DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1900 str. 9 <-- 9 --> PDF |
_ 7 — Crnika je zimzeleno stablo mediteranske flore i po tome se širi zemljama oko Sredozemnoga mora. Sjeverno seže do Rive na Gardskom jezeru i do Trsta, ali se ne uzpinje više od 100 m., nu na Siciliji ima je još u visinama od 1.300 m. U Hrvatskoj najsjevernija joj je točka na izvoru Rječine, jer je na visinama dalje ovoga nismo našli. Kao grm sbija se crnika i u guštike, stvarajudi takozvane »Maquie«, koje su značajne za sredozemnu floru,´ a druguje sa maslinom, lovorikom, šmrikama (Juniperus Oxycedrus i macrocarpa), tetivikom (Smilax), zelenikom (Phjllirea), veprinom (Ruscus aculeatus) i dr. U nas i u Dalmaciji cvate crnika mjeseca travnja ili svibnja, a zrela ploda ima još u prosincu, kako nam to svjedoče po Freyn u ubrani pojedinci kod Pulja u Istriji. Za Dalmaciju spominje Dr. Giircke odliku agrifolia (i u Francezkoj, na Siciliji), za Hrvatsku odliku smilax , koja raste i u Španiji. Drvo je crnike težko, čvrsto, trajno i elastično, daje krasnu polituru, kao gorivo veliku vrućinu i čestit ugljen. Kora je vrstna za učinjanje koža; žirom se krme svinje, lišćem se hrani blago, naročito koze, koje crniku dosegnu na najsunovratijim pećinama. Velika joj je vriednost i u tome, što raste i u najpustijim kamenim krajevima, prikrivajući tako strahotu krasa. Božlkovina (Ilex Aguifolmm). Od svih zastupnika šumske naše flore najzanimivija je božikovina, božje drievce ili zimzelen, koju Niemci zovu »gemeiner Hiilsen, Hiilsdorn, Stechhiilse, Stechpalme, Stecheiche, Christusdorn. Božikovina je oblikom lista naše najljepše zimzeleno stablo i malo ima bilina kožnata lišća, koje bi tako veliko bilo, kao lašteći, izverugani, nazubljeni i trnoviti list božikovine, koji može biti i opružen (flach). Radi ugledna lista, biela cvieta i crvenih plodova, obljubljena je božikovina i u našega naroda. |