na raznoj stojbini ?
2. Geodesija : Koji strojevi rabe za nivelovanje ; kako se upitni
strojevi rektificiraju?
3. Čuvanje šuma: Koji su sisavci i koje su ptice štetne šušumama,
te kojim načinom mogu se te štete prepriečiti?
4. Uporaba šuma i tehnologija: Od kolike su važnosti
šumski nuzužitci u onom kraju u kojem služite ili gdje ste prije najdulje
službovali; koju korist ima šumovlastnik od tih nuzužitaka, odnosno od
kolike su oni možda štete po samu šumu; koje bi vi nuzužitke kao samostalni
šumarski upravitelj pridržali, a koji bi opet kao štetne po šumogojstvo
nastojali dokinuti ?