DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1900 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 117 — je g. prof. F. KesterSaneku. Nadamo se, da će naše šumarstvo, ako skromno, ipak biti dostojno zastupano na velikoj i dosele najvećoj svjet skoj izložbi u obee, koja će zaključkom ovoga stoljeća znaćajno prikazati orijaSki razvoj svih grana materialne kulture svega čovjećanstva. Lovište na zemaij. dobru u Božjakoviui uredit će se, da bude moglo kao demonstrativni objekt služiti slušateljem šumarstva kr. šumar, akademije zagrebačke. Ovakova lovišta posjeduju u svojih t. z. „naučnih šumskih revirih´ njemačke šumarske akademije, a od nekoliko godina natrag imadu i slušatelji šumarstva na sveučilištu u Giessenu svoj ,akademički" lovni revir. Izkustvo je naime dokazalo, da poduka u lovstvu bez prakse ne vriedi, tu je praksa glavno a teorija nuzgredno. Ujedno se mogu budući šumari bolje upoznati ugodnostima i neugodnostima budućeg života, a dolaze povodom toga više u prirodu tu pravu učiteljicu svakog čovjeka navlastito šumara, pa se mogu za nju i bolje oduševiti. Sasvim je razumljivo, da će se i u ovom lovištu moći slušatelji samo uz stegu i ograničenje — kao i drugdje — praktički upućivati u lovstvo. Pitanje o kolonizaciji u Ugarskoj smatra se veoma važnim, pa mu se posvećuje osobita pomnja. Ne ima sumnje, da su ozbiljnom razmatranju toga pitanja mnogo doprinieli nemiri agrarnih socialista prošlih godina, a koji su samo posliedica loših posjedovnih odnošaja baš u najplodnijih predjelih Ugarske, gdje ima silnih latifundija, a malo pravoga seljačkoga življa. Ti gospodarski radnici, koji te latifundije obradjuju, a koji ne imaju svoga posjeda, predjoše u velikoj mjeri u tabor agrarnih socialista i zadaše svojim nemirima državi velikih briga. Želi se sada u tih predjelih, da se otvori jak seljački živalj. pa se je počelo obćenito ozbiljno brinuti, da se takav živalj parcelacijom i kolonizacijom latifundija stvori. Tako je grad Bekes-Czaba kupio — kako ugarski listovi javiše — od grofa Trauttmannsdorffa dobro od 11.000 rali, koje će parcelirati na male gospodare. Pošto se sa dojakošnjimi uspjesi kolonizacije i parcelacije nisu svagdje postigli povoljni rezultati, to je preuzv. gosp. ministar za poljodjelstvo Dr. Darany odlučio, da se ovo važno gospodarsko pitanje što bolje prouči i pretrese, kako bi se to pitanje što svrsi shodnije riešilo. Pozvao je toga radi u enquetne sjednice do 100 članova, te će se to pitanje u tim sjednicama temeljito pretresti, a državna vlast dobiti valjanih savjeta, kojim joj je putem u riešenju toga važnoga pitanja poći. Bilo bi dobro, da i naši gospodarski listovi a i druga javna glasila rad tih sjednica pomno prate, jer ne ima sumnje, da su posjedovni odnošaji i u mnogih predjelih naše domovine takovi, da je narod zemljišta potreban, pa bi takova i rado kupio, da nisu uvjeti pretežki. Najbolje to pokazuju mnoge parcelacije, kod kojih su i sami poduzetnici mnogo zaslužili. Shodnom parcelacijom |