DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 304 — U tim krajevima izdaju kr. državne šumarije doznačnice, uz uplatu od 72 filira od kola. na t. zv. biela drva (jasen, topolu i t. d.); prodaju prude za poplet uz cienu od 1 Krune i 20 filira od kola, izdaju kolarima po cieniku do iznosa od 100 Kruna potrebna tehnička drva; one daju proredjivanjem i sječenjem t. zv. bieliii drva čistiti odrasle mlade sastojine u u svrhu polučenja čistih hrastovih sastojina. Pa gdje su tek ogromne količine drvnog odpadka (za tanin neupotrebljivog) od onih silnih godišnjih trgovačkih sječina, što se svake godine redovito prodaju? Primjera radi navest ću samo, da je tečajem prošle zime tvornica tanina u Mitrovici nekoliko stotiva metričkih hvati oblica, uz cienu od 2 for. po hvatu prodati htjela. Narod je dosta kupovao, no težko da je polovica označenog kvantuma prodana. Mislim, da u takovim krajevima imade dovoljno izvoza od kuda i naši nepravoužitnici potrebe na drvo podmiriti mogu. A da je zbilja tako, svjedoči nam okolnost, što i sami naši imućniji pravoužitnici u tim krajevima, sve svoje potrebe na drvu iz državnih šuma podmiruju, a °da je tako, dokazuju mnogobrojne pravoužitničke zadruge, koje su prošle zime j)0 50 i više kola raznih bielih drva na napred označene načine sebi nabavile. Pa kako sa šumskim štetama u tim šumskim kotarima stojimo ? Šumskih šteta imade izobilja. Pa tako ni navod piščev, da se znatni dio šumskih šteta radi zgrada, naročito nepravoužitničkih, pravi, ne mogu usvojiti. Evo ima tomu već dosta godina, kako naš narod hraštovinu na zgrade ne upotriebljuje, a iz uzroka, što t. zv. čamovu gradju mnogo jeftinije kupiti može, te što mu je takova lahka gradja, za svoje dosta slabe zgrade podesnija. Ima tomu već punih 6—7 godina kako niti naši pravoužitnici potrebnu hrastovu gradju ne dobivaju, buduć im Petro |