DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 305 — varadinska imovna obćiua. iz obzira veće unovčivosti i štednje, umjesto skupe hrastove, mnogo jeftiniju čamovu gradju kupuje. Usljed ove hvale vriedne ustanove, malo se hrastove gradje na zgrade troši, jer kada ju pravoužitnik niti sam dobiti ne može, teže će ju za pravoužitnike nabaviti moći. A da je zbilja tako, osvjedočio sam se izpitujuć po selima više političkih kotara uspjeh gore iznesene ustanove. Pa šta je upravo glavni razlog pravljenju šumskih šteta? Potreba naših pravoužitnik a na drvu, jeste glavni uzrok toj nemiloj pojavi, a da je to baš jedan 0(1 glavnih uzroka, svjedoči nam sam fakt, da šumske štete gotovo sve brojnije bivaju. Diobom naših zadruga raste iz dana u dan broj pravoužitničkih ognjišta, potrebe bivaju sve to veće, a pripadci na drvu su im oni isti, što su ih još u zajednici uživali. Naročito potrieba ogrievnog drva, povod je pravljenju švimskih šteta, jer veće poti-ebe gradjevnog drva, podmiruje imovna obćina, dočim manje potrebe podmiruju pravoužitnici kupovanjem gradje uz sniženu cienu od 2 for. po kub. metru. To nam dokazuju same štete, buduć se u prestarim sastojinama izključivo izumrla, trula i samo za ogriev sposobna stabla sieku ili zdrava, skresavaju. a vrlo riedko zdrava, za tehničku porabu sposobna. Pojmljivo je, da se, gdje takovih sastojina ne ima (baš što je kod ove imovne obćine u četiri šumska kotara slučaj), srednjodobne sastojine sieku, te time znatan procenat gradje gubi, jer gotovo svako takovo stablo gradje ima. Moram navesti, da su pravoužitničke kompetencije kod Petrovaradinske imovne obćine opredieljene prema udaljenosti pojedinih sela do šumah, te razdieljene u III. razreda. Prema tome i odmjerene su one tako, predpostavljajuć da se pravoužitnici najbližih sela kupljenjem suharaka i leževine kroz tri ukazna dana u nedelji drvariti mogu. Najdalji pravoužitnici dobivaju najviše, a najbliži najmanje drva. |