DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1900 str. 66 <-- 66 --> PDF |
- 64 145.150 for.; žesticu „Rubošćak" za 57.375 for. i česticu ,Cadjavki bok" za 73.750 for. bežka Union-Banka; česticu „Evin budjak" za 9.890 for., česticu „Dvojani" za 9690 for., česticu „Nartak" za 3200 for. i česticu „Mala lazinja" za 49.608 for. trvdka Gothardi i Liebermann; česticu „Stari gaj" A. Berger iz Zagreba za 6.209 for. Različite viesti i sitnice. Držarni izpit za samostalno Tođjenje šumskoga gospodarstva, obdržavan je u Zagrebu u prostorijah „šumarskoga doma" dne 21. do uključivo 27. studena 1899. Ovom je izpitu predsjedao g. Robert Fisch bacli kr. zemalj. šum. nadzornik I. razreda, a izpitnim povjerenicima bili su gg. profesori P. Kesterčanek i I. Pa rta š. Prijavilo se u svem 13 kandidata, od kojih je jedan još prije pismenog izpita odstupio. Izpitu pristupila su sliedeća gg. kandidati: Victor Tkala c kr. žup. šum. vježbenik u Požegi; UroŠ Lemai ć šum. tehn. dnevničar kod gospodar, ureda imov. obć. petrovaradinske; Krešimir Tomić kr. katastr. arkivar kod kr. financijalnog ravnateljstva u Osieku; Nikola Gr dini ć šumar, vježbenik imov. obć. gjurgjevačke ; Oskar D r e m i 1 šum. tehn. dnevničar kod II. banske imov. obćine; Milan Gnjatović šumar, pristav vlast. kneza Scbaumburg-Lippea u Virovitici; Pavle Zegara c šum. vježbenik imov. obć. petrovaradinske; Rudolf Sabli ć |kr. šum. vježbenik kod kr. kot. oblasti u Delnicah; Ivan J Muravi ć šum. vježbenik kod brodske imovne obćine; Manojlo Divja k šum. vježbenik kod imov. obć. petrovaradinske; Juraj S c h 6 n šum. pristav vlastelinstva grofa Pejačevića; Nikola Šuber t kr. šum. vježbenik kod kr. kot, oblasti u Krapini. Jedan je od kandidata abiturijent c. k. visoke škole za zemljotežtvo u Beču, a svi ostali abiturijenti su kr. šumarskog učilišta u Križevcih. Dne 21. i 22. studena bio je pismeni klausurni izpit. Pitanja su bila: 1. Sadjenj e i gojenje šume: Opišite sve načine pomladjivanja visokih hrastovih šuma u raznih položajih i na raznoj stojbini ? 2. Geodesija : Koji strojevi rabe za nivelovanje ; kako se upitni strojevi rektificiraju? 3. Čuvanje šuma: Koji su sisavci i koje su ptice štetne šušumama, te kojim načinom mogu se te štete prepriečiti? 4. Uporaba šuma i tehnologija: Od kolike su važnosti šumski nuzužitci u onom kraju u kojem služite ili gdje ste prije najdulje službovali; koju korist ima šumovlastnik od tih nuzužitaka, odnosno od kolike su oni možda štete po samu šumu; koje bi vi nuzužitke kao samostalni šumarski upravitelj pridržali, a koji bi opet kao štetne po šumogojstvo nastojali dokinuti ? |
| ŠUMARSKI LIST 1/1900 str. 67 <-- 67 --> PDF |
— 65 — 5. Uredjenje šuma. Neka zemljištna zajednica ima u brdu bukovu visoku šumu oko 50 rali veliku; prepušteno je Vami, da odaberete najsbodniji način po kojem bi Vi ovu šumu za strogo godišnje potrajno gospodarenje uredili i šumsko gospodarstvenu osnovu sastavili. U toj se je šumi do sele neurednom prebornom sječom sjeklo, pak je stoga u njoj drveća razne dobe. Naznačite vrst sječe i obhodnju, a potanje opišite način samoga uredjenja ? 6. Proračunavanje vriednosti šum a (i dendrometrija). Neki novčani zavod povjerio Vam je procjenu šuma nekoga vlastelinstva u svrhu zajma, koji zajam to vlastelinstvo od zavoda traži. Kako će Te obaviti procjenu samih sastojina, a kako opet procjenu vriednosti šumskoga tla; u kojem slučaju ne će Te napose obaviti procjenu tla i procjenu sastojina, već će Te procjenjivati po šumskoj renti; postotak kojim će te računati, valja dobro obrazložiti? Dne 24.