DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1900 str. 70     <-- 70 -->        PDF

— 68 —


kako no se veli, krasti, te dospiju još jedan put u lugarske ruke, koji
ih opet prama zaslugi kljaštri, t. j . onomu, koji je u stanju, te koji pogodi,
koliko i što lugaru treba, odmjeri šumske štete od jednih kola 45,
70, 80 nč., dočim onomu, koji mu nema i ne zna što dati, odmjeri
šumsku štetu na jedna kola od 5, 10 do 15 for., a naravna je posliedica,
da je i zatvor veći. — (Postupak kod oblasti kod ovakovih kradja: Plati
20 nč., pozove se lugar, 20 nč., pozove se pomoćnik lugarski, opet 20 nč.,
pa se narod plieni).


A evo, kako biva sa „gradjom za sgrade". — Jer se najljepše
hrašće prodaje veletržcima, te se za gradju drvo kupuje u Štajerskoj,
Kranjskoj i Bosni i to crnogorice, te davaju ljudima pravoužitnicima evo
ovako: Godinu dana unapriet ide kot. šumar u proljeću od obćine do
obćine k onim pravoužitnikom, koji su gradju upisali pred kakova dva
tri mjeseea, te se opet i to dogadja, da mnogi dobiju tu gradju odmah
dojduće godine, dok drugi piše po dvie tri godine, te se pisanja okani
dok mu se kuća ne poruši i onda istom ne dobije; i kod ovog biva, kao
od ogrevnog drva.


A što biva s imovinom, dobivenom iz prodanih šuma? Veće svote
upotrebljuju se u sve drugo prije nego li u svrhe, eieloj imovnoj obćini
potrebite. — Tako n. pr. dala je brodska imovna obćina za gradnju
bubare 80.000 for., za koju glavnicu do danas niti novčića kamata dobila
nije ; za željeznicu od Županja do Vinkovaca dala je 300.000 for.,
što takodjer valjda niti kamata niti glavnice dati ne će, što je vlada sve
i odobrila.


S druge strane kad je zastupstvo brodske imov. obćine jednoglasno
zaključilo, da doprinos za gradnju savskog nasipa podmiri iz blagajne
imovne obćine, visoka vlada toga nije odobrila, premda je ovaj nasip od
koristi, ne samo seljaku pravoužitniku, nego i imovnim i državnim šumama
i državnom eraru. Upozoruje u tom pogledu na interpelaciju zastupnika
g. Kutuzoviea.


Nema dvojbe, da i vlada znade za velike tužbe naroda u pogledu
sadanje uprave sa šumama. Grdje se ovakovi pojavi objavljuju, mora da
je neka bolest, te za to upozoruje vladu na ovakove pritužbe, koje mora
da imaju barem nešto istinita, jer inače ne bi bile ovako obćenite u svih
krajevih naše domovine. I ako se mora brinuti za razvoj i napredak
šumarstva, mora se takodjer uzeti obzir i na potrebe naroda, a ovaj sa
svih strana dovikuje, da se tim potrebama ne udovoljuje. Za to očekuje,
da će vlada učiniti svoje, da se tim pritužbama pravedno udovolji.


Preuzvišeni g. ban Dragutin grof Kh uen-Heder v ary uzimlje u
obranu šumsku upravu. Upravo one mnoge tužbe, koje se proti njoj
dižu, dokazuju, uvaži li se narav tih pritužba, da šumska uprava vrši