DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 50     <-- 50 -->        PDF

— 172 —


U koliko napred navedenim posebnim propisima inače
odredjeno nije, vriede za činovnike i službenike krajiških imov.
obćina obći putni propisi, stojeći u krieposti za kr. zemalj.
urednike i službenike. A. B.


Kako da stanemo na put šumskim štetama kod
krajiških imovnih obćina?


Napisao Manojlo Dirjak.


Komu god su poznate ustanove zakona za krajiške
imovne obćine, kako se imadu uživati prihodi iz imovnih
šumah, a napose ona ustanova što izrično kaže, da pravoužitnik
ne smije drvo prodati, posuditi niti pokloniti; nadalje,
komu je poznato, da u naša krajiška sela dolaze svakim
danom stranci i tamo se stalno nastanjuju, a dionici imovnih
šuma postati ne mogu, mora se zapitati, odakle ti ljudi dolaze
do neobhodno potrebnoga im drva


Položaj naših imovnih obćina takav je, da se malo gdje
u blizini njihovoj nalaze šume privatnih posjednika, iz kojih
bi mogao ovakov doseljenik nabaviti si potrebno mu drvo. Iz
šumah imovne obćine ne može ga nikako dobiti, a ono malo
izvala, što dolaze na javnu dražbu, kupe većim dielom starosjedioci
a siromašni doseljenik ostaje opet bez drva.


Pa što preostaje ovim ljudima drugo, nego da drvo kradu
iz šumah imovnih obćina; no oni to vrlo riedko čine, jer radi
kradje budu od sudbenih oblasti strogo kažnjeni.


Oni namiruju svoje potrebe na drvu na taj način, da plate


stanovitu svotu siromašnijem pravoužitniku, koji na svoje ime


štetu pravi i doseljenicima drvo vozi, a radi siromaštva imovnoj


obćini štete nikada ne plaća.


Pa tko je god imao prilike, da prolista očevidnike šumskih


šteta naših imovnih obćina, i bar približno sumirao dugujuće


svote, taj se je morao preneraziti čitajući one ogromne brojke,


što na hiljade i hiljade kruna iznašaju.