DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 3 <-- 3 --> PDF |
timmtiM Hidl. Br, 5. u ZAGREBU, 1. svibnja 1900, Gocl.XXIV. Uvrstbina oglasa: za 1 stranicu 16 K.; za ´/a stranice 8 K.; za Va stranice 5 K. 2 fll zaA stranice 4 K. ~ Za višeliratno uvrštenje primjerena popustbina. 0 00 fll.; ´ U šumama štetni kukci Hrvatske i Slavonije II. Sabrao prof. dr. Aug´. LililS^hoit´er. U OVU drugu skupinu sabrao sam one podatke o štetnim kukcima našeg područja, koji su spomenuti u našem »Šumarskom listu« od početka do uključivo god. 1898., s kojom sam zaključio i prvu skupinu podataka*. Tili podataka moralo bi mnogo više biti, da se gospoda strukovnjaci potrude slučajeve te vrsti priobćiti u ovom našem strukovnom listu, a bez dvojbe počiva dosta zanimivih a i važnih podataka u arkivima, kamo su dospjela razna izvješća, od kojili je samo neznatni dio priobčen u ovom listu. Uza sve to jasno pokazuju i ovi podatci, uz one u prvoj skupini, da su naši odnošaji različiti od onih u drugim zemljama. Podatke ovdje navedene crpio sam iz članaka, koje ovdje navadjam kronološkim redom, bez obzira na sadržaj i na autora. ? Gubar. »Šumarski list« 1878. strana 162. M. E. (Mijo Eadoševič). Gubar »Š. 1.« 1878. str, 236—237. M. Radošević. Poziv na hrv.-slav. šumare u svrhu utamanjenja najškodljivih zareznika u hrasticih i prve nagrade tamanjenja istih. »Š. 1.« 1879. str. 92 — 94. F. X. K. (F. X. Kesterčanek). Vinkovačka šumarska skupština. »Š. 1.« 1880. str. 169—180. ? Vriedno da se spomene. »Š. 1.« 1882. str. 209. ? Bostrychus curvidens u gornjoj Krajini. »S. 1.« 1882. str. 210. * Vidi »Šumar list« 1899 br |
| ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 260 — ? Gubar. »Š. 1.« 1884. str. 280—281. Blaž Vincetić. Nješta o tamanjenju gubara. »Š. 1.« 1885. str. 262—2fi3. ? Opažanja. »Š. 1.« 1885. str. 280. Gj. Beyer. Haranje gubara po šumama okolišja sisačkoga *Š. 1. 1885. str. 325—327. ? Vriednost kebra. »Š. 1.« 1886. str. 331. V. Kiseljak. Izvješće o poučnom putu po ličko-otočkom okružju i Primorju. »Š. 1.« 1886. str. 506—523. Gj. Koča. Gubar. »Š. 1.« 1888. str. 360—364. ? Urod žira. Gubar. »Š. 1.« 1888. str. 467. Naredba kr. kot. oblasti u Ludbregu od 21. kolovoza t. g. glede tamanjenja leptira gubara izdana na područna obćinska poglavarstva. »Š. 1.« 1888. str. 506—507. Iv. St. (Iv. Stojanović). Pismo iz Slavonije. »Š. 1.« 1889. str. 2—10. Drag. Mauka. Nješto o gubaru. »Š. 1.« 1889. str. 260—262. Odredba županij. upravnog odbora županije zagrebačke od 4. lipnja t. g. broj 954. upr. odb. glede tamanjenja leptira »gubara« i inih škodljivih gusjenica. »Š. 1.« 1889. str. 327. Odredba kr. kotar, oblasti u Jaski od 13. lipnja t. g. br. 3601. glede tamanjenja škodljivih zareznika »S. 1.« 1889. str. 366—368. J, S. Gusjenice u šumah petrovaradinske imovne obćine. »Š. 1.« 1889. str. 375—376. (F. Kesterčanek). Izvješće o XIII. glavnoj skupštini lirvatsko- slavonskoga šumarskoga družtva u Osieku. »S. 1.« 1889. str. 381 — 412. Ivan Stojanović. O gubaru (liparis dispar). »Š. 1.« 1889. str. 424—428. VI. Kiseljak. Izvješće o poučnom putovanju sa slušatelji šumarstva kr. gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcih po hrv. gorskom kotaru i Kranjskoj. »S. 1.« 1889. str. 442—460. F. St. Gubar (Ocneria dispar). »Š. L« 1889. str. 472. S—ć. (Iv. Stojanović). Pismo iz Slavonije. »S. 1.« 1889str. 537—539. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 261 — Stj. Hankonji. Šume u slavonskoj Podravini. »Š. 1.« 1890. str. 49—62. Vinko Benak. Imovna obdina 2. banska. »S. 1.« 1890. str. 357—367. M. M.—E. (M. Radošević). Gubar. »Š. 1.« 1890. str. 442—447. Fr. St. (Fr. Stipanović). Pismo iz Slavonije. »Š. 1.« 1890. str. 451—458. J. K—c. Nekoja opažanja o gubaru godine 1888—1891. »Š. 1 « 1891. str. 431—437. J. St. Zlatokraj. »Š. 1.