DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 154 —


Propisi


0 putnim, povjerenstvenim, zamjeničkim i selitbenim
pristojbama činovnikah i službenikah te
članovah gospodarstvenoga odbora i zastupstva
krajiških imovnih obćina.


U zadnje vrieme pojavljuju se u »S. l.» važna pitanja
glede zaračunavanja pristojaba, spadajudih činovnicima i službenicima
krajiških imov. obćina.


Ka ta pitanja davalo je uredničtvo odgovor u granicama
dotičnog konkretnog slučaja. Time se je riešavalo prieporno
pitanje, ali ipak nije se pružao čitatelju i onomu, koji se je
specialno za to pitanje zanimao, podpuni pregled materije na
koju se odnosni predmet odnaša.


Da se tomu doskoči, evo odnosnih propisa sakupljenih
u jednu cjelinu:


A) Rangiranje činovnikah.


V


Činovnici imovnih obdina rangiraju se:


a) VIII. dnevni razred sa placom od 1400, 1600 i
1800 for. godišnjih, šumarni k kao upravitelj gospodarstvenoga
ureda;


b) IX. dnevni razred sa placom od 1100, 1200, i
1300 for. godišnjih, nadšuma r kao upravitelj gospodarstvenoga
ureda, nadšumar kontrolni, nadšumar procienitelj,
nadšumar blagajnik, nadšumar kao upravitelj
šumarije i gradjevni mjernik imovne
obćine;


c) X. dnevni razred sa plaćom od 800, 900 i 1000 for.
godišnjih, šumarski procienitelj, protustavnik, šumar
kao upravitelj šumarije, računarski oficijal
i pisarnički oficijal;


d) XI. dnevni razred sa plaćom od 500, 600 i 700 for.
godišnjih, šumarski pristav, blagajnički pristav,
računarski pristav, oficijal i akcesista.




ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 155 —


Šumarsk i vježbenici, nisu uvršteni u nijedan dnevni
razred, te uživaju godišnju pripomoć od 400 i 500 for.


(J^aredba kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove, od 30.
travnja 1896. br. 24.355).


B) Putne I povjerenstveiie pristojbe činovnikali.


1. Za redovita službena putovanja, obavljena unutar granicali
njihovog službenog kotara pripadaju činovnikom imov.
obćina, u koliko ne uživaju stalni putni paušal,
sliedede putne pristojbe, i to: paušal za uzdržavanje službenih
konja i povrh toga sistemizirane dnevnice.
Paušal uživajući činovnici obvezani su uzdržavati i to:
upravitelj gospodarstvenoga ureda dva odnosno jednog za službenu
porabu dovoljno kriepkoga konja, a procienitelj i šumar
po jednoga konja.


Od ove obveze za uzdržavanje konjah može se odriešiti
samo u slučaju osobito važnih razlogah i posebnom vladinom
dozvolom, i to imenito u krašovitom velegorju, u kojemu se
s nestašice obdilah s koli ili s konjem u šume težko dođi
može. —


U ovih iznimnih slučajevih slobodno je dotičnomu šumaru,
da se posluži s najmljenimi koli ili konjem ili da djelomice
pješke put prevali.


Oni činovnici, koji su od obveze za uzdržavanje konjah
odriešeni, imaju pravo na 70% gore rečenoga paušala i na
paušalnu dnevnicu.


(Naredb a kr. zem. vlade, odjela unutarnjeg, od 28.
srpnja 1885. br. 28.983).


2. Činovnici, koji uživaju paušal za uzdržavanje konjah,
smiju zaračunavati kod izletah u redovitoj službi dnevnice
u onom iznosu, u kojem pripadaju državno-šumskom osoblju
prema dnevnom razredu u smislu naredbe kr. ug. ministarstva
za poljodjelstvo, obrt i trgovinu (sada ministarstva za poljodjelstvo)
od 9. srpnja 1885. br. 35.650.


ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 34     <-- 34 -->        PDF

- 156 —
Ove dnevnice iznose:


a) za činovnike gospodarstvenoga ureda imovne obdine po
točki 15. rečene naredbe, nu samo s tom preinakom, da imaju
za obračunanje mjerilom služiti stegnute dnevnice, koje
su ustanovljene za činovnike autonomne kr. zemaljske uprave, i to :


za VIII. dnevni razred sa 3 for. 50 nč ( = 7 K.);
» IX. » » 3 » — » (= 6 K.);
» X, » » 2 » 50 » (= 5 K.);
» XI. » » 2 » 50 » (= 5 K);
» XII. » » 2 » — » (= 4 K.).


b) Izvanjsko manipulaciono osoblje imovne obćine, namješteno
kod područnib kot. šumarijah, ima uživati kod službenih
izletah po točki 16. ministarske naredbe od 9. srpnja 1885.
br. 35.650 polovicu podpunih dnevnica, pripadajućih mu po
službenom činu, kada putuju dalje od 16 kilometara, a četvrtinu
podpunih dnevnicah po činu pripadajućih, kada putuje
preko 8, a manje od 16 kilometara, napokon pako polovicu
podpunih dnevnicah, kada se ima prenoćiti izvan sjedišta bez
obzira na daljinu.