—27. studena obdržavali su se ustmeni izpiti, te je povjerenstvo nakon ocjene ovih kao i pismenih izpita odlučilo, da se dva kandidata ociene za „dobro" šest za „dovoljno" osposobljenimi za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva, dočim su četvorica reprobovana na pol godine Iz navedenog vidi se, da uspjeh izpita nije osobito povoljan, mnogo i zbog toga, jer se neki kandidati po svom položaju nisu žalibože mogli skroz temeljito u sve grane šumarske prakse uputiti, pa stavljamo na srdce nekojoj gg. službenim glavarima, da ne propuste dati kandidatima koliko je samo moguće zgode, da se svestrano i što bolje praktički izvježbaju u smislu poznate naredbe vis. kr. zem. vlade. A preporučujemo i Samim kandidatima, da ne propuste nijedne zgode za vrieme svoje prakse, kojom bi svoje praktično i teoretsko znanje obogatiti mogli. Svakako valja i teoriju ponoviti, jer samo jedna uz drugu tvore željenu eielinu, nu na tu okolnost kano da su neki kandidati zaboravili. Predsjediiietvo ol)ćega hrvatskoga družtva za gojenje lova i ribarstva, objavljuje p. n. gg. družtvenim članovima, da će sliedeći broj družtvenoga organa „Lovačko-ribarski-viestnik" (za mjesec siečanj 1900.) — s obzirom na uzsliedivše premještenje družtvenoga tajnika i urednika lista u Zagreb — izaći tek pod konac mjeseca. S istih se razloga imadu od sele i svi družtva kao i lista se tičuć i spisi , upravljati na družtvenoga poslovodju p. n. g, profesora F. Kesterčaneka (Zagreb — Bregovita ulica br. 5.), novčane pošiljke (članarina) pako kao i do sada samo družtvenom blagajn i k u p. n. g. R. Flogelu. Šumarstvo u saborskom proračunskom odboru. Povela se je rieč o šumarskoj akademiji i šumarskoj upravi u proračunskom odboru 5 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1900 str. 68 <-- 68 --> PDF |
— 66 — hrv. sabora te su u toj debati mnogi članovi učestvovali, navlastito zauzeo se je najtoplije Preuzvišeni gosp. ban za šumarstvo, te smo s toga mi šumari Njeg. Preuzvišenosti osobitu zahvalnost dužni. Polag izvještaja tekao je odnosni dio razprave ovako: Stavka 17. „šumarska akademija" (42.510 kr.) Narodni zastupnik gosp. Tadija Smičikla s izjavljuje, da ne ee da naškodi tomu mladomu institutu, nu on se boji, da se prema sadanjoj organizaciji, ne će moći razvijati. Po namjeri ustrojitelja ima ta akademija da se prisloni uz filozofski fakultet sveučilištni, nu ta namjera nije postignuta pošto od tih profesora akademije samo dvojica su profesori filozofskog fakulteta, pak samo ova dvojica imadu pravo prisustvovati fakultetskim sjednicama, a baš ti profesori nisu strukovno-šumarski profesori, pa tako akademija sama u samom profesorskom zboru ni zastupana nije. Anomalija se ta nadalje pokazuje i kod sastavljanja izpitnih komisija, a i kod uprave same akademije. On zna, da je to samo pokusni početak, nu da se sama stvar što organičnije razvije, predlaže, da se potreba za akademiju šumarsku izluči iz preliminara unutarnjeg odjela i uvrsti u nastavni odjel, da barem prestane ta anomalija, da jedan po namisli dio sveučilišta bude podvrgnut nutarnjem odjelu, dok je sve sveučilište podvrgnuto nastavnom odjelu. Izvjestitelj gosp. dr. A. Egersdorfe r slaže se s predgovornikom, jer šumarska akademija zbilja ne odgovara onomu, što si je on mislio. Karakter zavoda ne odvisi od naslova, koji mu se daje, već od kvalifikacije djaka i profesora. Dok se pako od djaka traži sveuČilištna kvalifikacija, to absolutno istu moraju imati i profesori. Nu kako je stvar kod nas