DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 297 — kesten veoma lako, napose kad se kalami pod koru, samo moramo paziti da budu kalami svježi, jer se ne dadu tako dugo držati kao n. pr. od jabuke, jer imadu šibke veliku srčiku, s toga brzo uvenu. S toga je najbolje, da si onaj, koji hoće gojiti i širiti u svom predjelu kesten tamba kuri, nabavi dva, tri cjepa, da suvišne šibe od njih pokalami i tako si osigura matičnjake za daljnji razplod. U Petrinji, dne 2. travnja 1900. Dr. Ivan ZocJi. Putni paušal, dnevnice, zamjeničke i selitbene pristojbe činovnikah imov. obćinah. Visoka kr. zem. vlada naredbom od 23./I- 1900. broj 30.844 ex 1899. pozvala je sve gosp. urede, da podnesu svoje mnienje ob osnovi sastavljenoj po kr. vlad. rač. uredu, na temelju čega bi se onda izdala obća naredba, kojom bi se uredile putne, povjerenstvene, zamjeničke i selitbene pristojbe činovnikah i urednikah imov. obćinah, načinom sličnim kako je to banskom naredbom od 10. travnja 1899. br. 1581 Pr. uredjeno za autonomne činovnike i službenike. U toj osnovi sadržani su propisi koji sada vriede, i po kojih se prema tome i postupa, pak su isti i u broju 3. »Šumar, lista« od o. g. odtisnuti bili. Uzev u razpravu to pitanje, koje u velike zasjeca n materijalno stanje šumarah, a s druge strane da se i nuždni stališki ugled podigne, navesti ćemo glavne ustanove iz gornje banske naredbe, da vidimo kako u tome pogledu stoje autonomni činovnici, i može li se ta naredba i na činovnike imov. obćina protegnuti. U §. 1. je odredjeno, da se nijedno povjerenstveno putovanje ne smije preduzeti bez posebnoga naloga predpostavljenoga, izuzam slučaj, ako je činovnik na kakovo putovanje obvezan već po svojem službenom naputku ili po svojoj službenoj duž |
| ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 298 — nosti, ili ako to iziskuju osobite okolnosti. Ta ustanova ne dade isto tako protegnuti i na činovnike imovnih obćiuah, jer je u §. 20. i 83. naputka C. k zakonu, od 11. srpnja 1881. već odredjeno vanjsko putovanje po ovom službenom naputku, u kojem stoji, da upravitelj gospodarstvenoga ureda imade svake godine sve šume, a upravitelj šumarije pače svaki mjesec pregledati, a svaki će priznati, koj je služio ili služi kod imov. občina, da je nemoguće u tom vremenu sve to proputovati; jer to ne dopušta unutarnje pisarničko uredovanje, svetci, uredovni dani sa strankami, nepogodno vrieme, a niti taj kriepki službeni konj ne bi to mogao uzdržati, jer se svaki drugi dan odmarati mora (? Ur.), neće li se šumar izvrći pogibelji, da mu težkom mukom skueani i uloženi novac s tim konjem ne propadne, a odkuda onda drugog nabaviti? Nije se dakle bojati, da će tko poradi dnevnicah suvišno putovati, jer ne može ni onoliko putovati, koliko bi po gornjem naputku dužan bio, a uz naše neuko i slabo plaćeno lugarsko osoblje, koje stoga što češće nadzirati i podučavati treba, biti će često i stostruka korist po službu i vlastnika, ako li šumar zaviri što češće u svaki kut jošte uvjek razmjerno prevelikih šumarijah, a da uz to svoje poslove neukom a često i pristranom lugaru ne prepusti. Dočim se mjesečno poslovni odnosno putni dnevnici šumarijah gosp. uredu podnašaju, može isti eventualnom suvišnom izrabljivanju putovanja, samo da se dnevnica zaračunati može, na put stati shodnom odredbom, kada i kamo se putovati smije. Time je u kratko dovoljno dokazano, da ta glavna ustanova §. 1. glede putovanja podpuno našim odnošajem odgovara. U §. 4. je ustanovljeno da podpune dnevnice pripadaju prigodom selitbe za slučaj onaj, kada dotičniku pripada odšteta selitbenih troškovah, zatim svim onima, koji obavljaju službu izvan svoga područja. U svim inim slučajevima pripadaju stegnute dnevnice. Ovo je opravdano i vriedi za sve Činovničtvo počam od pisarah u svih zemljah i državah Europe, samo se je s šumar |
| ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 299 — skimi činovnici imov. obdinah u tom pogledu tako postupalo, da gdje kancelista kot. suda ili oblasti za jedno posije podne izvezav se do obć. poglavarstva, ili na drugo uredovanje u toploj sobi, dobije 5 K. (2 for. 50 nč.), mora šumar često po kiši i snjegu cieli dan po šumi hodati, ter se s pravoužitnici kod doznake drvah upravo pravdati i mnogu neugodnu progutati, samo da doznaku obavi, pak da dalje ne tužakaju, a za to ako je daljina od sjedišta izpod 8 kim., ne dobije ništa, prem mora sebe, kožijaša i konje vani obično u skupoj gostioni braniti, i svoju obuću i odjelo po vodi i trnju derati, a ako je prevalio preko 8 kim. dobije 1 K. 75 fil. (87-5 nč.), a preko 16 kim. ili ako mora prenoćiti izvan sjedišta .3 K. 50 f. (1 for 75 nč.). Ove dosadanje stegnute (paušalirane) dnevnice su stoga obć a jadikovk a upraviteljah šumarijah. jer su za činovnike gospodar, ureda odredjene dnevnice kao za autonomne činovnike jošte naredbom od 14. rujna 1901. br. 12.219, nu samo prvi ostadoše kao pastorče. Usljed tog mogli bi reći prikraćivanja, moraju onda isti svoj privatni imetak — ako takovog imadu — trošiti, ili dugove praviti. Nastaje pitanje, jeli to pravo da gospodar traži od svojeg činovnika, da ovaj, jerbo upravo kod imov. občine služi, mora imetak svoj ili supruge, koj bi mu trebao za skupocjeno školanje djece, eventualno udaju lideri da ju bolje obskrbi, u službi potroši (?), jer mu gospodar neda toliko da može živjeti, pače traži od njega da si nedužnu djecu prikraćuje (?), koja će to kasnije kroz cieli svoj život ćutiti. Ovo će svatko priznati, tko imade srce i dustvo kao otac obitelji, da je neopravdano, a dugove praveć može dotičnik napokon i zaglaviti, jer tko je u nuždi, lađa se svega, a to de biti samo na štetu šumovlastnika i gospodara. Poznato je, da veleposjednici i novčani zavodi svoje činovnike dobro pladaju, a zašto, jer dobro znadu da činovnik, koji se neima boriti sa materijalnimi neprilikami, da je sabran, te |
| ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 300 — može svu misao i um samo za svoj rad koncentrirati, pak će u interesu gospodara svagdje rado i pošteno raditi, a i ovaj može onda na takovo neodvisno (jer je nezaduženo) činovničtvo ponosan biti, a isto će imati onda i u družtvenom životu dostojan položaj, a što je glavno, može podpuno siguran biti, da mu je činovničtvo odano, ter da nastoji da što veći prihod bude. Ne ima li obični škriban kod boljih šumskih trgovacah veću plaću i dnevnicu, nego li šumar (?); uvaživ joste da isti mora 2 konja držati, jer kako su kod nas zločesti putevi, ne može u blatu jedan konj kola i 2 osobe vući, a sa 700 K. (350 for.) dva konja i sluga uzdržavati, je absolutno nemoguće (?), pak bi već tu morao od svoje dnevnice na taj paušal nadoplaćivati, jer od plaće ne može. (Propisano je držanje 1 konja. Ur) U kratko ova dosadanja snižena dnevnica upravit, šumarijah ne odgovara trošku, trudu i ugledu, jer ako jedan obe. pandur imade 1 K. 68 f. (84 nč.) na dan, to je cieli stališki ugled šumarah omalovažavanju izvrgnut (?); a to dadu ćuti ti šumaru ostali Činovnici i u javnom a i privatnom životu, znajući kako je zapostavljen, pa kada mu njegovi višji i gospodar neće da ugled podigne, čemu da to oni čine, a težko to boli svakog koj si je svjestan svoga znanja i dužnostih. Time kada budu i u dnevnicah šumari imov. obćinah ostalim činovnikom kao i kr. kot. šumarom izjednačeni, postati će tek i zbilja ravnopravni ovima, a vrieme bi već bilo, da te razlike nestane (kr. kot. šumari stoje dielom u XI. plac. razredu. Ur.). Uz to se još uvažiti ima da je avancement šumarah prema ostalim strukam sada i u buduće će biti veoma nepovoljan i spor, te treba i po 10 godina dok jedan svršeni slušatelj šumarstva samo šumarom u X. dnevnom razredu sa (800 for.) 1600 K. postane. Da je opravdano i potrebno izjednačenje u pogledu dnevnicah ovime je dovoljno dokazano, a što se tiče tobožnjeg većeg izdatka za imov obćine, taj bi bio svakako veći od dosadanjeg, nu da se nesmije na činovniku štediti, odnosno ovog prikraćivati, razložili smo napred, jer taj veći izdatak biti će |
| ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 301 — samo u interesu službe i vlastnika, ter će se posredno stostruko povraćati kroz što vedi nadzor i poduku lugarskog osoblja, jer u sadanjih okolnostih gdje šumar mora od svoje plaće na tu sniženu dnevnicu nadoplaćivati putuje samo u skroz neodklonivih slučajevih vanjske službe, dočim sam nadzor i pregledavanje kroz to trpi, pak je i to jedan od uzrokah, zašto se u imov. šumah tako silne štete prave. Taj veći trošak će se posredno povraćati, jer će šumar znajući za svaki rek bi pedalj šume, naići na mnogo toga što se unovčiti dade, i iz čega se dohodak polučiti dade, na što do sada nije mogao nadoći, jer mu je vanjsko službovanje otežćeno na štetu vlastitog džepa. Ta dosadanja štednja na činovničtvu po mojem je nazoru skroz neopravdana i upravo štetna po upravu i dohodak imov. obćinah, pak je stoga vrieme, da se i tome jednom kraj učini. U §. 10. je ustanovljeno, da za uredovanje, ako li nije odaljeno više od 3-5 kim., ne pripada nikakova dnevnica, nu ako interes službe zahtjeva, da izaslanik ostane preko pol dana, pripada mu dnevnica. Time se je i opet na put stalo bojazni izrabljivanja putovanja samo da se dnevnicaa zaračunati može. Dnevnice službenikah polag §. 13. su sa 2 K. na dan, pak bi se to i na lugarsko osoblje protegnuti imalo, jer je dosadanja dnevnica 1 K. 68 f. (84 nč.) prije 25 god. ustanovljena, a od onda je sve za lOO^/o i više poskupilo. Naknada putnih troškovah kako je u §. 14. do 32. ustanovljena, može se isto tako protegnuti i na imov. obćinske činovnike s time, da oni koji imadu paušal za uzdržavanje konjah, ne dobiju kilometrinu, izim za vanredna i izvan područja obavljena putovanja, a lugari bi dobili umjesto dosadanjih 28 f. sada 30 f. po kilometru. Zamjenička putovanja u ^. 33. do 35. odgovaraju podpuno i dosadanjem shvaćanju, ter se bez svake promjene primiti mogu. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 302 — Selitbene pristojbe u §. 36. do 43. mogu se isto tako proteguti i na činovnike imov. ob6ina. prem je do sada odšteta za pokudtvo bila za 507o manja, tobože stoga, što to premještenje može biti samo unutar jedne imovne obdine, nu dočim bi se novim zakonom o imov. obćinah jednim statusom imalo omogućiti i daljnje premještenje, to neima zaprieke da se i ta ustanova ne prihvati, jer stara poslovica kaže: »tri put seliti, jedanput pogoriti«. Ostale ustanove se isto tako prihvatiti mogu. Putnom dnevniku se imade priložiti kod strukovnog činovničtva i poslovni dnevnik u smislu §. 48. si. 1 u kojem mora biti po odredjenom shodnom obrazcu cielo uredovanje točno opisano, što služi za podlogu obredjenju putnih dnevnika, a gosp. uredu odnosno vis. vladi, da se može osvjedočiti o potrebi i zaista obavljenom vanjskom poslu. Ovime smo razložili i dokazali, da ono što vriedi za sve Činovnike u našoj domovini, da bi imalo vriediti i za imov. činovnike, pak dočim su gosp. uredi pozvani da svoju reknu, jer i sama vis. vlada uvidja potrebu reforme, upozorujemo ih na ove činjenice, ter da se na to stanovište stave, da danas zakoni i naredbe ne imaju onaj stereotipni zaključak; »giltig fiir alle Kronlander mit Ausnahme der Militargrenze«, jer je ta prestala, pak da se sada u ustavnoj državi ne mogu ni imov. obćine odnosno činovnici iste od činovničkih blagodatih izključiti. Kada demo složno svi isti opravdani zahtjev staviti, a znajući da će naš vrhovni šef šumarstva, košto je to dosadanjim veoma uspješnim zauzimanjem za struku dokazao, i ovdje isto tako na odlučnom mjestu nas poduprieti, to se možemo nadati pravednom uvaženju naših željah i tegobah. Neka nam u toj solidarnosti i borbi služe primjerom učitelji, kojih je položaj prije 25 god. kukavan bio, a danas su II svakom pogledu s činovnici izjednačeni (? ) a i materijalno stanje im je znatno poboljšano (?), pak i dalje rade, ter će upravo |