DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 47 <-- 47 --> PDF |
303 — tim zajedničkim radom sve postići, pak zašto da to i šumari ne čine? Stoga neka ne propuste gospod. uredi tražiti i moliti, da se ta banska naredba i na činovnike imov. obdinah protegne. Drag. Lahsar. Priobćujemo prem se sa nazori g. pisca u mnogom ne slažemo Ur. Kako da stanemo na put šumskim štetama, kod krajiških imovnih obćina? u broju 3. od o. g. ovoga cienjenog lista izašli članak pod gornjim naslovom, daje mi povoda., da i ja koju u prilog naših liepih šuma rečem, sledujući onu narodnu: »slogom rastu male stvari, a nesloga sve pokvari!« Držim, da neima niti jednoga šumara službujućeg kod imovnih obdina, a da nije o važnosti gornjeg pitanja uvjeren, jer evo već skoro čitavi posljednji decenij bavimo se njim, no željenog uspjeha još neima. Pa što je razlog tomu? Razlozi, da se šumske štete još neprestano prave, pa šta više, hoće i maha da preotmu, jesu razni, no ipak ne mogu one u broju 3 »Š. 1.« donesene, kao glavni uzrok smatrati. Pisac rečenog članka smatra glavnim uzrokom šumskih šteta, u šumama petrovaradinske imovne obćine, doseljenike, bolje rekuć nepravoužitnike. Pisac je to uvjerenje crpio sigurno iz lokalnih okolnostih, onog šumskog kotara u kome službuje, a da nije uvažio pri tome okolnosti i prilike drugih šumarija, odnosno drugih imovnih obćina. Da je tako vidi se što pisac drži, da su šume imovnih obćina osamljene, dok je medjutim zaboravio, da šume petrovaradinske imovne obćine spadajuće pod šumarije Morović i Bosut, leže unutar državnih i investicionalnih šuma Pa tako su i sve ostale ponosne slavonske šume imovnih obćina, izmješane sa šumama kr. državnog šumskog erara. |