udešena, to se je stvorila škola u okviru sveučilišta, koji ne može poznavati ni ne poznaje učitelja iz redovitih predmeta. Odatle se radja iztaknuta anomalija. Po njegovom nazoru imala bi se šumarska akademije sasvim razlučiti od sveučilišta, ter ju prepustiti samoj sebi, da se samostalno razvije. Uspjeh, koji poluči, pokazati će tada, da li se je sbilja dovinula do visoke škole ili ne. Proti predlogu Smičiklasovu nema ništa. Presv. g. odjelni predstojnik Oto pl. Krajcsovic s izjavljuje, da mu je drago, što je stvar potaknuta, ter očituje, da je šumarska akademija ustrojena, pošto se je pokazala nužda, da se ustroji zavod, iz kojega bi izlazili akademski naobraženi šamari, koji bi mogli stupiti u državnu službu. Institut taj, kako je kod nas stvoren, nije nikakov specifički hrvatski izum, već kopija zavoda, kakav već u Njemačkoj postoji, ter koji je ondje prislonjen uz sveučilište, prem ima iste profesorske sile, kao i nod nas. Što se kvalifikacije ovih tiče, to mora naglasiti, da su svi učitelji te akademije akademski naobraženi i da samo radi pomanjkanja sredstava nisu mogli biti imenovani sveučilištnim profesorima. U |
| ŠUMARSKI LIST 1/1900 str. 69 <-- 69 --> PDF |
— 67 — ostalom preuranjeno je već sada, gdje je tek u život stupila, o toj uredbi već svoj sud izricati; to će se moći tek onda ućiniti, kad se budu vidjeli njeni uspjesi. Što se tiče predloga Smićiklasovog, nema ništa proti njemu, dapaće ga drži uputnim. — Predlog Smičiklasov bude za tim prihvaćen. Nar. zastupnik g. Tadija Smičikla s pita, zašto se za šumarsku akademiju stvara posebni botanički vrt u Božjakovini, dok postoji već liepi botanički vrt u Zagrebu. Boji se, da je božjakovinski vrt za djake predalek, a i putovanje je tamo skopčano s troškovima. Presv. g. odjelni predstojnik Oto pl. Krajesovic s očituje, da svagdje šumarska akademija imade svoj posebni botanički vrt; tako na pr. u Beču, gdje je taj vrt puno više odaljen nego iz Zagreba u Božjakovinu. Nasad šumarskog botaničkog vrta takov je, da on iziskuje veliku površinu, koja se je vrlo zgodna našla u Božjakovini. Pri uredjenju toga vrta vrlo se je štedilo, a i djaci ne će imati od putovanja onamo osobita troška, pošto je za njih od ugar. državne željeznice dobiven popust od vozne karte. Stavka 18. ,pošumljenje krasa" (9.400 kruna). Nar. zast. g. dr. Pliveri ć pita, zašto je kod te stavke ljetos za 2000 kruna manje preliminirano, nego lani. Presv. g. odjelni predstojnik Oto pl. Krajesovic s odgovara, da za to, što je pri tom pošumljenju učinjen već znatan napredak, a izim toga ima i prištednja. Zast. g. dr. Banjavčić: Razlaže, kako je pitanje šumarstva važno po našu domovinu, pa da ne će pogriešiti, ako spomene prošlost i sadašnjost. Veli dok je Krajina postojala, imao je krajišnik pravo na sve užitke u svih šumah u Krajini ležećih, dobivao je naime ogrievno drvo, drvo za gradju, pašu za marvu, žirovinu i sve to u izobilju. Po ukinuću vojne Krajine razdieljene su te šume na dva jednaka diela i to je podieljeno u svakoj bivšoj pukovniji, što su u dotičnom teritoriju ležale, na dva jednaka diela, — jedan držav. eraru, a drugi narodu. Naravna je stvar, da je tim Krajišnik prikraćen za polovicu, — jer ove polovice nije više nitko dobio. Sad uprava u tih sadanjih imovnih šumah, koje su dopale pojedinoj krajiškoj pukovniji, jest ovakva: Krajišnik se podmiruje sa ogrievnim drvom tako, da dobije najlošije ogrievno drvo — odpadk e u onih sječinah, gdje su trgovci zakupili i radili, nu i to tako, da najprije podmiruje lugar svoje prijateljb i rodjake tečajem tri četiri mjeseca, a onda istom ono, što nisu ovi izvukli i što nije lugarom i prijateljem konveniralo, to dobije narod i to takovom mjerom, kakova se lugaru svidja. Uslied toga moraju ovi, koji su takovom manipulacijom prikraćeni, ići, |
