DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 49     <-- 49 -->        PDF

— 305 —


varadinska imovna obćiua. iz obzira veće unovčivosti i štednje,
umjesto skupe hrastove, mnogo jeftiniju čamovu gradju kupuje.


Usljed ove hvale vriedne ustanove, malo se hrastove
gradje na zgrade troši, jer kada ju pravoužitnik niti sam dobiti
ne može, teže će ju za pravoužitnike nabaviti moći. A da
je zbilja tako, osvjedočio sam se izpitujuć po selima više političkih
kotara uspjeh gore iznesene ustanove. Pa šta je upravo
glavni razlog pravljenju šumskih šteta?


Potreba naših pravoužitnik a na drvu, jeste
glavni uzrok toj nemiloj pojavi, a da je to baš jedan
0(1 glavnih uzroka, svjedoči nam sam fakt, da šumske štete
gotovo sve brojnije bivaju.


Diobom naših zadruga raste iz dana u dan broj pravoužitničkih
ognjišta, potrebe bivaju sve to veće, a pripadci na
drvu su im oni isti, što su ih još u zajednici uživali.


Naročito potrieba ogrievnog drva, povod je pravljenju
švimskih šteta, jer veće poti-ebe gradjevnog drva, podmiruje
imovna obćina, dočim manje potrebe podmiruju pravoužitnici
kupovanjem gradje uz sniženu cienu od 2 for. po kub. metru.


To nam dokazuju same štete, buduć se u prestarim sastojinama
izključivo izumrla, trula i samo za ogriev sposobna
stabla sieku ili zdrava, skresavaju. a vrlo riedko zdrava, za
tehničku porabu sposobna. Pojmljivo je, da se, gdje takovih
sastojina ne ima (baš što je kod ove imovne obćine u četiri
šumska kotara slučaj), srednjodobne sastojine sieku, te time
znatan procenat gradje gubi, jer gotovo svako takovo stablo
gradje ima.


Moram navesti, da su pravoužitničke kompetencije kod
Petrovaradinske imovne obćine opredieljene prema udaljenosti
pojedinih sela do šumah, te razdieljene u III. razreda. Prema
tome i odmjerene su one tako, predpostavljajuć da se pravoužitnici
najbližih sela kupljenjem suharaka i leževine kroz tri
ukazna dana u nedelji drvariti mogu. Najdalji pravoužitnici dobivaju
najviše, a najbliži najmanje drva.