DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1900 str. 68 <-- 68 --> PDF |
— 66 — hrv. sabora te su u toj debati mnogi članovi učestvovali, navlastito zauzeo se je najtoplije Preuzvišeni gosp. ban za šumarstvo, te smo s toga mi šumari Njeg. Preuzvišenosti osobitu zahvalnost dužni. Polag izvještaja tekao je odnosni dio razprave ovako: Stavka 17. „šumarska akademija" (42.510 kr.) Narodni zastupnik gosp. Tadija Smičikla s izjavljuje, da ne ee da naškodi tomu mladomu institutu, nu on se boji, da se prema sadanjoj organizaciji, ne će moći razvijati. Po namjeri ustrojitelja ima ta akademija da se prisloni uz filozofski fakultet sveučilištni, nu ta namjera nije postignuta pošto od tih profesora akademije samo dvojica su profesori filozofskog fakulteta, pak samo ova dvojica imadu pravo prisustvovati fakultetskim sjednicama, a baš ti profesori nisu strukovno-šumarski profesori, pa tako akademija sama u samom profesorskom zboru ni zastupana nije. Anomalija se ta nadalje pokazuje i kod sastavljanja izpitnih komisija, a i kod uprave same akademije. On zna, da je to samo pokusni početak, nu da se sama stvar što organičnije razvije, predlaže, da se potreba za akademiju šumarsku izluči iz preliminara unutarnjeg odjela i uvrsti u nastavni odjel, da barem prestane ta anomalija, da jedan po namisli dio sveučilišta bude podvrgnut nutarnjem odjelu, dok je sve sveučilište podvrgnuto nastavnom odjelu. Izvjestitelj gosp. dr. A. Egersdorfe r slaže se s predgovornikom, jer šumarska akademija zbilja ne odgovara onomu, što si je on mislio. Karakter zavoda ne odvisi od naslova, koji mu se daje, već od kvalifikacije djaka i profesora. Dok se pako od djaka traži sveuČilištna kvalifikacija, to absolutno istu moraju imati i profesori. Nu kako je stvar kod nas udešena, to se je stvorila škola u okviru sveučilišta, koji ne može poznavati ni ne poznaje učitelja iz redovitih predmeta. Odatle se radja iztaknuta anomalija. Po njegovom nazoru imala bi se šumarska akademije sasvim razlučiti od sveučilišta, ter ju prepustiti samoj sebi, da se samostalno razvije. Uspjeh, koji poluči, pokazati će tada, da li se je sbilja dovinula do visoke škole ili ne. Proti predlogu Smičiklasovu nema ništa. Presv. g. odjelni predstojnik Oto pl. Krajcsovic s izjavljuje, da mu je drago, što je stvar potaknuta, ter očituje, da je šumarska akademija ustrojena, pošto se je pokazala nužda, da se ustroji zavod, iz kojega bi izlazili akademski naobraženi šamari, koji bi mogli stupiti u državnu službu. Institut taj, kako je kod nas stvoren, nije nikakov specifički hrvatski izum, već kopija zavoda, kakav već u Njemačkoj postoji, ter koji je ondje prislonjen uz sveučilište, prem ima iste profesorske sile, kao i nod nas. Što se kvalifikacije ovih tiče, to mora naglasiti, da su svi učitelji te akademije akademski naobraženi i da samo radi pomanjkanja sredstava nisu mogli biti imenovani sveučilištnim profesorima. U |