DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 172 — U koliko napred navedenim posebnim propisima inače odredjeno nije, vriede za činovnike i službenike krajiških imov. obćina obći putni propisi, stojeći u krieposti za kr. zemalj. urednike i službenike. A. B. Kako da stanemo na put šumskim štetama kod krajiških imovnih obćina? Napisao Manojlo Dirjak. Komu god su poznate ustanove zakona za krajiške imovne obćine, kako se imadu uživati prihodi iz imovnih šumah, a napose ona ustanova što izrično kaže, da pravoužitnik ne smije drvo prodati, posuditi niti pokloniti; nadalje, komu je poznato, da u naša krajiška sela dolaze svakim danom stranci i tamo se stalno nastanjuju, a dionici imovnih šuma postati ne mogu, mora se zapitati, odakle ti ljudi dolaze do neobhodno potrebnoga im drva Položaj naših imovnih obćina takav je, da se malo gdje u blizini njihovoj nalaze šume privatnih posjednika, iz kojih bi mogao ovakov doseljenik nabaviti si potrebno mu drvo. Iz šumah imovne obćine ne može ga nikako dobiti, a ono malo izvala, što dolaze na javnu dražbu, kupe većim dielom starosjedioci a siromašni doseljenik ostaje opet bez drva. Pa što preostaje ovim ljudima drugo, nego da drvo kradu iz šumah imovnih obćina; no oni to vrlo riedko čine, jer radi kradje budu od sudbenih oblasti strogo kažnjeni. Oni namiruju svoje potrebe na drvu na taj način, da plate stanovitu svotu siromašnijem pravoužitniku, koji na svoje ime štetu pravi i doseljenicima drvo vozi, a radi siromaštva imovnoj obćini štete nikada ne plaća. Pa tko je god imao prilike, da prolista očevidnike šumskih šteta naših imovnih obćina, i bar približno sumirao dugujuće svote, taj se je morao preneraziti čitajući one ogromne brojke, što na hiljade i hiljade kruna iznašaju. |