« 1891. str. 575—576. J. K. Pismo iz Slavonije. »Š. 1.« 1892. str. 179—183. Malbohan. Hrvatsko-primorski kras i pošumljenje istoga u području bivše vojne Krajine. »S. 1.« 1892. str. 211 — 220. B. H—k. Jelin ušenac. »Š. 1.« 1892. str. 287. R. E. Grapholita proximana. »Š. 1.« 1895. str. 217—218. Izvješde o redovitoj glavnoj skupštini hrv.-slav. šumarskoga družtva po broju XIX. odbržavanoj u Slatini dne 10. do 13. kolovoza 1895. »Š 1.« 1895. str. 307—325. Poslovanje kr. nadzorničtva za pošumljenje primorskog krasa u Senju. »S. 1.« 189(5. str. 86—95. Škodljive gusjenice. str. 92. Godišnje izvješće o stanju šumsko-upravne grane u području modruško-riečke županije u god. 1895. »Š. 1.« 1896. str. 479-489. Izvadak iz izvješda kr. nadzorničtva za pošumljenje primorskog krasa u Senju vrhu tečajem g. 1895. obavljenih kulturnih i inih radnja. »Š. 1.« 1897. str. 371 — 387. Škodljive gusjenice str. 380—381. Gubar (Ocneria dispar) u sjevernoj Americi. »S. 1.« 1898. str. 366. Izvadak iz godišnjeg šumarskog izvješća šumarskog izvjestitelja županije modruško-riečke. »Š. 1.« 1898. str. 463 -473. A) Opnokrilci (Hjnieiioptera). Eriocamp a ova ta L., Neraatus salicis, Slavonska Podravina. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 262 — Hankonvi veli za nizke šume slavonske Podravine, da ili ošteduju osim nekojih drugih spomenutih kukaca ose biljarice Tenthredo ovata i salicis. Lophjru s rufus Latr. Kras 1894. i 1895. U izvješću kr. nadzorničtva za pošumljenje primorskog krasa u Senju za god. 1894. spominju se u VIII. poglavju, štetne gusjenice na str. 92. i one od Lophyru8 rufus a u izvješću za g. 1895. veli se na str. 380, da je u branjevinama: Osornjak, Paškvanovac, Veljun, Kozjak, Vlaška draga i Piskulja plaćeno za pobiranje gusjenica od Lophyrus rufus Klg. i EetinJa buoliana Fabr. na crnom boru u mjesecu svibnju i lipnju ukupno 45 for. 75 nč. Glavni dio spadat će po svoj prilici na Lophyrus rufus, jer se veli na str. 381.: »Gusjenice Lophyrus rufus bilo je po 100 i više komada na jednoj grančici, a po 1000 komada na jednom boru; 6 do 15 godišnji borići su najviše trpjeli i to na stranama prama zapadu i jugu, gdje je tlo jako sterilno. Na novo opažene su gusjenice Lophyrus rufus u branjevini Veljun i Piškulja, gdje ih lanjske godine nije bilo. Borići zaostali su u prirastu, posvema se nisu osušili.« B) Lepiri (Lepidoptera). Dasycliira pudibunda L. Slavonska Podravina. Hankonyi spominje ovu vrst lepira, crvenrepku, medju štetnicima visoke šume slavonske Podravine. Porthesia chrysorrhoea L. Jaska 1888., slavonska Podravina, imovna obćina brodska 1891. Kras 1894. 1895. Odredba kr. kot. obla,sti u Jaski od 1889. spominje gusjenice kojih je bilo »prije godinu dana i u čitavom ovdašnjem kotaru« a medju njima je i zlatokraj. Hankonyi spominje gusjenice ovog lepira medju štetnicima visokih šuma slavonske Podravine. I. St. veli 0 zlatokraju na str. 575.: U šumah brodske imovne obćine pojavio se zlatokraj ovoga ljeta u velikoj množini. Sve mlade, srednjodobne i stare šume pobielile su skoro od zapredka, |
| ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 263 — Medju škodljivim gusjenicama u području kr. nadzorničtva za pošumljenje primorskog krasa u Senju spominje se za g. 1894. i zlatokraj, čije gusjenice su se uz druge sabirale i nagradjivale. U izvješču za g. 1895. veli se na str. 380, da se je »za pobiranje gusjenica na listačama, najviše na hrastovini od Cheimatobia brumata L., Porthesia chrjsorrhoea L. u mjesecu lipnju i srpnju u branjevini Jasenovača-Kurozeb platilo 185 for. 90 nč., dosta znatna svota, koja već dozvoljava zaključak i na znatnu množinu gusjenica a to potvrdjuje i dodatak: »Hrastova stabla ostala su mjestimice skoro bez lista«. Ocneria dispar L. Brodska imovna obćina 1877. 