DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 61 <-- 61 --> PDF |
— 183 — Domaći drvotržci obćenito zadovoljni nisu, zbog razmjerno malene poduzetne dobiti, koju šumski poslovi odbacuju. Uzrok je tomu silna strana konkurencija, koja ih sili da i visoke šumske takse znatno kod prodaje nadbijaju, a moraju tako Siniti, da im ta strana konkurencija sve poslove ne otme. Osobito veliki poslovi, gotovo svi su već prešli u strane ruke, za to se i naši domaći drvotržci u tolikoj mjeri boje veleprodaja. Proti veleprodaji, koju je kanila da provede u svojih šumah dozvolom vis. kr. zem. vlade imov. obćina brodska, uložiše naši drvotržci prosvjed na Preuzv. g. bana. jer ne ima sumnje, da bi takova velika prodaja po njihove interese samo od štete bila, prem se s druge strane tajiti ne može, da je brodska imovna obćina zbog naglog sušenja hrastova u starih sastojina upravo prinuždena nastojati, da se te stare sastojine, kojih je kvantitativni prirast spao na ništicu, a kvalitativni upravo negativan, što prije unovće. Pitanje je to s toga veoma važno, pa je vriedno, da se ono toćno proući i nadje po mogućnosti modus, po kojem bi, kako narodna veli: ,ostao vuk sit i koza ciela". Poboljšanje eksportne trgovine s drvom najjače se opaža u prometu s hrastovimi trupci, kojih je eksport od god. 1897. do danas za više od lOO^/o porasao, a znatno je porasao i eksport tvrdo rezane robe. Oporavio se je i eksport tvrdog tvorivnog drva (Werkholz), koji je eksport zadnjih godina bio slabiji, a i bukovih tavoleta, a isto tako i el sport francuskih dužica. Naši su se dužićari s toga i opet u nešto većoj mjeri bacili na izradnju ovih dužica, pa će se i ove godine ta dužica a prilićnoj množini kod nas proizvadjati. Poznati naš dužićar g. pl. Blažić iz Siska sakupio je podatke glede proizvodnje ovih dužica u radnoj campagni 1899./900., koje u skrižaljci na str. 184. priobćujemo : I prodja ostalih šumskih proizvoda, naime drvnog ugljena i hrastove kore, prilićno je dobra. Navlastito traži se mnogo drvni ugljen, kako čitamo u listu „Handelsblatt fiir ^Valderzeugnisse", što je u savezu sa živahnim radom na polju industrije, a donekle u savezu sa velikim ugljevarskim strikom u Austriji, koji je našim čitaocem sjegurno već iz dnevnih listova poznat. Intenzivni rad industrije uvjetuje potrebu veće količine hrastove kore za strojbarstvo, pa je s toga i ciena hrastove kore nešto bolja, nego li je bila. Osobito se ona medjutim ipak u cieni dići ne će, jer je konkurencija inih surogata, koji se u strojbarstvu rabe, prevelika. Ne samo da domaći taninski ekstrakt, koga mnoge tvornice proizvode, prieći veću upotriebu hrastove kore u stroj barske svrhe, već se navlastito sve vise i više uvažaju strani surogati. Osobitu konkurenciju hrastovoj kori pravi „quebracho-drvo", te je nedavno u tršćansku luku došao jedan brod krcan samo quebrachom. To je ujedno prvi slučaj, da se je počeo ovaj surogat direktno u našu monarkiju uvažati, dosele je samo preko Hamburga k nama dolazio. |