| ŠUMARSKI LIST 1/1900 str. 70 <-- 70 --> PDF |
— 68 — kako no se veli, krasti, te dospiju još jedan put u lugarske ruke, koji ih opet prama zaslugi kljaštri, t. j . onomu, koji je u stanju, te koji pogodi, koliko i što lugaru treba, odmjeri šumske štete od jednih kola 45, 70, 80 nč., dočim onomu, koji mu nema i ne zna što dati, odmjeri šumsku štetu na jedna kola od 5, 10 do 15 for., a naravna je posliedica, da je i zatvor veći. — (Postupak kod oblasti kod ovakovih kradja: Plati 20 nč., pozove se lugar, 20 nč., pozove se pomoćnik lugarski, opet 20 nč., pa se narod plieni). A evo, kako biva sa „gradjom za sgrade". — Jer se najljepše hrašće prodaje veletržcima, te se za gradju drvo kupuje u Štajerskoj, Kranjskoj i Bosni i to crnogorice, te davaju ljudima pravoužitnicima evo ovako: Godinu dana unapriet ide kot. šumar u proljeću od obćine do obćine k onim pravoužitnikom, koji su gradju upisali pred kakova dva tri mjeseea, te se opet i to dogadja, da mnogi dobiju tu gradju odmah dojduće godine, dok drugi piše po dvie tri godine, te se pisanja okani dok mu se kuća ne poruši i onda istom ne dobije; i kod ovog biva, kao od ogrevnog drva. A što biva s imovinom, dobivenom iz prodanih šuma? Veće svote upotrebljuju se u sve drugo prije nego li u svrhe, eieloj imovnoj obćini potrebite. — Tako n. pr. dala je brodska imovna obćina za gradnju bubare 80.000 for., za koju glavnicu do danas niti novčića kamata dobila nije ; za željeznicu od Županja do Vinkovaca dala je 300.000 for., što takodjer valjda niti kamata niti glavnice dati ne će, što je vlada sve i odobrila. S druge strane kad je zastupstvo brodske imov. obćine jednoglasno zaključilo, da doprinos za gradnju savskog nasipa podmiri iz blagajne imovne obćine, visoka vlada toga nije odobrila, premda je ovaj nasip od koristi, ne samo seljaku pravoužitniku, nego i imovnim i državnim šumama i državnom eraru. Upozoruje u tom pogledu na interpelaciju zastupnika g. Kutuzoviea. Nema dvojbe, da i vlada znade za velike tužbe naroda u pogledu sadanje uprave sa šumama. Grdje se ovakovi pojavi objavljuju, mora da je neka bolest, te za to upozoruje vladu na ovakove pritužbe, koje mora da imaju barem nešto istinita, jer inače ne bi bile ovako obćenite u svih krajevih naše domovine. I ako se mora brinuti za razvoj i napredak šumarstva, mora se takodjer uzeti obzir i na potrebe naroda, a ovaj sa svih strana dovikuje, da se tim potrebama ne udovoljuje. Za to očekuje, da će vlada učiniti svoje, da se tim pritužbama pravedno udovolji. Preuzvišeni g. ban Dragutin grof Kh uen-Heder v ary uzimlje u obranu šumsku upravu. Upravo one mnoge tužbe, koje se proti njoj dižu, dokazuju, uvaži li se narav tih pritužba, da šumska uprava vrši |
| ŠUMARSKI LIST 1/1900 str. 71 <-- 71 --> PDF |
