DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 266 — J. S. spominje u svom članka »Gusjenice u šumah petrovaradinske imovne obćine« u »Stimarskom listu« g. 1889. str. 375. uzgredce za Zagreb i okolišnje šume, da je opazio silne gusjenice gubara. U tom članku veli, da je šum. procjenitelj Barišic opazio u šumariji morovićkoj, u šumi Klještevici i Panovači, gubara znatno više, nego četnjaka, od prilike u omjeru kao 5:1 . Ovo družtvo obrstilo je ove dvie 30—60 god. stare sume skoro posvema. Obrstiše 500 jutara. U šumariji klenačkoj hara najviše gubar, a hrastov savijač manje. Sjegurno hara i hrastov savijač, ali se mala gusjenica ne opaža. Posve su obrstili lugove: Maletića lug i Senajske bare I. i II. dio, mjestimično pako lugove: Lošince, Baradince I. i II., Karakušu, Grabovačko ostrovo, Vukoder i Dobreč, u ukupnoj površini od 4000 jutara sa 20"o štete. Čudnovato je to, da gusjenice nisu mnogo zašle u kupinsku šumu, prem su šume u savezu. U izvješću 0 Xni . glavnoj skupštini hrv.-slav. šumarskoga družtva u Osieku, što je priobćen u »Šumarskom listu« g. 1889. veli se za šumu »Lipovac« okolice Valpova na str. 384. da je »prošle te i ove godine ovuda gubar (Ocneria dispar) znatne štete i u tih šumah počinio, navlastito uništio podpuno svaku žirovinu, a bojati se je. obzii-om na bezbroj guba po drveću, da ćs se to i dojduće godine još u većoj mjeri sbiti«. Ivan Stojanović veli u svom članku o gubaru u »Šumarskom listu« g. 1889. -na str. 424—425: »Najstariji ljudi ne sjećaju se, da je ikada toliko gusjenica ovdje bilo, kao ovoga proljeća. Voćnjaci i osobito šljivici obršteni su sasvim«. Iz dolj. Dolca jedan dio prešao preko samca, zidane ceste i puta od 300 m. u šumu gor. Dolca a drugi dio »preko polja i oranica, pošto su uz put obrstile sve drveće i grmlje prispjele su čile i zdrave u voćnjake sela Trnjana, koje je daleko od Dolaca do dva kilometra«. U srezu Jelasu brodske imovne obćine već su dvie tri godine uzastopce žderale gubareve gusjenice, ali neznatno »u proljeće g. 1888. pojavile su se ali u tolikoj množini, da su Jelas za 14 dana tako obrstile, da na drveću |