Podpune dnevnice suglasne su za autonomne činovnike kr.
zemaljske vlade s onimi ustanovljenimi u točki 2. pomenute
naredbe kr. ug. ministarstva za poljodjelstvo, obrt i trgovinu
od 9. srpnja 1885. br. 35.650 i to:


za VIII. dnevni razred sa 5 for — nč. (= 10 K.);
» IX. » » » 4 » — » (= 8 K.);
» X. » » » 3 » .50 » (= 7 K.);
» XI. » » » 3 » —-» (= 6 K.);
» XII. » » » 2 » _ » (= 4 K.);


pa pošto su podpune dnevnice jednake za državno šumsko
osoblje i za autonomne činovnike, to ne ima zaprieke glede
zaračunavanja izmjere dnevnicah označenih pod slovom b.


(Naredb a kr. zemalj. vlade, odjela unutarnjeg, od 14rujna
1891. broj 12.219).


3. Šumarski pristavi i vježbenici spadaju medju
manipulaciono osoblje imovne obdine, te pripada kod službenih


ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 157 —


putovanja šumarskim pristavima dnevnica XI. dnevnog razreda,
a šumarskim vježbenicima dnevnica XII. dnevnog razreda.
(E i e š i t b a kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove, od 4.
travnja 1892. broj 14.000).


4. Šumarskim pristavima i vježbenicima, koji ne uživaju
putnoga paušala, pripadaju za slučaj obavljanja
vanjske službe, sliedeće pristojbe:
a) Ako šumarski pristav ili vježbenik mora putovati zajedno
sa kotarskim šumarom ili s kojim drugim šumarskim
činovnikom u šumu sbog zajedničko g obavljanja većih,
šumskih poslova, tad mu pripada samo dnevnica opredieljena
naredbom kr. zem. vlade, odjela unutarnjeg, od 14. rujna
1891. br. 12.219. bez prava na zaračunanje kilometrine.


h) Ako šumarski pristav ili vježbenik mora zastupati šumara
u vanjskoj službi, te u slučaju šumareve bolesti ili dopusta,
dužan mu je dotični šumar, jer uživa putni paušal, dati


o
vlastitom trošku podvoz.
Osim toga pripada u tom slučaju šum. pristavu ili vježbeniku
dnevnica napomenuta pod a)
c) Ako šumarski pristav ili vježbenik mora putovati sbog
obavljanja vanjske službe sam za sebe s toga, što primje ric
e nije mogao kot. šumar to sam izvršiti, jer je bio u kojem
drugom šumskom predjelu neodgodivim vanjskim poslom zapriečen,
tad mu pripada pravo na zaračunavanje kilometrine
po obstojećih propisih.


Osim toga pripada i u tom slučaju šum. pristavu ili vježbeniku
dnevnica napomenuta pod a).


Razumieva se samo po sebi, da u slučaju pod c) ne pri pad
a šumarskom pristavu ili vježbeniku, kad obavljaju vanjsko
poslovanje, nikakova posebna odšteta za kretanje, t. j . za hodanje
(h odar ina), po šumi s razloga, što hodanjem po šumi
vrši dotičnik onaj službeni posao, koji spada u njegov redoviti
poslovni djelokrug, i za koji posao dobiva svoju plaću i dnevnice.


Ovo potonj e vried i i za upravitelj a gospodar stvenog
a ured a i za sve šumare .
12




ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 36     <-- 36 -->        PDF

— 158 —


(Naredb a kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove,
od 16. srpnja 1892. br. 10.075).


5. Za obredjenje paušalne dnevnice prema naredbi kralj,
zem. vlade od 14. rujna 1891. br. 12219 ima kod osoblja
koje uživa putni paušal za uzdržavanje konja, prigodom obavljanja
redovito g službovanja služiti mjerilom faktično prevaljena
daljina od uredovnog sjedišta, pak sve do najudaljenije
odnosno poslednje točke isti dan obavljenoga uredovanja bez
obzira na to, da li je put prevaljen po šumskim srezovima ili
izvan istih.
Za proučavanje udaljenosti pako ima uvjek i bezuvjetno
služiti podlogom po gospod. uredu sastavljeni i kod istoga, kao
i kod računarskog ureda kr. zem. vlade nalazeći se tloris i kilometrički
krajobraz.


(Naredb a kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove, od


23. srpnja 1896. br. 24.461 alineja 1. i 2.).
6. Šumar imade cielu povjerenu mu šumariju smatrati kao
svoj vlastiti kotar, makar u periferiji istog leži i državna
šuma. —
U slučaju pako, kad bi u takovoj državnoj šumi preuzimao
drva ili inače komisionirao, ne pripada mu nikakov
posebni putni trošak (valja razumievati kilometrinu), jer za takova
putovanja, koja leže u njegovom vlastitom kotaru, uživa
paušal za uzdržavanje konja.


(Naredb a kr. zem. vlade, odjel za unut. poslove od 23.
studenoga 1893. br. 51.560).


7. činovnici imovnih obćina, koji uživaju paušal za uzdržavanje
konjah, smiju kod putovanjah u redovitoj službi zaračunavati
dnevnice u onom iznosu, u kojem pripadaju državnom
šumskom osoblju u smislu naredbe kr. ug, ministarstva
za poljodjelstvo, obrt i trgovinu od 9. srpnja 1885. br. 35.650.
Prema točki 14. te naredbe pripada kod službenih putovanja
u kotaru predpostavljene šumske oblasti, pak i izvan
toga kotara na daljinu od 16 kilometara, samo ograničena
(stegnuta) dnevnica.




ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 37     <-- 37 -->        PDF

~ 159 —


Ako dakle činovnici gospodarstvenoga ureda putuju
u redovito j službi, za koji uživaju paušal za uzdržavanje
konjah, to im pripadaju za to putovanje samo sistemizirane
stegnute dnevnice.


U slučaju pako kada su putovali izva n obsega imovne
občine, prek o 16 kilometara, pripada im podpun a dnevnica.


U smislu normativne naredbe kr. zem. vlade od 23. studenoga
1893. br. 51.560 pripada im kilometrin a u svakom
slučaju bez obzira na udaljenost mjesta, kad putuju izvan medje
imovne obćine, i to od medje imovne obdine do mjesta
službovanja.


Činovnikom kod šumarija h pripada za službena putovanja
u njihovom kotaru prema okružnici kr. zem. vlade od


14. rujna 1891. br. 12.219 za udaljenost preko 8 kilometara
´U, a preko 16 kilom. V2 podpunih dnevnicah.
Za putovanje izvan njihovog kotara, ali u obsegu imov.
obćine, pripada im stegnuta dnevnica i kilometrina od
medje njihovog šumskog kotara do mjesta službovanja.


Samo u onom slučaju, kad bi se odnosno putovanje pro-,
tezalo prek o medje imovne občine viš e od 16 kilometara
onda im pripada, kao i činovnikom gospodarstvenoga ureda,
podpuna dnevnica i kilometrina od medje njihovog šumskog
kotara do mjesta službovanja


(Načelna riešitba kr. zem. vlade, odjela za unut.
poslove, od 1. rujna 1895. br. 13.718).


8. šuraarsko-tehničkim dnevničarima pripada za službena
putovanja
isti putni trošak kao i šumarskim vježbenicima.
(Riešitb a kr. zem. vlade, odjela za unut poslove, od


17. prosinca 1895. br. 63.597).
9. Prigodom obavljanja vanrednih službovanja,
nespadajućih u redoviti djelokrug dotičnog činovnika, u kojih
dakle slučajevih imadu paušal uživajuči činovnici pravo na zaračunavanje
podpune dnevnice i kilometrine, ima se
ova potonja odmjeriti samo prema prevaljenom putu od uredovnog
sjedišta činovnika do šumskog sreza i dalje prema


ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 160 —


udaljenostima izmedju pojedinih srezova, dočimsez a put^
prevaljen kroz šumske srezove, ne ima zaračunati
kilometrina. ,


(Naredba kr. zem. vlade, odjel za unut. poslove, od 23.
srpnja 1^96 broj 24.461 zadnja alineja).


a) U naredbi od 23. srpnja 1893. br. 24.461 ima se pod
navedenom podpunom dnevnicom razumjevati »podpun a
stegnuta dnevnica« za razliku od paušaliranih dnevnica.


Prema tomu imadu činovnici imovnih obdina, dok putuju
makar i u izvanrednom službovanju unutar obsega predpostavljene
šumske oblasti, pak i izvan istoga na daljinu do
16 kilometara, pravo na zaračunavanje samo stegnutih dnevnica.


Samo u onom slučaju, kad bi činovnik imovne obeine
granicu iste za 16 kilometara putujuć u službi prekoračio, imao
bi pravo na zaračunavanje »podpune dnevnice* prema postojećim
obdim propisima.


(Riešitb a kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove, od


10.
ožujka 1897. br. 49.786 ex 1896.).
h) Zaračunavanje kilometrine od uredovnog sjedišta do
mjesta službovanja, odnosno do medje šumskog sreza, dozvoljeno
je prema naredbi kr. zem. vlade od 23. srpnja 1896,
br. 24.461 samo za službovanja, koja nespadaj u u redoviti
službeni djelokrug dotičnog činovnika.
Činovnikom, koji uživaju paušal, pripada za redovit a
službovanja, makar i izvan službenog kotara, kilometrina
samo
od medje dotičnog kotara dalje.
(Riešitba kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove, od


10.
ožujka 1897. br. 46.401).
10. Gospodarskim činovnicima vlastelinstva brodske
imovne obdine Pleternica Velika, dok putuju u teritoriju
toga vlastelinstva, ne pripadaju nikakove dnevnice za obavljanje
vanjskih poslova.
(Riešitb a kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove, od


16.
siečnja 1895. br. 2.200).


ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 161 —


C) Zamjeuičke pristojbe činovuikali.


1. Šumarskim pristavom i šumarskim vježbenikom imov.
nih obćinah, kada budu opredieljeni, da dulje od mjesec dana
izva n svoga uredovnoga sjedišta koje službovno mjesto zamjenjuju,
uz redovita njihova beriva ne imaju se izpladivati
nikakove ine zamjeničke pristojbe osim selitbenih troškova
i službom skopčanih paušalah te propisanih putnih troškova
za vanjska službovanja.
Ako zamjenjivanje službenog mjesta izvan uredovnoga
sjedišta potraje samo mjesec dana ili manje, tada se imaju rečenim
urednicima dopitati uz njihova redovita beriva još i
stegnute dnevnice prema njihovom dnevnom razredu bez selitbenih
troškova, a za one dane, kada vanjsku službu obavljaju,
kilometrina u smislu naredbe kr. zem. vlade, odjela za
unut. poslove, od 16. srpnja 1892. br. 10.075, odnosno paušal
za konja prema naredbi kr. zem. vlade od 18. veljače 1886
br. 4.370.