1878., podžupanija sisačka 1879.—1884., brodsko okružje oko 1874.—1883., Bošnjaci 1877., brodska imovna obćina 1880., okolica Siska 1875.—1885., brodska imovna obćina 1882., 1887., 1888. D. Dolci, Ilijanska 1888., Ludbreg 1888., Belovar 1886., 1887., županija zagrebačka 1889., kotar Jaska 1889,, imovna obćina petrovaradinska 1889., Dolac. Trnjani, Jelas 1889., Uljanik 1889., Slavonska Podravina (1890.), Posavje, Pokupje, Šiljkovac, Gradački lug 1890., Slatina 1890. Eazni predjeli Hrvatske i Slavonije 1888.—1891. Ob ovom tako rekuć stalnom štetniku naših šuma dala bi se na temelju sabranih podataka cijela i´azprava napisati. Ja ću se ovdje ograničiti na podatke o pojavljivanju, dočim ću dobar dio podataka sabrati u posebnu skupinu, obzirom na važnost ovog štetnika, te u posebnom članku priobćiti. U članku o gubaru od g 1878. str. 162. veli se: »Prošle godine naneo je gubar brodsko imovnim hrastikom štete na 20.000 for. (?)« te dodaje, da ove godine nadati se je još većoj šteti. M. R. veli u svom članku »Gubar« u »Šumarskom listu« iste godine str. 236. ovo: »Tečajem ove godine obrstila je gusjenica gubara državne a još većma šume imovne obćine u brodskom okružju. U posljednjih obrstila je skoro do gola 16.000 jutara, te je tim na 135.000 štete naniela; dočim je prošle godine do 20.000 for. gubitka prouzročila« čim se potvrdjuje i šteta od prošle godine, koja se valjda g. uredniku činila prevelikom i prinukala ga na gore upotrebljeni upitnik. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 8 <-- 8 --> PDF |
- 264 — U »šumarskom listu« od g. 1880. str. 175. čitam za šume brodske imovne obdine ovo: »velike štete počinio je prije nekoliko godina gubar« što se možda proteže na spomenute već podatke. U članku »Gubar« u Šumarskom listu« 1884. str. 280. veli se za gusjenicu ovog lepira, da se je pojavio »ljetos il njekih šumah područja podžupanije sisačke (obdine Martinska ves i Sela) u vanrednoj množini. Isti se ipak u manje većoj mjeri jur kroz 5 godina tamo pojavljivao. Ljetos ipak bilo ga tolika množina, da je na površju od kojih 2000 ralih gusenica posvema obrstila hrašde« a dodaje se, da je napokon od gladi poginula. Blaž Vincetić veli u »Šumarskom listu« 1885> str. 262. da se je oko 1874. pojavila gusjenica gubara u njekojim hrasticima brodskoga okružja »u tolikoj množini, da je za vrieme od njekoliko sedmica tek izlistalu šumu posvema opet lišilo proljetnoga zelenila«, da je gubar harao sve do 1883., kad se je pojavila u proljeće u šumama velika množina čvoraka. G. 1877. bilo je gubara u Bošnjacima u sreza iztočne Kusare. Gj. Bejer veli u »Šumarskom listu« 1885. str. 325.: »Već kroz više godina naime po vjerodostojnom izkazivanju kojih 8 do 10 godina izvrgnuti su hrastici okolice sisačke haranju gubara« a na str. 326. veli: »Glavno gnjezdo gubara bili su hrastici prvostolnog kaptola zagrebačkog, spadajući vlastelinstvu Sela a odavle razširio se u susjedne šume urbarnih obćina Tišine, Odra, Zabno, Bok, Strelečko, Sela, Greda, Zirčica, Martinska ves, Trebarjevo i t. d s ukupnim površjem od 3000 ralih tako, da se obćenito može uzeti, da se je štetni taj zareznik udomio ovdje na površju od kojih 5000 rali šume«. Gj. Koča spominje u »Šumarskom listu« od g. 1888. str. 360. da su gusjenice gubara prvi put pustošile g. 1882. u brodskoj imovnoj obćini; lane u priličnoj množini u nekim šumskim predjelima, a ove godine baš dozlogrdiše. Na str. 361. veli doslovce ovo: »zimus već nije bilo stabla u gosp. razredu Banovdol, na kom ne bilo gubarevih jaja«, predvidjalo se je zlo, |
| ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 265 — koje se i dogodilo. »Gusjenice su poharale ove godine sasvim gosp. razrede Banovdol, Orljak, Merolino, Rastovicu i Migalovci. u ukupnoj šumom obrasloj površini od 9000 jutara.« U članku »Urod žira. Gubar« u »Šumarskom listu« 1888. str. 467. veli se: »Mnoge je nam šume, kako je već javljeno, gubar posve obrstio. Jajašaca se nalazi i na voćnjacih. Gubareva jajašca vidio sam i u D. Dolcih i u Ilijanskoj, gdje do sada gubara nije bilo«. Naredba u Ludbregu u »Šumarskom listu 1888. str. 506. ima stavak: »U šumah ove upravne obćine pojavio se je u silnoj množini gubar«. U članku »Pismo iz Slavonije od Iv. St. u »Šumar, listu« 1889. str. 2. veli se za lirast lužnjak: »Medju kukcima mu je neprijatelj »gubar«, koji na njemu u »silnoj množini živi«. Drag. Mauka veli u svom članku »Nješto o gubaru«, »Šumarski list« 1889. str. 260. da su gusjenice gubara, kad su 1886. u 50—60 godina staroj hrastovoj šumi »Sloboština« kod Belovara, lišće pojele, prešle na drugo razno drveće, osobito na voćke, dočim su jasen poštedile. God. 1887. opazio je gnjezda gubarevih jaja u mladoj sumi Žutici, obćine Križke i u Varoškom lugu obćine Kloštra Ivanića a veli, da ih ima i u šumskih predjelih Bukovac i Cezma, koji su od Žutice 16 do 26 km. udaljeni, a tam ga do sada nije bilo. Odredba upravnog odbora županije zagrebačke, priobćena u »Šumarskom listu« g. 1889. str. 327. veli, da gusjenice gubara nemilice pustoše, ne samo hrastove i bukove šume, već i voćnjake, vrtove Y>ače travu, žito i kukuzuz »Prvi put opažen je taj leptir u većoj mjeri u ovom području prije kojih 12 god. u šumah kotara sisačkoga. Ove godine na stotine hiljada rali šume obrstio i žirovinu porušio već dapače u njekih su kra jevih gusjenice te navalile i na travu i kukuruz«. Odredba kot. oblasti u Jaski priobćena u »Šumar, listu« g. 1889. str. 366. navadja gusjenicu gubara medju onima, koje su se pojavile kao štetne »prije godinu dana i u čitavom ovdašnjem kotaru«. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 266 — J. S. spominje u svom članka »Gusjenice u šumah petrovaradinske imovne obćine« u »Stimarskom listu« g. 1889. str. 375. uzgredce za Zagreb i okolišnje šume, da je opazio silne gusjenice gubara. U tom članku veli, da je šum. procjenitelj Barišic opazio u šumariji morovićkoj, u šumi Klještevici i Panovači, gubara znatno više, nego četnjaka, od prilike u omjeru kao 5:1 . Ovo družtvo obrstilo je ove dvie 30—60 god. stare sume skoro posvema. Obrstiše 500 jutara. U šumariji klenačkoj hara najviše gubar, a hrastov savijač manje. Sjegurno hara i hrastov savijač, ali se mala gusjenica ne opaža. Posve su obrstili lugove: Maletića lug i Senajske bare I. i II. dio, mjestimično pako lugove: Lošince, Baradince I. i II., Karakušu, Grabovačko ostrovo, Vukoder i Dobreč, u ukupnoj površini od 4000 jutara sa 20"o štete. Čudnovato je to, da gusjenice nisu mnogo zašle u kupinsku šumu, prem su šume u savezu. U izvješću 0 Xni . glavnoj skupštini hrv.-slav. šumarskoga družtva u Osieku, što je priobćen u »Šumarskom listu« g. 1889. veli se za šumu »Lipovac« okolice Valpova na str. 384. da je »prošle te i ove godine ovuda gubar (Ocneria dispar) znatne štete i u tih šumah počinio, navlastito uništio podpuno svaku žirovinu, a bojati se je. obzii-om na bezbroj guba po drveću, da ćs se to i dojduće godine još u većoj mjeri sbiti«. Ivan Stojanović veli u svom članku o gubaru u »Šumarskom listu« g. 1889. -na str. 424—425: »Najstariji ljudi ne sjećaju se, da je ikada toliko gusjenica ovdje bilo, kao ovoga proljeća. Voćnjaci i osobito šljivici obršteni su sasvim«. Iz dolj. Dolca jedan dio prešao preko samca, zidane ceste i puta od 300 m. u šumu gor. Dolca a drugi dio »preko polja i oranica, pošto su uz put obrstile sve drveće i grmlje prispjele su čile i zdrave u voćnjake sela Trnjana, koje je daleko od Dolaca do dva kilometra«. U srezu Jelasu brodske imovne obćine već su dvie tri godine uzastopce žderale gubareve gusjenice, ali neznatno »u proljeće g. 1888. pojavile su se ali u tolikoj množini, da su Jelas za 14 dana tako obrstile, da na drveću |
| ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 11 <-- 11 --> PDF |
- 267 — ni listića nije bilo vidjeti. Gusjenice su prešle tada u šumu dolj. Dolca, koja je sa Jelasom u savezu«. F. St. veli 0 gubaru u »Šumarskom listu« 1889. str. 472 : »Ove godine obrstiše gusjenice mjestimice i ovdješnje šume oko Uljanika«. Hankonji spominje u »Šumarskom listu« 1889. str. 54. kao štetnika visokih šuma Podravine i gubara. Iz članka M. M. — R, pod naslovom »Gubar« u »Šumarskom listu« 1890. str. 444. razabire se, da je gubara bilo dosta u Kutjevačkih lužnjacih: Šiljkovac, Klasje, Gradački lug i t. d. Vinko Benak u »Šumarskom listu« 1890. str. 364. spominje škodljive uplive šuma pa veli: »Hrastici, naročito pak oni u Posavju i Pokupju često trpe od gusjenica, od kojih naročito gubareva ovdje pustoši«. J. K—c. sabrao je u svom članku »Nekoja opažanja o gubaru g. 1888—1891.« u »Šumarskom listu« g. 1891. podatke 0 gubaru te veli na str. 431. »Predzadnji put haračio je gubar u Hrvatskoj, Slavoniji, ako se ne varam, godine 1880—1882., a nakon šest godina, t. j . 1888., pojavi se iznovice, i to na jednom na više mjesta, tako u šumah kod Broda, Belovara i Siska. U tisuću krajevima opažen je gubar već u svibnju i lipnju godine 1888. u priličnoj množini, dočim se je u ostalim nekim predjelima nekoliko mjeseci kašnje, i to u obliku leptira i jajašca (guba), sad u većem, sada u manjem broju pokazao. Od te godine pa do danas obišao je gubar na svom putu mal ne cielu Hrvatsku i Slavoniju, i dok u jednom predjelu izumire, t. j . ne staje, dotle u drugom najintenzivnije ždere, a u trećem se opet prve njegove predstraže tek pojavljuju«. U izvješću glavne skupštine družtva u Slatini u »Šumarskom listu« g. 1895. str. 309. veli se, da je g. 1890. došao gubar i obrstio bukvu i grab. U članku »Gubar« (Ocneria dispar) u sjevernoj Americi« veli se u »Šumarskom listu« 1898, str. 366.: »Koliko smo saznati mogli, pojavio se je gubar ove godine u znatnoj množini izmedju Vinkovaca i Broda; žalibože sada već znamo, što |
| ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 268 — čeka nas i naše stare hrastike: ostati ćemo naime najmanje tri godine bez žira«. Gastropacha neustria L. Jaska 1888. Slavonska Podravina. U odredbi kot. oblasti u Jaski spominje se i kukavičji suznik medju štetnicima kotara. Hankonvi spominje ovu vrst na str. 54. svoje razprave medju štetnicima visokih šuma slavonske Podravine. S a t u r n i a carpini W. V. i Saturnia pyri Schiff. Kras 1895. Izvješće kr. nadzorničtva za pošumljenje primorskog krasa u Senju za g. 1895. veli na str 380.; »U manjem broju mogli su se ua hrastovini opaziti: Saturnia carpini, pyri i Phalera bucephala«. Cnethocampa processionea L. Okolica Zagreba 1889. Šumaria Morović 1889. J. S. uzgredce spominje u svom članku »Gusjenice u šamah petrovaradinske imovne obćine« u »Šumarskom listu« 1889. str. 375., da je u svibnju u Zagrebu po okolišjim šumama, osim inih gusjenica, bilo i onih četnjaka (Gastropacha processionea). Isti navadja ove gusjenice i po opažanju šumar, procjenitelja Barišića kao štetnike uz gubara u šumariji morovićkoj, što sam spomenuo obširnije kod gubara. Cnethocampa pityocampa Fabr. Kras 1894., 1895. Izvješće kr. nadzorničtva u Senju spominje u svom izvješću za g. 1894. u »Šumarskom listu« g. 1896. str. 92. gusjenicu ovog lepira medju onima, koje su se u g. 1894. u većoj mjeri pojavile, a u izvješću za g. 1895. u »Šumarskom listu« g. 1897. str. 380: »U mjesecu ožujku 1895. plaćeno je za pobiranje gusjenica od Cnethocampa pitjocampa Fabr. odrezavanjem sa predjom omotanih grana u branjevini Borova draga 6 for. 52 nč. Phalera bucephala L. Kras 1894. Iz izvješća kr. nadzorničtva u Senju spomenuo sam već za g, 1894. izreku koja na str. 380. glasi ovako: »U manjem broju mogli su se na hrastovini opaziti: Saturnia carpini, pyri i Phalera bucephala«. