DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1900 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 99 —


čini se u Njemačkoj slučaj ? Sumarnik Brecher iz Griine\vald-a
u provinciji Saskoj tuži se u »Forstlieh naturwissen8chaftliche
Zeitschrift« 1897. str. 66. itd., da već više godina opaža kako
kora 40^—-70 godišnjih hrastova bude od hrastovog crvca jako
ispucana, pocrni. To bi bilo kao kod nas, ali on spominje još
jedan, po mom mnienju mnogo nepovoljniji pojav.


Načine se na hrastovima rane, poput raka, iz kojih curi
sluz, sa intenzivnim mirisom kvasca, razvija se vrijenje kao
kod octa. Nadje se tu kao prva gljivica Endomjces Magnusii,
jaka gljivica vrijenja, a pridruži se na skoro Leuconostoc Lagerheimii,
a tu se brzo nadju, osim poznatog crvića iz octa
Anguillula aceti, razni kukci: leptiri, kornjaši i muhe, koji ne
samo da se tu goste pa čak i opiju, nego legu tu i jaja, a
ličinke tu se tove, ranu povećavaju, kao sto znadu upljuvci i
rane na životinjama povećavati. Naravno je, da rastvaranje
gnjiloba rane prelazi i u drvo, koje gubi tim na cijeni, Brecher
veli, da ubodi crvaca daju zgodno mjesto za takove rane, ali
sam veli, da je našao sluza i rana i tamo, gdje nema crvaca,
prem je moguće, da su tu bolest prenjeli kukci sa gozbe na
bolesnom stablu. Brecher veli, da u vlažnim šumama, slabog
tla, jače se opaža ta bolest.


Iz sveg ovog vidi se, da stvar još nije posve jasna obzirom
na uzrok, pa treba tu još daljnjih motrenja i proučavanja.


Osim Novigrada i okolice Dubrovice u brodskoj imovnoj
obćini dolazi bolest hrastova i drugdje, kako mi reče g. urednik
prof. Partaš, pa bi dobro bilo, da naši šumarski stručnjaci
pomno pregledaju svoje hrastike, ne bi li njima pošlo za
rukom stvar razbistriti.


Iznašanje drva preko tudjeg posjeda i ustanove
§. 24. šum. zakona.


Piše Grašo Tac, kr. kot. iumar.


U praktičnom životu, dobro je, da se sve zna. Tako je i
u šumarstvu.