Kod onih imovnih obćinah, gdje je sa službovnim
mjestom, koje se zamjenjuje, skopčan putni paušal umjesto
paušala za uzdržavanje konja, imadu se u putnom paušalu sadržane
dnevnice odbiti od iznosa dotičniku za vrieme zamjene
pripadajućih stegnutih dnevnica.


(Naredb a kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove, od


27. veljače 1897. br. 73.972 ex 1986).
2. Ako činovnik, koji uživa paušal za uzdržavanje konja,
odnosno putni paušal, dobije dopust preko tri mjeseca odnosno
oboli, to on ostaje u užitku rečenih paušalija od dana, kada
je dopust nastupio, još na tri mjeseca, nu dužan je svojemu
zamjeniku kroz ta 3 mjeseca nastavše komisionalne troškove
nadoknaditi, dočim mu se iza izminuća toga vremena, dok
svoju službu opet ne primi, izplata njegovih paušalija obustaviti
i njegovom nasljedniku izplatiti ima
(Naredb a kr. zem. vlade, odjel unut poslova, od 18. veljače
1886. br. 4.370).




ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— 162 —


D) Selitbeiie pristojbe činoviiikah.


Ako činovnik imovne obćine bude iz službenih obzira
premješten sa jedne postaje u drugu, a da time nij e in utili
ili honorifice što dobio, to se obzirom na to, što upitno premještenje
može uzsliediti samo u obsegu dotične imovne obćine,
mogu sliedeće selitbene pristojbe zaračunati:


U ime odštete za pokudtvo pripada neoženjenom Činovniku
polovica mjesečne plače, oženjenom bez djece i do dvoje
djece jedna mjesečna, a koji ima više od dvoje djece jedna i
pol mjesečna plača.


Nadalje može zaračunati neoženjen i oženjen činovnik
bez djece ili s jednim djetetom kilometrinu za jedna kola,
oženjen s više djece dvoja kola, a kod putovanja pako na
željeznici ili na parobroda treba zaračunati one pristojbe, koje
pripadaju kr. zeni. činovnikom i stegnute dnevnice.


Kod promaknuća dotičnog činovnika u viši čin, kojim što
dobiva in utili ili honorifice, a bude isti ujedno premješten na
drugu postaju, ne pripadaju dotičniku nikakovi selitbeni troškovi.


(Naredb a kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove, od


25. ožujka 1891. broj 36.679. ex 1889.).
E) Pristojbe šumsko-paziteljiiog osoblja.


I. Svjedočke pristojbe.
1. Buduć je opaženo, da kr. kotarske oblasti prigodom
vodjenih razpravah šumskih šteta nejednako dopituju lugarom
troškove razpravnog postupka na teret štetočinitelja to nalazi
kr. zera. vlada, odjel za unutarnje poslove, odrediti jednakog
postupanja radi, da se lugarom u ime svjedočkih pristojba
kod razpravah prijavljenih šumskih kvarova dopitati ima u
ime hranarine 84 nč. na dan, te u ime hodarine 14 nč., po
kilometru i to ova potonja pristojba u slučaju, ako je lugarevo
prebivalište preko 7 kilometarah od sjedišta kotarske oblasti
udaljeno.
(Naredb a kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove,
od 11. srpnja 1892. br. 4.123.).




ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 163 —


2. Naknadno k ovdašnjoj naredbi od 11. srpnja 18!)2. br.
4123. glede dopitanja troškovah lugarom kod razpravah prijavljenih
šum. kvarova na teret šietočiniteljah nalazi kr. zem.
vlada, odjel za unut. poslove, razjašnjenja i budućeg ravnanja
radi sliedeće odrediti.
Gornjom naredbom lugarom dopitana hranovina od 84 nč.
na dan i kilometrina od 14 nč. po kilometru može zaračunati
za putovanja kot. oblastim na razpravu prijavljenih šum. kvarovah
samo paziteljno osoblje krajiških imovnih
0 bćina.


Hodarina, koja je po gornjoj naredbi za putovanja lugarah
do sjedišta upravne oblasti sa 14 nč. po kilometru ustanovljena
ima se zaračunati bez uračunanja 7 kilometarah za put amo
i natrag. Primjerice ako daljina od lugarevog prebivališta do
sjedišta kot. oblasti iznaša 15 kiL, ima se pasirati samo za
8 kilometarah tamo i toliko natrag po 14 nč. dakle bez zaračunanja
prvih 7 kilometarah tamo i isto toliko natrag, jer za
prvih 7 kilometara absolutno ništa ne pripada lugarom za
putovanja bud tamo, bud natrag.


