DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 272 — Tomicus curvidens Germ. Gornja Krajina 1882., 1886. U viesti »Bostrjchus curvidens u gornjoj Krajini« n »Šumarskom listu« 1882. str. 210. sadržana je prijava iz otočkog okružja »da se je ove godine po šumah otočke imovne obćine Bostrjchus curvidens pojavio u tolikom miiožtvu, da tamošnjim šumam crnogoriee velika pogibelj pohare prieti, tako da će se morat više hiljada hektara šume vanredno posjeći uz poznate mjere« a u putnom izvješću VI. Kiseljaka u »Šumarskom listu« g. 1886- str. 518. spominje se šuma »Janča«, gdje je jelotoč (Bostrichus curvidens) u čistoj jelovoj sastojini silne štete počinio, do 200 jutara napao, sva su stabla usljed toga na vrhu posve crvenih četinja, vršike se suše, stablo gine i propada. Xyleboru8 monographus Fab. Iv. St. veli 11 svom »Pismo iz Slavonije« u »Šumarskom listu« 1881). str. 2. da od Cerambyxa manje navaljuje na lužnjak hrastov pisar {Xyleborus monographus). Trjpodendron lineatum Oliv. Fužine 1889. VI. Kiseljak spominje u svom putnom izvešću po gorskom kotaru u okolici Fužina: »Mnogo više škodi jelovim neoguljenim trupcem Ijestvičar »Xyloterus lineatus« koj prohode u drvo pravi i tim tehničku vriednost drva kvari«. Cerambyx cerdo L. (heros Scop.) Brodska imovna obćina 1876., 1877., 1889., Slavonska Podravina. Zanimive podatke ob ovom važnom štetniku slavonskih hrastika navadja M. Radošević u svom »Pozivu« »Šumarski list« 1879. str. 92., gdje pozivlje svoje drugove na rat proti tom štetniku »u veličanstvenih hrasticih Hrvatske i Slavonije«. Veli kako je brodska imovna obćina već učinila početak, jer »podjeljuje kao godišnju nagradu najmarljivijim sakupiteljem cerambyx herosa sastojeću se u oružju, u ukupnom godišnjem iznosu od 50 for.« Podatke sabirali su u skrižaljke a iz tih da se sliedeće ustanoviti može str. 93.: »Početkom mjeseca ožujka počimlju se kukci iz svoje zimke, koju obično u 6—8" duboko na dolnjem dielu debla u crvotočinah imadu, kretati. Najživahniji i najneoprezniji bivaju za vrieme parenja t. j . u |