DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1900 str. 64 <-- 64 --> PDF |
— 62 — Hrastovi frizi (daščice) plaćale sa se loco Budimpešta po 20 for. za 18—20 cm.; 27—31 for. za 25—33 cm.; 37—42 for. za 40—90 cm. duljine a 6—8 cm. širine; za 9—12 cm. široku robu iste duljine bila je ciena 42—46 for. Željezničke podvlake stajale su u Budim-Pešti po komadu 1´60 for. ab de 1-70 for. za duljine od 2´7 m.; 1´45 —1´55 for. za duljine od 2´5 m.; 1 —1´15 for. za duljine od 2´2 m. Podvlaka od 2´6 m. duljine izvezeno je u Njemažku samo do 300.000 komada. Hrastovi trupci vrlo krupni stajali su 30—34 for. lošiji 20 —25 for. ab željezničke stanice u Slavoniji: Wainscoats (Wagenschuss) izvezeno je u Englesku oko 8000 m*´ uz cienu od 3—4 šilinga po kubičnu stopu. Gradjevno i stolarske drvo prodavalo se je u Budim-Pešti uz ove ciene: jasenovi trupci 15—21 for.; jači po 28—36 for.; jaki trupci briestovi po 20^—24 for.; lipovi po 26—33 for.; liepi debeli trupci oraha I. razreda po 50—55 for.; II. razred 30—32 for., sve po m´. Bukov materijal počeo se je od da dana na dan više tražiti; prodaju se letve za pokuetvo po 22—25 for. po m* ab gornjougarske postaje. Bukovi frizi traže se u Njemačkoj i Švicarskoj te im ciena u Budim-Pešti varira od 22—26 for. Bukova vratila (Subbie) plaćala su se na Eieci i to: 3 X 3" 6´ po 40 for.; 3 X 3" 12´ po 100 for.; 4 X 4" 6, po 60 for.; 4 X 4" 12´ po 140 for. po 100 komada. Sto se tavoleta tiče, sada samo Amerika ovim trgom vlada. Iz Ugarske malo se šta i prodati može, ciena je za uso Messina za dobru kvalitetu 18—20 for. za škart 15—17 for. po 100 komada franco Rieka. Kad bi se moglo bukovine više prodati, bilo bi od osobite važnosti, jer u Ugarskoj i Hrvatskoj od sveukupne šumske površine bukove šume gotovo "/j zapremaju. Konačno spomenuti je cienu nekih vrsti tvorivnog drva: drvo za rovove (u ^rudarstvu) 5".5—8"5 for. po m^ već prama dimensijama i kvaliteti, deblovina 65—9 for. po m´ (u TBudim-Pešti, Komornu i Sedmogradskoj) jelova rezana roba stoji 12—16 for. smrekova I. razreda 15 do 22 for. letve 11—13 for. tesarsko drvo 10´5—16 for. arižovina 22—40 for. sve po m^. Glede gradje sada je trg slab, jer se malo gradi, pa je po tom i slaba prodaja, ali su na žalost slabi izgledi i za buduću godinu; uza sve to se nadamo, da će skoro bolje biti." U ovom članku uzet je obzir na čitavu iztočnu polu naše monarhije, prema tomu ne može se reći, da upravo sve navedeno vriedi i za našu trgovinu s drvom u Hrvatskoj i Slavoniji, ipak u članku navedene činjenice u glavnom vrieđe i za nas. Da naša bačvarska gradja ne može više zbog skupoće surovine uspješno konkurirati sa amerikanskom |