Prema gore rečenom stavlja se naredba od 3. studenoga
1874. br. 16204. po kojoj je do sad pripadala hranovina lugarom
bez razlike razreda sa 88 nč. a kilometrina od svakog
kilometra sa 2V3 nč izvan krieposti za šumsko - paziteljno
osoblje krajiških imovnih obćina, dočim propis ugar. minist.
za poljodjelstvo od 9./7. 1885. br. 35650., kojim je ustanovljena
hranovina lugarom prema razredu sa 84 nč., 63 nč.,
56 nč. i 42 nč. ter 9 nč. od kilometra kod udaljenosti od
16 kil. vriedi i nadalje za lugarsko osoblje drž. šumsk e
uprav e i za putovanja u interesu državnog šumskog erara.


(Naredb a kr. zem vlade, odjel za unutranje poslove,
od 9. siečnja 1893. br. 44.266. ex 1892.).


3. Pošto je od strane kr. kotarskih oblastih u mnogo slučajeva
veoma razno i krivo shvaćena pred posljednja alineja ovovladne
naredbe od 9. siečnja 1S93. br. 44266. glede zaračunavanja
svjedočkih pristojba lugarima krajiških imovnih obćina.


ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 164 —


to se ovime, radi jednolikog postupanja i propisnog uredovanja
gornja odredba nadopunjuje, odnosno preinacuje kako sliedi:


Svjedočbe pristojbe lugarima dopituje razpravn a (kr.
kotarska) oblast, te imade ista dotične iznose u rubrici


VIII. kaznenog registra točno označiti, i to u ime hranarine
84 nč. na dan, U ime hodarine pako prema udaljenosti sjedišta
lugarevog, od sjedišta razpravna oblasti, koju udaljenost
potonja ureda radi ustanovljuje, te prema ustanovi ovovladne
naredbe od 11. srpnja 1892. br, 4123. Odpada dakle u takovih
slučajevili svako pridonašanje po šumsko-gospodarstvenim
uredima obredjenih troškovnika, i potvrda prisutnosti
na istima.
Ako prijavljenik bude presudjen radi prijavljenog čina,
mora se presuditi i na razmjerno nošenje postupovnog troška,
u koji spada i svjedočka pristojba lugarima. Ako pak prijavljenik
bude riešen od prijave, onda se naravno ne može ni na
nošenje postupovnog troška presuditi.


Po presuđjenoj stranci dobrovoljno uplaćene ili pak ovršno
utjerane pravomoćno dopitane svjedočke lugarske pristojbe
imaju se šumsko-gospodarstvenim uredima priposlati, koji će
ih dotičnim lugarima uz prijamnice izdavati. Ako pak pojedini
lugari ne bi bili u stanju dulje vremena Čekati na izplatu dosudjenih
im pristojba, to se imovne obćine ovlaštuju, da pravomoćno
dosudjene, a po stranci još neuplaćene svjedočke pristojbe,
mogu dotičnim lugarima predujmice izplatiti. Pristojbe
pak, koje se od na iste presudjene stranke utjerati ne
mogu, imadu imovne obćine lugarima izplatiti, jer se ne može
zalitjevati, da lugari o svom trošku kod dotičnih
razprava kao svjedoci prisustvuju. Za podmirenje
rečenih predujmičnih izplata a naročito za namirenje onih
lugarskih svjedočkih pristojba, koje se od pojedinih stranaka
nebi mogle utjerati, imadu imovne obćine u svoje godišnje proračune
primjerene svote uvršćivati.


(Karedb a kr. zera. vlade, odjela za unutarnje poslove,
od 8. siečnja 1896. br. 60346. ex 1895.).




ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 43     <-- 43 -->        PDF

— 165 —


4. Glede dopitanja svjedočke pristojbe lugara prigodom
prisustvovanja istih kod razprava šumskih šteta pre d kr.
kot. sudov i — odpisuje se. da gospodarstveni ured imovne
obdine lugarom za prisustvovanje kod razprava šumskih šteta
kod redovitih sudovah u buduće dopita one iste putne
troškove, koji se putni troškovi dopita ju lugarom
kod političkih oblastih i koji su ustanovljeni naredbom
od 9. siečnja 1893. broj 44 266 ex 1892.
Kod sudova manje izplaćeni i dotičnim lugarom uru


čeni troškovi na teret stranaka imaju se od cielokupnih zaračimanih
putnih troškova odbiti, te odnosn a razlik a dotični
m lugaro m iz blagajn e imovn e obćin e na


knaditi.


Isto tako imade blagajna imovne občine izplatiti lugarima
cielokupne putne troškove u onom slučaju, kad se isti
od stranke siromaštva radi utjerati ne mogu, buduć se
niti u jednom niti u drugom slučaju ne može od dotičnih lugara
zahtjevati, da glede pripadajućih im putnih troškova makar
i djelomično prikraćeni budu, posto po kaznenom zakonu, kad
su pozvani kao svjedoci, razpravi prisustvovati moraju.


(Riešitba kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, od


10. listopada 1896. br. 48.598.).
II. Zamjeničke pristojbe lugarah.
Ako lugar zamienjuje mjesto šumarskog vježbenika, tad se
ima na istoga uporaviti naredba kr. zem. vlade odjel za unut.
poslove, od 27. veljače 1897. br. 73.972. ex 1896. (Vidi
napred C/i).


