DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1900 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 221 — e) na zemljišta različitih crkvenih korporacija; f) na zemljišta kućnih zadruga«. Pošto sada znamo, na što se sve proteže i ne proteže zakon o uredjenju zemljištnih zajednica, možemo sada priedi na I. Obćeniti dio. Od prve seobe Hrvatah u današnje krajeve, pak sve do danas, uzdržan jeste karakter zadružnog života kod nas. Zadrugarstvo ili zajednica porodice i imovine, jeste glavno obilježje Hrvatah t. j . pojtim obdeg ili zadružnog imetka, jeste u nas od pamtivieka razvijen. Svaka obitelj ili pleme živila je združeno ; više onakovih zadruga sačinjavalo je »naselje«, te su tako nastala prva pojedina selišta; a iz više selištah — sela, mjesta i t. d. Još u vrieme dolazka Hrvatah, bilo je u svim krajevima dosta šuma. Jedino oko gradovah i tvrdjavah bile su šume izkrčene; dočim po prostranim krajevima krčene su šume, za vrieme razvoja i selitbe naroda t. j . za pojedina »naselja«, od kuda su se sve dalje, kako rekosmo, razvijala sela, mjesta i t. d. Naš narod bavio se je od vajkada, pa i danas, stočarstvom i ratarstvom. U prvom ali redu bilo je stočarstvo glavna grana privrede starih Hrvata. Po prastarim šumama širila su se stada, a razštrkane kolebice po šumah, bile su prvo utočište naših pradjedova. Stada su pasla većinom zajednički, kao što je to i danas običaj! Još za vrieme Rimljanah bila je u Hrvatskoj cestovna mreža razvijena; ona je presjecala šume i spajala razne gradove kao Castaviu, Tersatum, Tergestum, Sisciu, Celeu, Sirmium, Mursu, Salonu i t. d. Ta cestovna mreža pridržana je i kasnije, dapače uzdržala se u glavnom i do danas, uz nju su se većinom i podizali gradovi, tvrdje, sela i slična »naselja«. Dakako da je toga mnogo razštrkano bilo i po šUmah. Ceste su jedino prekidale sklop i Buvislost šumah. Kada se je ali počelo razvijati stočarstvo i ratarstvo, tada je odpoČelo i prvo krčenje šuma. Od hrvatskog |