DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 272 —


Tomicus curvidens Germ. Gornja Krajina 1882., 1886.


U viesti »Bostrjchus curvidens u gornjoj Krajini« n »Šumarskom
listu« 1882. str. 210. sadržana je prijava iz otočkog
okružja »da se je ove godine po šumah otočke imovne obćine
Bostrjchus curvidens pojavio u tolikom miiožtvu, da tamošnjim
šumam crnogoriee velika pogibelj pohare prieti, tako da će se
morat više hiljada hektara šume vanredno posjeći uz poznate
mjere« a u putnom izvješću VI. Kiseljaka u »Šumarskom
listu« g. 1886- str. 518. spominje se šuma »Janča«, gdje je
jelotoč (Bostrichus curvidens) u čistoj jelovoj sastojini silne
štete počinio, do 200 jutara napao, sva su stabla usljed toga
na vrhu posve crvenih četinja, vršike se suše, stablo gine i propada.


Xyleboru8 monographus Fab.


Iv. St. veli 11 svom »Pismo iz Slavonije« u »Šumarskom
listu« 1881). str. 2. da od Cerambyxa manje navaljuje na
lužnjak hrastov pisar {Xyleborus monographus).


Trjpodendron lineatum Oliv. Fužine 1889.


VI. Kiseljak spominje u svom putnom izvešću po gorskom
kotaru u okolici Fužina: »Mnogo više škodi jelovim neoguljenim
trupcem Ijestvičar »Xyloterus lineatus« koj prohode u drvo
pravi i tim tehničku vriednost drva kvari«.
Cerambyx cerdo L. (heros Scop.) Brodska imovna
obćina 1876., 1877., 1889., Slavonska Podravina.


Zanimive podatke ob ovom važnom štetniku slavonskih
hrastika navadja M. Radošević u svom »Pozivu« »Šumarski
list« 1879. str. 92., gdje pozivlje svoje drugove na rat proti
tom štetniku »u veličanstvenih hrasticih Hrvatske i Slavonije«.
Veli kako je brodska imovna obćina već učinila početak, jer
»podjeljuje kao godišnju nagradu najmarljivijim sakupiteljem
cerambyx herosa sastojeću se u oružju, u ukupnom godišnjem
iznosu od 50 for.« Podatke sabirali su u skrižaljke a iz tih
da se sliedeće ustanoviti može str. 93.: »Početkom mjeseca
ožujka počimlju se kukci iz svoje zimke, koju obično u 6—8"
duboko na dolnjem dielu debla u crvotočinah imadu, kretati.
Najživahniji i najneoprezniji bivaju za vrieme parenja t. j . u