Umjesto dnevnice pripada u tom slučaju lugaru dnevna
hranovina od 84 nč. (1 K. 38 f.) i kilometrina od 14 nč. (28 f.).
U pogledu dopitanja hranovine i kilometrine imaju se
uporaviti naredbe kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove, od


14. rujna 1891. br. 12.219. i naredbe od 16. srpnja 1892.
br. 10.075. od 27. veljače 1897. br. 73.972. ex 1896.
(Ovo tumačenje temelji se na riešitbi kr. zem. vlade, odjela
za unut. poslove, od 7. studenoga 1896. br. 44.152.).




ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 44     <-- 44 -->        PDF

— 166 —


III. Selitbene pristojbe lugar ah
Lugarom i inom pomoćnom osoblju kod imovnih obdina
ima se prigodom premještanja na drugo službovno mjesto, ako
im u to ime pripada odšteta, u buduće dopitati osim propisane
hranovine od 84 novč. na dan. kako je ustanovljena i za državne
lugare, kojih plaća iznaša 300—400 for. na godinu, još i
maksimalni paušal od 42 for. u ime naknade troškovah za kiriju
^podvoz), buduc se u smislu §. 221. sbirke službenih propisa
i podvornikom i inim osobam, koje ne spadaju u red Činovnikah,
ako se premjeste na drugo mjesto, a da na plaći ne
dobiju, dopitati može osim propisane hranovine još i gore rečeni
paušal u ime naknade za podvoz.


Kod ustanovljenja paušala, koji ne smije prekoračiti maksimalni
paušal od 42 for., ima se obzir uzeti na daljinu mjesta
premještaja, na obćila, na plaću premještenoga, a osobito na
onu okolnost, putuje li dotičnik do mjesta svog premještaja
svojom obitelju i iz koliko članovah mu obitelj sastoji


S toga će imati gospodarstveni ured imovne obćine, kojemu
su mjestni odnošaji najbolje poznati, u pojedinih slučajevih
takova premještaja u govoru stojeći paušal u ime naknade
troškovah za podvoz ustanoviti prema gore rečenim okolnostim,
te odlučiti za koliko danah pripada hranovina dotičniku
lizev u obzir daljinu puta, dakle za putovanje potrebnih broj
danah.


Odnosni paušal i hranovina ima se po propisu blagajničkog
rukovanja izplatiti uz namiru premještenog lugara, biljegovanu
prema iznosu hranovine.


Prema tomu ne će trebati u buduće troškovnike lugarah
odnosno pomoćnog osoblja prigodom premještenja na drugo
službovno mjesto obredjenja radi predlagati kr. zem. vladi, ali
će se imati strogo bditi nad tim, da se troškovi premještivanja
lugarah točno u smislu ove naredbe ustanovljuju.


(Naredb a kr. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove,
od 4. rujna 1889. br. 28.829.).




ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 45     <-- 45 -->        PDF

— 167 —


F) PosloTiii i putni dnevnici činovnikali.


1. Za obavljeno službeno putovanje imaju šumski činovnici
imov. obćina voditi »poslovni dnevnik«.
Taj poslovni dnevnik ima se svaki dan prigodom putovanja
voditi, te u njemu izkazati potreba putovanja odnosno potreba
prenodivanja, nadalje prigodom putovanja sbilja obavljeni posao i
napokon ima se takov poslovni dnevnik prigodom putovanja
na licu mjesta još po dnevnom suodgovornom lugaru, a dnevnik
upravitelja gospodarstvenoga ureda po dotičnom suodgovornom
šumaru potvrditi.


Lugari imaju službeno poslovanje svojih predpostavljenili
u svoju službenu knjižicu upisati.


Ako nije moguće, da se poslovni dnevnik po suodgovornom
šumaru ili lugaru supodpiše odnosno potvrdi s toga, što su isti
odsutni, onda se ima ovo u poslovnom dnevniku temeljito dokazati.


Poslovni dnevnici imaju se osobito savjestno voditi.
Svaka ma kakova zla poraba tog dnevnika žigosati če se
kao prevara, te će se dotični činovnik odnosno dotični supodpisatelj
odpustom od službe kazniti.
Na temelju ovili poslovnih dnevnika, koji se svaki
mjesec zaključiti imaju, ima gospod. ured dotičniku zasluženu
dnevninu izplatiti.
(Naredb a kr. zem vlade, odjela za unutarnje poslove,
od 28. srpnja 1885. br. 28.983.).


2. U svakom poslovnom dnevniku o redovitom službovanju
imade biti točno naznačeno:
«) do koje je šume računopoložitelj putovao i
b) daljina prevaljenoga puta u kilometrih.
Potrebu prenoćenja ima gospodarstveni ured prosuditi
i prema tomu na putnom dnevniku potvrditi.
Za pravovaljano obredjenje poslovnih dnevnika odgovoran
je osobno protustavnik, odnosno gospodarstveni ured.




ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 46     <-- 46 -->        PDF

— 168 —


Proti obredjenju poslovnog dnevnika po gospodarstvenom
uredu može dotičnik u roku od 14 dana uložiti utok na kr.
zem. vladu, odjel za unutarnje poslove


(Naredb a kr. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove,
od 14 rujna 1889. br. 10.386.).


