DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1/1900 str. 66     <-- 66 -->        PDF

- 64


145.150 for.; žesticu „Rubošćak" za 57.375 for. i česticu ,Cadjavki bok"
za 73.750 for. bežka Union-Banka; česticu „Evin budjak" za 9.890 for.,
česticu „Dvojani" za 9690 for., česticu „Nartak" za 3200 for. i česticu
„Mala lazinja" za 49.608 for. trvdka Gothardi i Liebermann; česticu
„Stari gaj" A. Berger iz Zagreba za 6.209 for.
Različite viesti i sitnice.


Držarni izpit za samostalno Tođjenje šumskoga gospodarstva,
obdržavan je u Zagrebu u prostorijah „šumarskoga doma" dne 21. do
uključivo 27. studena 1899. Ovom je izpitu predsjedao g. Robert Fisch bacli
kr. zemalj. šum. nadzornik I. razreda, a izpitnim povjerenicima
bili su gg. profesori P. Kesterčanek i I. Pa rta š. Prijavilo se u
svem 13 kandidata, od kojih je jedan još prije pismenog izpita odstupio.
Izpitu pristupila su sliedeća gg. kandidati: Victor Tkala c kr. žup. šum.
vježbenik u Požegi; UroŠ Lemai ć šum. tehn. dnevničar kod gospodar,
ureda imov. obć. petrovaradinske; Krešimir Tomić kr. katastr. arkivar
kod kr. financijalnog ravnateljstva u Osieku; Nikola Gr dini ć šumar,
vježbenik imov. obć. gjurgjevačke ; Oskar D r e m i 1 šum. tehn. dnevničar
kod II. banske imov. obćine; Milan Gnjatović šumar, pristav vlast.
kneza Scbaumburg-Lippea u Virovitici; Pavle Zegara c šum. vježbenik
imov. obć. petrovaradinske; Rudolf Sabli ć |kr. šum. vježbenik kod kr.
kot. oblasti u Delnicah; Ivan J Muravi ć šum. vježbenik kod brodske
imovne obćine; Manojlo Divja k šum. vježbenik kod imov. obć. petrovaradinske;
Juraj S c h 6 n šum. pristav vlastelinstva grofa Pejačevića;
Nikola Šuber t kr. šum. vježbenik kod kr. kot, oblasti u Krapini.
Jedan je od kandidata abiturijent c. k. visoke škole za zemljotežtvo u
Beču, a svi ostali abiturijenti su kr. šumarskog učilišta u Križevcih.


Dne 21. i 22. studena bio je pismeni klausurni izpit. Pitanja su bila:


1. Sadjenj e i gojenje šume: Opišite sve načine pomladjivanja visokih
hrastovih šuma u raznih položajih i na raznoj stojbini ?
2. Geodesija : Koji strojevi rabe za nivelovanje ; kako se upitni
strojevi rektificiraju?
3. Čuvanje šuma: Koji su sisavci i koje su ptice štetne šušumama,
te kojim načinom mogu se te štete prepriečiti?
4. Uporaba šuma i tehnologija: Od kolike su važnosti
šumski nuzužitci u onom kraju u kojem služite ili gdje ste prije najdulje
službovali; koju korist ima šumovlastnik od tih nuzužitaka, odnosno od
kolike su oni možda štete po samu šumu; koje bi vi nuzužitke kao samostalni
šumarski upravitelj pridržali, a koji bi opet kao štetne po šumogojstvo
nastojali dokinuti ?