DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 68 <-- 68 --> PDF |
— 190 — Za pošnmljeiije čretnih livada preporučuje „Mittheil. d. Vereines zur Forderung der Mooreultur" Thuju occidentalis koja ima liepo bielo i lagano drvo, koje se može vrlo dobro upotriebiti za daske, podvlake, vinogradarsko kolje i t. d. Ovo drvo na samo da vrlo dobro raste na močvarnom tlu, koje nije ni najmanje odvodnjivano, već podnosi i sušu, a i žegu i studen. Pošto ima kod nas bara dosta, moglo bi na zgodnih mjestih kultivacijom ovoga drva praviti pokuse. Šumsko sjemenje biti će ovoga proljeća skupo, jer je šumsko drveće slabo rodno bilo. Slabo je urodila smreka i ariš, pa će se moći samo prošlogodišnje, nu još dobro klicavo sjeme dobiti. Jelovo sjeme ove se godine ni ne prodaje, jer ga ne ima, a staro je sjeme već svoju klicavost izgubilo. Najbolje je urodio sjemenom obični bor pa će i ciena njegovog sjemena biti malo jeftinija, a dobro je urodio i crni bor. Slabo su urodile sjemenom i razne listače, pa se valja naručbami požuriti. Šumarsko školstvo u Austriji. Polag izvještaja austrij. ministarstva za poljodjelstvo bilo je školske godine 1898./9. u Austriji: 1 visoka šumarska škola (naime c. kr. visoka škola za zemljotežtvo u Beču), 8 srednje i 7 nižih šumarskih škola. Na bečkoj visokoj školi za zemljotežtvo bilo je u svemu 35.S slušatelja (šumara, gospodara i kulturnih tehničara) od toga 68 vanrednih slušatelja. U šum. učilištu u Bieloj (Weisswasser) u Ceskoj bilo je 107, morav. Bieloj crkvi (m. Weisskirchen) 75, u Lavovu 34 slušatelja šumarstva. Na nižih šumarskih škola (Waldbausehulen): u Aggsbachu u dolj. Austriji 29, u Piseku u Ceskoj 110, u morav. Bieloj crkvi ;J0, a u državnih lugarnicah (k. k. Porsterschulen) u tirol. Hallu 13, u Gusswerku 17, u Idriji 7 i u Bolechdvu 13 pitomaca. Pošumljivanje u združ. država sjev. Amerike. Kako B. Agoston „Agramer Llojdu" iz New-Yorka javlja, počimjju i u Americi velike površine prije izharaćenih šuma pošumljivati. Prve su započele željezničke uprave, koje su prigodom gradnje željeznica dobile i znatne komplekse zemljišta od države. Tako je već pred kojih 20 godina željeznička uprava željeznice City-Memphis počela uz svoju prugu kultivirati šume i kultivirala već do 1000 rali, od kojih već danas koristi ima. Kultivirati su počeli neku ,catalpa" vrst, koja već danas daje telegrafske stupove. I sama državna uprava posvećuje u novije vrieme šumogojstvu sve veću pažnju, pa kani kupiti veću površinu izharačenih privatnih šuma, koje će opet pošumiti. Stare puške naših žandara sistema Fruhwirth, ne će se moći nabaviti za šumsko i lovno čuvarsko osoblje, jer je vis. kr. zem. vlada odpisom od 29. prosinca br. 80.860. upravljenim na sve kr. žup. oblasti i gradska poglavarstva, zabranila uporabu toga oružja, jer je ono zbog svoje razantnosti doista previše pogibeljno, pa se jedino veoma pouzdanim |