3. Za podlogu obredjenja provaljenih udaljenosti imaju
se upotrebiti kilometričke karte i tlorisi, u tu svrhu posebice
po gospodar, uredu sastavljeni.
(Naredb a kr. zemalj. vlade, odjela za unut. poslove, od


23. siečnja 1894. br. 2586. i od 23. srpnja 1896.br. 24.461.).
4. Prema naredbi kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove,
od 23. srpnja 1896. br. 24461. imade za obredjenje paušalni h
dnevnica činovnikah krajiških imovnih obćina, koji uživaju
paušal za uzdržavanje konja, prigodom obavljanja njihovog redovitog
službovanja služiti mjerilom faktično provaljena daljina
od uredovnog sjedišta pak do najudaljenije odnosno posljednje
točke isti dan obavljenog uredovanja; dakle do one najudaljenije
točke, do koje je službujući šumarski činovnik isti dan putujuč
dopro, nipošto pako do najudaljenije točke sreza u
kojem je taj dan službovao, odnosno ako je isti dan u više
srezova službu vršio do najdalje točke najudaljenijeg mjesta.
Razumije se samo po sebi, da time prestaje dosadanje
zaračunanje, odnosno odmjerenje paušalnih dnevnicah prema
udaljenosti do sredine, odnosno do medje sreza.


(Eiešitb a kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove,
od 27. veljače 1897. br. 64.004.).


5. Gospodarstveni ured imovne obcine ima shodne odredbe
učiniti, da imovno-obćinska blagajna šumarskom Činovničtvu
bez iznimke smije dati u buduće predujam na račun
paušalnih dnevnica samo u Va aproksimativno proračunatih
troškova za redovita putovanja, koja dotični
činovnik preduzimlje u jednom te isto m m j esec u, a takav
činovnilc dužan je bezuvjetno koncem svakoga mjeseca
poslovni dnevnik sastaviti, koji protustavnik gospodarstvenoga
ureda bez odvlake obrediti ima.


ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 47     <-- 47 -->        PDF

— 169 —


Eventualni p r e u ž i t c i imaju se odma h imovno-obćinskoj
blagajni povratiti.


Razumjeva se samo po sebi. da se partikulari za izvan redn
a putovanja obredjenja radi kr. zem. vladi predložiti imaju.


Proti upravitelju gospodarstvenoga ureda, koji bi na imovnoobdinsku
blagajnu izdao doznaku za podignuće većega predujma,
nego što je gore ustanovljevo, odnosno proti protustavniku
gospodarstvenoga ureda, koji bi takove doznake obistinio, postupati
će se po propisih o karnostnom postupku proti urednicih
i služacih.


(Naredb a kr zem. vlade, odjela za unutarnje poslove,
od 3. lipnja 1892. br. 25639. ex 1891.).


6. Mjesečni poslovni dnevnici šumarskih činovnika glede
paušalnih dnevnica nije potrebito, da se u buduće
predlažu na uvid kr. zem. vladi i to s razloga, što je
naredbom od 28. srpnja 1885. br. 28983. (ova naredba preinačena
je naredbom od 14. rujna 1891. br. 12219. vidi napred
B-2) točno odredjeno: kolike, komu i kada paušalne dnevnice
pripadaju bez prenoćenja ili uz potrebu prenoćenja, a naredbom
od 14. rujna 1889. br. 10386. odredjeno je, kako se imaju
sastavljati poslovni dnevnici, tko potrebu putovanja potvrditi i
dnevnice obrediti ima.
Neka se dakle upravitelj gospodarstvenoga ureda i protustavnik,
odnosno njihovi zamjenici, strogo drže ustanovah, sadržanih
u prednavedenih naredaba, tim će se paušalne dnevnice
prije izplate točno obrediti moći, pa baš s toga nije
nuždno predlagati mjesečne poslovne dnevnike o paušalnih
dnevnica , izuzam jedino slučaj, predvidjen u naredbi od


14. rujna 1889. pr. 10.386., na ime da ili upravitelj gospodarstvenoga
ureda, ili dotični šumar proti obredjenju poslovnog
dnevnika u tok na kr. zem. vladuurokuod 14 dana
uložiti može.
Razumije se konačno samo po sebi, da će se imati putni
partikulari za ina putovanja kao i do sele od slučaja do slučaja
na obredjenje kr. zem. vladi podnašati.




ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 48     <-- 48 -->        PDF

— 170 —


(ISI^aredba kr. zem vlade, odjela za unutarnje poslove,
od 7 lipnja 1890. br, 3330.).


7. Kod izvanredni h putovanjah ne smije gospodarstveni
ured konačne putne tražbine urednika i službenika tak o dug o
izplatiti, dokleni god po kr. zem. vladi obredjeni
putni troškovnici ne prispiju.
Opaža se podjedno, da se pi´igodom takovih izvanrednih
putovanja urednikom i službenikom primjereni preduja m
dati smije.


(Naredb a kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove,
od 28. travnje 1893. br. 20.141.).


8. Poslovne odnosno putne dnevnike šumarskih pristava
i šumarskih vježbenika ima obredjivati
gospod. ured imovne obćine, a za točno obredjenje odgovara
upravitelj gospodarstvenoga ureda i protustavnik; te
se samo dozvola za pokriće troškova od slučaja do slučaja od
kr. zem. vlade izhoditi ima.
U slučaju, da šum. pristav ili vježbenik putuje sbog obavljanja
vanjske službe sam za sebe, tad im i gospodarstveni
ured odnosne poslovne dnevnike istih uz predhodno izpitanje
potrebe izaslanja i konstatiranja kilometrine po protustavniku
imovne občine potvrdom providiti u svrhu da je posebno izaslanje
potrebito bilo i da je izaslanik vanjsko službovanje
obavljao, što sa na temelju šumskih izvještaja i posebnih
dnevnika šumarevih konstatovati dade.