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 269 — Hibernia defoliaria CL Bitoraj 1888., Slavonska Podravina. VI. Kiseljak veli u svom putnom izvješdu u »Šumarskom listu« 1889. str. 446.: »Prošle se godine u srezu »burni Bitoraj « na bukovom i javorovom drveću pojavila zimska grba, Clieimatobia brumata i Hibernia defoliaria, nu mokro proljeće je ove godine ove neprijatelje prilično uništilo, te sada imade samo malo od njih šteta«. Hankonji veli na str. 55. svoje razprave za šume slavonske Podravine kad spominje štetnike, da se »od leptira najčešće pojavljuje Hibernia defoliaria«. Cheimatobia brumata L. Bitoraj 1888. Slavonska Podravina, Kras 1894., 1895. I ova grba činila je štetu na bukovom i javorovom drveću sreza »burni Bitoraj« kako sam to spomenuo već kod prijašnjeg štetnika na temelju izvješća VI. Kiseljaka. Hankonji spominje ovu zimsku grbu kao štetnika u visokim šumama slavonske Podravine na str. 55. svoje razprave. U izvješću kr. nadzorničtva u Senju za g. 1894. spominje se i ova zimska grba medju štetnicima a u izvješću za g. 1895. veli se na str. 380. da se je za pobiranje gusjenica od Cheimatobia brumata L. i Porthesia cluysorrhoea L. platilo 185 for. 90 novč.. kako sam to obširnije naveo kod Porthesia chrysorrhoea. Tortrix viridana L Jaska 1888. Okolica Zagreba 1889. šumarija klenačka 1889. Kot. oblast u Jaski navadja u svojoj odredbi i gusjenicu hrastovog zavijača medjii štetnicima, koji su se pojavili »prije godinu dana u čitavom ovdašnjem kotaru«. J. S. spominje u svom članku »Gusjenice u šumah petrovaradinske imovne obćine« uzgređce, da je u svibnju bilo u Zagrebu po okolišnjim šumama uz druge štetne gusjenice i »nješto hrastovog savijača (Tortrix viridana)«. Isti veli za šumariju klenačku, da u njoj hara najviše gubar, a hrastov savijač manje, te dodaje »sjegurno i hrastov savijač«,« ali mala |
| ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 270 — gusjenica slabo se opaža. Spomenuo sam to potanje u podatcima za gubara. Hankonji spominje medju štetnicima visoke šume slavonske Podravine i hrastovog savijača. Retinia Buoliana Schiff. Kras 1895. Kras 1897. U izvješću kr. nadzornictva u Senju za g. 1895. veli se, da je za pobiranje gusjenica od Lophjrus rufus Klg. i Retinia bouoliana Fabr. na crnom boru plaćeno ukupno 45 for. 75 nč., o čem sam potanje naveo podatke kod Lophvrusa. U izvadku iz godišnjeg izvješća šumarskog izvjestitelja županije modruško-riečke u «Šumarskom listu« g. 1898. veli se na str. 472.: »U kraškim nasadima pojavio se je u velikoj množini borov savijač (retinia buoliana) te je na zemaljski trošak uspješno utamanjen«. Steganoptyeha abiegana Dnp. Pod imenom Grapholita proximana. Novi—Zagon 1895., 1896. R. E. navadja pod naslovom »Grapholita proximana« u »Šumarskom listu« g. 1895. str. 217—218. pojavljivanje malog moljca, 0 kom sam podatke potanje spomenuo u I. skupini podataka. Prema iztraživanju Dra. Horvatha je to Steganoptvclia abiegana Dup. Na ovog se štetnika proteže i vijest u »Šumarskom listu<´ g. 1896. str. 487.: »U proljeće 1895. se je ponovno na jelovini u šumama urb. obćine Novi—Zagon pojavio moljac »grapholita proximana« u dosta znatnoj količini« ali »ovoproljetni mrazovi veoma su pogubno djelovali na razvitak moljca i na njegovo razprostranjenje«. Tinea complanella Hbn. Slavonska Podravina. Hankonyi spominje ovog moljca medju štetnicima visoke šume u slavonskoj Podravini sa riječima: »Osim toga pojavila se je već od nekoliko godina u tih šumah upravo n ogromnoj množini Tinea eomplanella, koja obrsti vrške hrastovih listova, pa lišće onda izgleda šareno«. C) Koriijaši (Coleoptera). Melolontha vulgaris L. Na sve strane 1882. Turopolje 1885. Slavonska Podravina, Kras 1894., 1895. