DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 50 <-- 50 --> PDF |
- 306 — Tako kompetencija ogrievnog drva iznaša za: *U (cielo) selišta i to: za I razred . . , 15 prost, mat.; za II. razred . . . . 12 prost. mat. ; za III. razred ... . 9 prost. met. ! ripadci za ostale dielove selišta, odmjereni su u svakom razredu sa 2 pr. m. manje za svaki pojedini dio selišta, usljed čega iznaša kompetencija za V4 selišta : u I. razr. 9 prost, met ; u II. razr. 6 prost. met. ; u III. razr 3 prost. met. Tsastaje pitanje, da li gore odmjerena količina ogrjevnih drva može podmiriti potrebe naših pravoužitničkili zadruga, da da li obće jedna kuća kroz godinu dana ne treba više drva? Neću da uzmem u obzir prva dva razreda, jer dotični pravoužitniei radi predalekog puta, najmanje, odnosno nikakove štete ne prave; nu da li se pravoužitnička kuća III. razreda sa 9, odnosno 7, 5 ili 3 prost, metra ogrievnih drva zadovoljiti može? Ne treba zaboraviti, da si pravožitnici ne mogu u ukaznim danima skoro ništa drva u šumi nakupiti, buduć je već tO davno odneseno. Sad tek nastaje pitanje, kako da se one kude drvare, kad po njih 3, 4, 5 pa i 6 jedan zajednički pripadak usljed diobe uživati imaju. Ovakovih je slučajeva bezbroj, a najmanje pak imade zadruga koje prvobitni pripadak i danas uživaju; jer skoro ne ima niti jedne zadruge, koja se bar jedanput nije dielila; pa zato i ima najviše zadruga sa pripadkom od ´A selišta a najmanje sa pripadkom od ´U selišta. Pi´ema ovdje navedenom sliedi, da prosječno malo kuća ima koje 9 prost. metr. ogrievnog drva godišnje dobiju. A da i sa tom količinom težko jedna porodica svoje potrebe podmiriti može, mislim da će svatko rado vjerovati. Spomenuti mi je, da pravoužitniei petrovaradinske imovne obćine dobivaju svoja ogrievna drva u stojećim stablima, te da |