(Naredb a kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove,
od 16. srpuja 1892. br. 10.075.).


G) Putne pristojbe članovah gospodarstvenoga odbora
i zastupstvah imovnih obcina.
Članovi gospodarstvenoga odbora i zastupstvah imovnih
obcina uživaju putne pristojbe:


1. Otočka imovna obćina: dnevnice 2 for. (4 K.)
i kilometrine a 10 nč. (20 f.) za odbornike i zastupnike.
(Naredb a gl. zapovj. od 5./7. 1879. br. 2406 i kr. zem.
vlede, odjela za uiiut. poslove, od24./10. 1883. br. 39.380).




ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 49     <-- 49 -->        PDF

— 171 —


2. Ogulinska imovna ob dina: dnevnica 2 for. (4K.),
kilometrina a 10 nč. (20 f.) za odbornike i zastupnike.
(Naredb a kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove, od
28 veljače 1883. br 6379).


3. Slunj ska imovna obćina: dnevnica 2 for.
(4 K.), kilometrina a 14 nč. (28 f.) za odbornike i zastupnike.
(Naredb a kr. zem vlade, odjela unut., od 11. ožujka
1882. 3992).


4. I banska imovna obćina: dnevnica 2 for.
(4 K.), kilometrina 7 nč. (14 f.)
5. II. banska imovna obćina: dnevnica 2 for. (4 K.),
kilometrina
18. nč. (36 f.)
(Odredb a c. kr. okružnog upraviteljstva u Petrinji od


22. siečnja 1879. br. 11).
6. Gradiška imovna obćina: dnevnica 3 for. (6 K.).
kilometrina 18 nč. (36 f.)
(Naredb a kr. zem. vlade, odjela unutarnjeg, od 30. siečnja
1886 br 3733.


7. Brodska imovna obćina: dnevnica 3 for. (6 K.),
kilometrina 18 nč. (36 f.)
(Naredb a glavnog zapovjedničtva u Zagrebu od 12. studenoga
1876. broj 395).


8. Petrovaradinska imovna obćina: zastupnikom
dnevnica od 3 for. (6 K.), odbornikom dnevnica od 4 for.
(8 K.), obim konakovina od 1 for. 2 K.), i obim kilometrina
a 13-2 nč. (26-4 f.)
(Naredb a kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove od 16
travnja 1882. br. 17.494).


9. Križevačka imovna obćina: dnevnica 2 for.
(3 K.), kilometrina 14 nč. (28 f.) zastupnikom i odbornikom.
(Naredb a gl. voj. zapovjedničtva u Zagrebu od 10. kolovoza
1874)


10. Gjurgjevačka imovna obćina: dnevnica 2 for.
(4 K.), konakovina 1 for. (2 K.), kilometrina 14 nč. (28 f.) za
odbornike i zastupnike.


ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 50     <-- 50 -->        PDF

— 172 —


U koliko napred navedenim posebnim propisima inače
odredjeno nije, vriede za činovnike i službenike krajiških imov.
obćina obći putni propisi, stojeći u krieposti za kr. zemalj.
urednike i službenike. A. B.


Kako da stanemo na put šumskim štetama kod
krajiških imovnih obćina?


Napisao Manojlo Dirjak.


Komu god su poznate ustanove zakona za krajiške
imovne obćine, kako se imadu uživati prihodi iz imovnih
šumah, a napose ona ustanova što izrično kaže, da pravoužitnik
ne smije drvo prodati, posuditi niti pokloniti; nadalje,
komu je poznato, da u naša krajiška sela dolaze svakim
danom stranci i tamo se stalno nastanjuju, a dionici imovnih
šuma postati ne mogu, mora se zapitati, odakle ti ljudi dolaze
do neobhodno potrebnoga im drva


Položaj naših imovnih obćina takav je, da se malo gdje
u blizini njihovoj nalaze šume privatnih posjednika, iz kojih
bi mogao ovakov doseljenik nabaviti si potrebno mu drvo. Iz
šumah imovne obćine ne može ga nikako dobiti, a ono malo
izvala, što dolaze na javnu dražbu, kupe većim dielom starosjedioci
a siromašni doseljenik ostaje opet bez drva.


Pa što preostaje ovim ljudima drugo, nego da drvo kradu
iz šumah imovnih obćina; no oni to vrlo riedko čine, jer radi
kradje budu od sudbenih oblasti strogo kažnjeni.


Oni namiruju svoje potrebe na drvu na taj način, da plate


stanovitu svotu siromašnijem pravoužitniku, koji na svoje ime


štetu pravi i doseljenicima drvo vozi, a radi siromaštva imovnoj


obćini štete nikada ne plaća.


Pa tko je god imao prilike, da prolista očevidnike šumskih


šteta naših imovnih obćina, i bar približno sumirao dugujuće


svote, taj se je morao preneraziti čitajući one ogromne brojke,


što na hiljade i hiljade kruna iznašaju.