DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 63 <-- 63 --> PDF |
— 185 — Različite viesti i sitnice. f Dr. Bernard 41tum pozuati zoolog i profesor šumarske zoologije na kr. pruskoj šumarskoj akademiji u Eberswaldu, umro je početkom pr. mj. Dr. Altum bio je oduševljeni prirodoslovac, a to najbolje svjedoči okolnost, što se je već kao svršeni teolog i doktor teologije, i već zaredjen, posvetio prirodoslovnim znanostima. Rodjen g. 1824. djelovao je kao profesor od g. 1869. pa sve do svoje smrti na spomenutoj šumarskoj akademiji. Napisao je tečajem svojega dugoga vieka mnogo, a dobro je poznat u šumarskim krugovima svojimi djeli: die „Forstzoologie" i ,Wa]dbesch´adigungen durch Tliiere und Gegenmittel". Srbsko poljoprivredno družtvo u Beogradu slavilo je koncem pr. g. 30-godišnjicu svojega obstanka. Družtvu je svrha unapredjivati sve grane poljoprivrede pa i samo šumarstvo. Družtvo stoji pod pokroviteljstvom samoga kralja Aleksandra I , ima u zemlji podružnice i mnogo članova, izdaje nedjeljno i svoj organ „Težak", a uživa od države godišnju pripomoć u iznosu od 25 tisuća dinara. Družtvo steklo si mnogo zaluga za unapredjenje gospodarstva u Srbiji, a ima i svoju vlastitu e ^o nomiju u Sabcu. Industrija sirovihi štapova u Hrvatskoj. 0 ovoj industriji donosi „Hrvatski trgovac" sliedeće: Uz vrlo liepo razvijenu industriju gotovih štapova, postoji kod nas i posebna grana, koja se bavi proizvadjanjem sirovih štapova, poznatih u trgovačkom prometu pod imenom „Congo" štapova. Ova industrija porodila se je kod nas prije desetak godina, te se je naskoro vrlo živahno razmahala i postala unosan izvozni predmet, koji mnogim stotinama domaćih radnika pruža liepe privrede. U službi je ove industrije kestenovo drvo, kojega u našim šumama ima obilno. Produkcija je posve jednostavna. Kestenove mladice zarezu se koncem proljeća na zubove, pod jesen se usjeku, a onda se u radionicama nakon kratkog izvarivanja oguli kora, drvo izpravi, na kraju savije i po opredieljenoj duljini reže i sortira Taj sirovi materijal izvozi se u Ameriku, Austriju, Njemačku i Francezku, te se u tamošnjim tvornicama preradjuje u gotove žtapove i ina tokarska drva za razne svrhe. Najviše se sirovih štapova proizvadja u Karlovcu i Zagrebu, zatim u Krapini, Glini i dr. Središte je izvozne trgovine u Karlovcu, gdje je ujedno i kolievka te industrije kod nas. Nu pošto je Congo-štap počeo izlaziti iz mode, a produkcija mu je bila preobilna, počela je posliednjih dviju godina ciena rapidno opadati, tako, da se unosnost ovoga posla može danas smatrati već prošlom. Amerikanski i njemački agenti znali su prije nekoliko godina doći u Hrvatsku te pokupovati sve razpoložive zalihe, dočim sada leži kod nas mnogo nerazprodane robe unatoč jeftinih |