DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1900 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 98 —


Prošle godine dobio sam od brodske imovne obdine na


istraživanje komade hrastovih stabala, na kojim sam našao,


imenito u pukotinama kore, dosta crvaca a kora sama bila je


mjestimice tamna, čak crna. U popratnom spisu spominje se,


da hrastovi poemu crniti, na vršcima se suše, vremenom posve


pocrne i poginu, pa je bojazan, da 6e se velike površine osušiti.


Što je tu na stvari? Crvac kao malen kukac mogao bi
posve mladim hrastićima i mladicama većih hrastova naškoditi,
ako ih se sabere velika množina, mogu oni i na starijim hrastovima
zategnuti pupanje, slabiti prirast, nu teško je vjerovati,
da bi oni mogli uništiti 30—40 godišnje hrastove naše
brodske imovne obdine, prem je tog mnijenja i Henschel kad
veli za Leeanium quercus L. u 3. izdanju svoje knjige: Die
schadlichen Forst- und Obstbaum-Insekten Berlin 1895. str. 513.
ovo: Aus Novigrad bei Kopreinitz (Slavonien) erhielt ih einen
45 Jahre zahlenden 22 cm. starken Eichenstammabschnitt mit
dem Bemerken eingesendet, das die Baume auffallend krankeln,
und man das Eingehen derselben befiirchte, und dazu war,
wie die Untersuchung ergeben hat, aller Grund vorhanden.
Zweifel8ohne gehort demnah L. quercus zu den schadlichsten
Cocciden. Arten«. Ja sam pisao u naš Novigrad, nu nisam
dobio odgovora, vjerojatno se tu ili radi o jednoj te istoj vrsti
Kermes reniformis ili Kermes variegatus Geoffr. koji je nadjen


i u Sv. Križu kraj Senja. Na stvari to ništa ne mijenja.


Ne poznam prilike dotičnih naših šuma, a nisam ni stručnjak
u šumarstvu, da mogu znati za pravi razlog toj bolesti, ali sva
je prilika, da su tu crvci a š njima u savezu crna kora tek
pratioci te bolesti Crvci izlučuju Ijepivi sok, na koji se pri-
Ijepe truske raznih gljiva, često i one saprofitičke gljive, od
kojih kora pocrni. G. sveuč. prof. Dr. Heinz rekao mi je, da
je od takvih gljiva i kora naših hrastova pocrnila, ali kako
to nisu parazitičke već samo saprofitičke gljive, ne prijeti ni
s te strane pogibelj. Drugo je pitanje, da li ne leži zoološki
ili botanički uzrok bolesnih stabala u korjenu, ili oko njega?
Ili je možda sve to skupni učinak od više bolesti, kako je to,