— 69 — svoju dužnost. U prošlosti postojali su neki griesi uprave, a odatle je narod izvodio neka običajna prava. Sada pako postala je uprava stroža, pa odatle izviru sve tužbe. Prije šume nisu bile u istinu ničija imovina, u njima je svatko po miloj volji i sjekao i gospodario No šume su doista velika narodna imovina, koja se ne smije harati, kako se komu svidja, pa toga šumska uprava više ne dozvoljava Ima možda pojedinih organa šumske uprave, koje posve ne odgovaraju svojoj zadaći, kako toga ima svagdje, no i to će se s vremenom posve sanirati. Na novac, dobiven iz prodaje šuma, strogo se pazi, jer kamatima toga novca imati će se namicati ona šumska uživanja, kad šume budu jednom nestale. Za to vlada strogo pa´/i na upravu s imetkom imovnih obćina i ona absolutno ne će dozvoliti, da se ta imovina raztepe u svote, koje se imadu namirivati iz prihoda upravnih obćina, pa makar pojedini agitatori ma kako glasno proti toj pazki rogoborili, ne iz ljubavi spram imovnih obćina, već za volju svoje popularnosti. Govornik polaže osobitu važnost na šumarsku struku, jer šumsku imovinu valja brižno čuvati i izkorieniti stare mane, koje su izvirale odatle, što su se šume smatrale ničijom stvari. Jedanput vladala je žestoka borba proti zabrani sadjenja duhana, te se je borba sretno utišala, tako će se utišati i borba proti naprednim načelom šumske uprave, koja smjera na boljak naroda. Uprava je šuma težka, ali neka ostane stroga, jer ona čuva veliku imovinu naroda proti samom narodu, koji upravo ne shvaća znamenitost te imovine. Svi elementi inteligencije morali bi se složiti u tome, da narod upute, kako odredbe šumske uprave smjeraju na boljak samoga naroda, a nisu izljev ni tjesnogrudnosti ni inata. Zauzimlje se najviše za šumsku upravu i za to da se je zauzeo i za šumarsku akademiju i da je primio ponosom protektorat šumarskoga družtva. Ljudi moderni moraju se zauzeti u napredak za šume. Čuvati šume je nekako zazorna stvar, te ima i izobraženih privatnika, kojima je takodjer težko, jer ne shvaćaju zamašaj šumske kulture. Spominje, da je posljedica nečuvanja šuma nastavši Kras, a da se mora predusresti, da ne bude na novo nastao kras, što bi se desilo, kad bi se šume haračilo. — Vlada kod odobravanja zaključaka imovinskih obćina mora da vrlo oprezno postupa, jer se iz imovine mnogo toga troši. Svaljuju se na brodsku imovnu obćinu troškovi škola, mostova itd., što se spriečava, i za to takodjer ima tužaba premda se u toj imov. obćini najviše sa obeenite svote žrtvuje. Ljudi treba da idu šumskoj upravi na ruku i tad će nestati tih tužba. Moli s toga si. odbor i pojedince naročito, da izvole ovu važnu granu narodne prirode svakom prigodom podupirati. Zast. dr. Banjavčić : Stavlja upit, s kojih razloga ne daje se imovnoj brodskoj obćini prodavati t. z. suhare u šumama. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1900 str. 72 <-- 72 --> PDF |
— 70 — Vladinsavj.g. Zikmundo vski veli: Ima tamo takovih suhara preko 18.000 komada; bojalo se je riešenja tog pitanja; kod petrovaradiaske i gradiške imovne obćine počeli smo iste davati pravoužitnikom bezplatno a najteže je pitanje bilo kod brodske imovne obćine, jer se je prodalo komad i do 80 for. za to je veća opreznost bila umjestna. čekali smo do najnovijeg doba, da se to pitanje rieši; dali smo izpitati i našlo se je 5000 komada samo za ogriev sposobnih; zastupstvo i odbor je zaključio, da se dade bezplatno, a za tim se je pristupilo glede pitanja o 14.000 komada bolje vrsti. Spojili smo pitanje i glede mehke gradja, te se je do toga došlo, da se iz Štajerske ne nabavlja više mehke gradje, kad imademo suhare. Odlučilo se, da se bolji dio suhareva izradi za gradju, a vršike da se dadu za ogriev i s tim su svi zadovoljni, a iz 5400 komada suhara loše vrsti može si narod učiniti, što hoće. Htjelo se je, da se to za ogriev izradi, ali obćina je to razdielila i će time biti zadovoljan. Veli, da je opravdano, što se odpadci daju za ogriev, a što se tiče zloporabe lugara, veli, da se najstrože postupa i da se krivce