DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 70     <-- 70 -->        PDF

— 192 —


interpelaciju. Povodom toga obrazložio je g. ministar Kallaj, da je ograničenje
tih servituta bilo od preke nužde, jer da inače za 10—15 godina
ne bi bilo u tih krajevih ni šume ni paše; ipak da ne misli taj servitut
paše sasvim dokinuti, prem bi to, veli, po zakonu mogao.


U kojem razmaku valja saditi šumske biljke razpravljao je
potanko dvor. savjet, prof. Guttenberg na skupštini u Wolfsbergu u
Koruškoj pr. g., pa se zauzimlje za razsadjivanje u znatno većih razmacih,
nego je to do sele običajno. Sadanji način razsadjivanja, veli on,
preskup je, a donekle i suvišno je rabiti toliko biljka, kojim bi se brojem
i 2—3 puta veća površina kultivirati mogla. Dokazao je nadalje, da takove
preguste kulture i s toga dobre nisu, jer kad se doskora sklope,
te jedna biljka drugu u rastu smeta, to prirast takove mlade šume pada,
pa je manji, nego onih mladih šuma, koje su iz redjih kultura proizašle.
Preporučuje s toga uzgoj takovih mladih kultura, gdje će se kojih
2500—3000—4000 kom. biljka po hektaru kod sadnje upotriebiti. Prema
tomu zagovara on sadnju biljka u razmaku od kojih 2 metra.


Molba.


Jugoslavenska akademija kani pristupiti izdavanju hrvatske faune.
Ta fauna obuhvatat će Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju, kao što
ja bilo sa „flora croatica".
U tu svrhu nuždno je pribilježiti sve vrsti životinja, sa svim nalazištima
u domovini.


Odbor jugoslavenske akademije za hrvatsku faunu moli sve prijatelje
prirode, da ga u tom poslu podupru, pa da mu u tu svrhu priobće
sve podatke, što su ih u tom smjeru sakupili, ili što će ih vremenom
pribrati. Svi ti podatci neka se šalju dru. Augustu Langhofferu ,
profesoru kr. gornjogradske gimnazije u Zagrebu, koji daje takodjer
sve uputa.


Dopisnica uredničtva.


Gr. J. A. U G. odgovarajući Vam na upit glede potvrdjivanja
poslovnih dnevnika, reći nam je, da polag dobivenih informacija,
kod držav. šumske uprave vriedi isto, što je i kod imovne obćina,
samo kod zem. šum. stručnjaka kod političke uprave potvrdjuju iste
odnosne kr. kot. oblasti. Naredbu za imovne obćine o tomu donosimo u
ovom broju medju članci.


G. 3. G. u V. za sada ne ima drugoga obrazca po kojem bi se
šumarsko osoblje privatnih posjednika kod političkih oblasti zaprisizalo,
do onoga polag §. 52. š. z.; promjenit se to ne može, van da se zakon
mnienja, jer je obrazac, za prisegu sadržan u samom zakonu, a nije naredbenim
putem ustanovljen.
G. M. P. u Gara Cifliku u Bugarskoj. Vama se list redovito šalje,
čudimo se s toga, da ga u redu ne dobivate. Reklamirane brojeve poslali
smo Vam,
Uredjuje Ivan Partaš, prof. šum. akademije u Zagrebu Tiskara C. AIbrecht (J. TTIttasek.)