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 271 — U članci ću »Vriedno, da se spomene« u »Šumarskom listu« g. 1882. str. 209. veli se: »po svih krajevih pojavile se gusjenice i hruštevi u velikoj mjeri«. U člančidu »Opažanja« »Šumarski list« g. 1885. str. 280. ima medju inima vijest od P. Knobloch-a: »Hruštevah (kebra) bilo je vanredno množtvo u turovompolju (osobito oko Odre) te takovi dosta naškodiše osobito voćkam«. U elančiću »Vriednost kebra« u »Šumarskom listu« god. 1886. str. 331. veli se medju inim: Ovdje nam je podjedno iztaknuti, da u nas ove godine skoro i nije bilo hrušteva«. Hankonji spominje za visoke šume slavonske Podravine prije svega hrušfca, kao štetnika, koji prouzrokuje oveće štete. Kr. nadzorničtvo u Senju spominje u svom izvješću za g. 1894. u »Šumarskom listu« g. 1896., i hrušta, te veli o njem na str, 92.: »Osim toga čini znatnu štetu hruštova ličinka podgrizajuči korenje mladim 3 — 4 godišnjim biljkam. Tamaniti moći je tu ličinku samo prekapanjem tla, jer ina sredstva u tom kamenju ne pomažu. U razsadnjacih upotriebljuje se proti njoj ci´ni katran«, a u izvješću za g. 1895. u »Šumarskom listu« g. 1897. veli se na str. 381. : »U branjevini Stražbe- nica—Crni vrh i Oštro—Sijaset počinila je na posadjenim biljkama kao i lani veliku štetu hruštova ličinka, u biljevištu pako ove godine nikakvu«. Ako i nije svagdje izrično spomenuta vrst lirušta,. uzeo sam radi vjerojatnosti sve pod Melolontha vulgaris. Rhizotrogus solstitialis L. Slavonska Podravina. Hankonyi spominje kao štetnika u manjoj mjeri za visoke šume slavonske Podravine uz hrušta i ugarnjaka (Khizotrogus solstitialis) Lytta vesicatoria L. Slavonska Podravina. I babka spominje Hankonji medju štetnicima visoke šume u slavonskoj Podravini na str. 55. svoje razprave sa riečima: »Napokon se pojavljuje često u velikoj množini na jasenovih španjolska muha (Lytta vesicatoria), koja mu nanaša na lišću silne štete«. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 272 — Tomicus curvidens Germ. Gornja Krajina 1882., 1886. U viesti »Bostrjchus curvidens u gornjoj Krajini« n »Šumarskom listu« 1882. str. 210. sadržana je prijava iz otočkog okružja »da se je ove godine po šumah otočke imovne obćine Bostrjchus curvidens pojavio u tolikom miiožtvu, da tamošnjim šumam crnogoriee velika pogibelj pohare prieti, tako da će se morat više hiljada hektara šume vanredno posjeći uz poznate mjere« a u putnom izvješću VI. Kiseljaka u »Šumarskom listu« g. 1886- str. 518. spominje se šuma »Janča«, gdje je jelotoč (Bostrichus curvidens) u čistoj jelovoj sastojini silne štete počinio, do 200 jutara napao, sva su stabla usljed toga na vrhu posve crvenih četinja, vršike se suše, stablo gine i propada. Xyleboru8 monographus Fab. Iv. St. veli 11 svom »Pismo iz Slavonije« u »Šumarskom listu« 1881). str. 2. da od Cerambyxa manje navaljuje na lužnjak hrastov pisar {Xyleborus monographus). Trjpodendron lineatum Oliv. Fužine 1889. VI. Kiseljak spominje u svom putnom izvešću po gorskom kotaru u okolici Fužina: »Mnogo više škodi jelovim neoguljenim trupcem Ijestvičar »Xyloterus lineatus« koj prohode u drvo pravi i tim tehničku vriednost drva kvari«. Cerambyx cerdo L. (heros Scop.) Brodska imovna obćina 1876., 1877., 1889., Slavonska Podravina. Zanimive podatke ob ovom važnom štetniku slavonskih hrastika navadja M. Radošević u svom »Pozivu« »Šumarski list« 1879. str. 92., gdje pozivlje svoje drugove na rat proti tom štetniku »u veličanstvenih hrasticih Hrvatske i Slavonije«. Veli kako je brodska imovna obćina već učinila početak, jer »podjeljuje kao godišnju nagradu najmarljivijim sakupiteljem cerambyx herosa sastojeću se u oružju, u ukupnom godišnjem iznosu od 50 for.« Podatke sabirali su u skrižaljke a iz tih da se sliedeće ustanoviti može str. 93.: »Početkom mjeseca ožujka počimlju se kukci iz svoje zimke, koju obično u 6—8" duboko na dolnjem dielu debla u crvotočinah imadu, kretati. Najživahniji i najneoprezniji bivaju za vrieme parenja t. j . u |
| ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 273 — svibnju. Tada danju obično po kladali i kori stojećih stabala ili po granah mrtvo hodaju, ili na mjestu stoje, obično po dvoje, naime mužak i ženka«. Pod veČer i jutrom preliedu pojedini ili po dvoje, od mjesta do mjesta, dozivajuć škripanjem mužak ženku«, Na str. 94. veli: »Početkom lipnja leže ženka svojih 30 — 50 jaja u pukotini hrasta; te se onda od ležišta nedaleko na drugo stablo preseli«. Najviše i najlaglje sabiru se isti za vrieme parenja, dočim je poslie toga samo po mutnom vremenu i onda za vrieme zimskoga cjeciva to moguće«. G. 1876. sabrano je 359 zareznika 15 ličinaka i 37 kukuljica a 1877, već 3060 zareznika, 1 ličinku i 1852 kukuljica a nagradjeni su bili u svakom od 4 šumska kotara po 1 lugar. Uspjeh je znatan a i važan, jer je »po!ag izkustva 10—15 grčica dostatno za najjače hrastovo stablo, koje je za francezku dužicu I. razr. sposobno bilo, tekom jedne godine tako ga raztočiti, da je isto samo za šljivarice uporabivo postalo, a time na trećinu svoje vriednosti palo«. Iv. St. u svom »Pismo iz Slavonije« u »Šumarskom listu« 1889. str. 2. veli za hrast lužnjak, da mu uz gubara najviše škodi »hrastov skarambeč (Cerambyx heros), kojega ličinka debelimi svojimi prohodi lužnjakove deblo tako nakazi, da se ono jedino za gorivo rabiti može«. Hankonji spominje kao štetnike visokih šuma slavonske Podravine »hrastovog škarambeča (Cerambyx heros) i druge škarambeče (Cerambyx detritus arcuatus), koji su najznatniji oštetitelji samoga drva hrastovoga, pa je njihovo bitisanje i žderanje u starih šumah upravo karakteristično za ovu okolicu i klimu«. Cljtus detritus L,, Cljtus arcuatus L. Sla vonska Podravina. Hankonji ubraja ove dvie vrsti kozlića medju štetnike, što sam naveo već kod Cerambyxa. Aromia moschata L Slavonska Podravina. Hankonyi navadja ovu vrst na 62. str. svoje razprave medju štetnicima nizkih šuma slavonske Podravine. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 274 — Melaso ma populi L. Slavonska Podravina. Hankonvi spominje topolovu zlaticu takodjer kao štetnika nizkih šuma slavonske Podravine. Agelastica Alni L. Slavonska Podravina. I ovog kornjaša spominje Hankonji medju štetnicima nizkih šuma slavonske Podravine. Haltic a eruca e Oliv. Slavonska Podravina. Iv. St. spominje u >Sumar8kom listu« g, 1889. str. 2. ovog buhača kao štetnika mladih stabala »kojega sam u proljeću g. 1887. u dostatnoj množini vidio u zabrani »Vrabčani«. D. Rilaši (Ehjnchota). Chermes abietis L. Glina 1892. B. H—k veli u »Šumarskom listu« g. 1892. str. 287. da se je »jelin ušenac (Chermes abietis, Tannenlaus) u glinskom šetalištu pojavio u velike«. E) Ravnokrilci (Orthoptera). Orthoptera saltatoria i gressoria. Senj. Malbohan veli u svom članku o hrvatsko-primorskom krasu u »Šumarskom listu« g. 1892. str. 216. da se mladice »dok neotvrdnu po skakavcima, hodedim i skoktedim (Orthoptera saltatoria i Orthoptera gressoria) veoma oštećuju. Bilo je naime godina, osobito u suhom proljeću, u kojima su se skakavci na milijarde na krasu pojavljivali. Skakavac nije samo listačam, nego on je takodjer i četinjam škodljiv; on bo oglodje i boriće i to tako, da mladje biljke propasti moraju«. Evo sabrao sam razštrkane podatke o našim štetnim kukcima u šumi a na stručnjacima je, da ove podatke, u interesu stvari, prema svojim opažanjima, čim obilnije popune. |