najstrožije kazni. Zast. dr. Banjavči ć spominje, da u bivšoj Krajini imade jošte neuredjenih šumskih odnošaja; tako Kostajničanom da je zajamčen stanoviti kvantum šume, ali niti im je ova dodieljena, niti dobivaju drvarije; veli, da je bilo o tom interpelacije u saboru, nu bez uspjeha, a da su seljaci sada sabirali novac za deputaciju Njegovom Veličanstvu. U interesu je ugleda vladinog, da takove tegobe ne dodju tako daleko, pa za to pita, što je u toj stvari učinjeno? Vladin savjetnik g. Zikmundovsk y veli, da ovo pitanje zavisi više od Ugarske, vlada da je bila zapodjela razpravu o tom i da je zakonska osnova sastavljena, koja ali nije bila primljena, a sada da se nova osnova izradjuje. Naslov i preliminirana svota bude zatim primljena. Bvie nove niže šumarske škole u Srbiji. Zauzimanjem poznatog privrednika i novog šefa srbskog šumarstva gosp. Milutina Savića, ministar narodne privrede rješio je, da se od nove 1900. god. stvore dvie škole za niže šumarsko osoblje, i to, jedna u Topčider u kod Beograda, a druga u Kraljevu. Ove dvie škole biti će stalne sa jednogodišnjim kursom, i trajati će sve dotle, dok se u njima ne obrazuje dovoljan broj mladića za čuvare državnih šuma u Srbiji Škola će počimati 1. novembra svake godine, a ove godine počima zbog zakašnjenja 1. siečnja U svaku školu primit će se po 25 mladića o državnom trošku. Škole će biti podpuni internati. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1900 str. 73 <-- 73 --> PDF |
- 71 Osim ovih primati će se u škole i privatni pitomci: okruga, srezova općina, udruženju i t. d. koji će plaćati mjesečno po 15 dinara. Ušlo vi su za prijem u ove škole ovi: 1. da je svršio osnovnu školu; 2. da je izslužio vojsku; 3. da je podpuno zdrav; 4. da je dobrog vladanja; — i 5. da je srpski podanik. Nastavni plan za ove škole propisao je šef šumarstva po planu takvih modernih zavoda u Austro-Ugarskoj, a prema srpskim prilikama. Svi propisani premeti prodavat će se očiglednom nastavom, t. j . tako, da sve što se u školi teorijski predaje, da se pokaže i objasni praktičnim primjercima i ličnim radom u šumi. U tom cilju, podignut je i šumski rasadnik pod državnom šumom Avalom , a i sama se šuma Avala uredjuje tako, da bi mogla poslužiti za ugledni objekat razne vrsti, načina i metoda podizanja, gajenja, uredjenja i upotrebe šuma i šumskih proizvoda. I ovo je jedan od onih koristnih napredaka u šumarstvu srpskom, koji su od velikog i presudnog značaja za današnje šumarske prilike, tim više, kad se zna, da Srbija na 1,200.000 ha. svojih šuma ima danas samo oko 100 čuvara šuma (lugara). Ličanin. Broj 9708/99. Oglas dražbe. Koja će se dne 16. siečnja 1900. obaviti kod gradskog poglavarstva u Koprivnici sbog prodaje dolje naznačenih i u naravi popisanih hrastovih stabalah. Prociena drvne gromade Naziv Hra-Ogriev Procienbena građja za stovah za tvorivo vriednoat ciepanje šume broj m^ kubični metar for. n«. Zlaka 151 69-03 507-72 611-00 4666 43 Lešće 1662 2690-93 3115-18 4140-33 49615 30 Ukupno 1813 2759 96 3622-90 4751-33 54181 73 Obći dražbeni uvjeti jesu sliedeči: 1. Dražba obaviti će se izključiv ustmene ponude, samo primanjem pismenih ponuda. 2. Da se pismene ponude uvažiti mogu, potrebno je, da se one dne 16. siečnja 1900. do 11 sati prije podne kod uručbenog zapisnika gradskod poglavarstva predadu. 3. Pismene ponude imadu biti propisno biljegovane sa točnom oznakom dražbenog predmeta, točno navedenom brojevi i slovi izraženom svotnom ponudom, zatim uz ime, prezime, obitavalište i vlastoručni podpis. |