DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 310 — Još bi bio jedan uzrok šumske štete, a to sii preveliki lugarski srezovi. JSTeobhodno je s toga nuždno, da se pojedine prevelike čuvarije podiele, jer jedan lugar, ma kakovu sastojinu u j)ovršini od 2000—3000 jutara od pravljenja šumske štete sačuvati ne može, tim više, što je uz šumsku redarstvenu službu, po više mjeseci i drugim poslovima obterećen (kao kod ogojnih radnja, procjene, doznake itd.). No najuspješnije sredstvo, kojim bi se najednom pravljenju šumske štete na put stati moglo, jeste bezuvjetno brzo utjerivanje dužne šumske štete. Cim bi stranka na platež šumske štete osudjena bila, valjalo bi odmah, a najduže tečajem iste godine, dugujuću svotu ma kojim mu drago načinom ubrati. Tu činjenicu potvrdjuju i sami naši štetočinci, veleć zašto se nebi pravljenjem šumske štete pomogao, kad ju i onako nede morati nikada platiti, ili pak istom njegovi potomci. U tome neka je najbolji dokaz posljedica hvale vriedne naredbe kr. županijske oblasti županije sriemske, izdana na područna obćinska poglavarstva, da naime imaju dugujuću šumsku štetu ako ne drugačije, a ono transferacijom i prodajom pokretnosti od dužnika namiriti, jer da će u protivnom slučaju izaslanik političke oblasti na trošak dotične obćine, za provedbu rečene naredbe odredjen biti. Pa zaista osvjedočio sara se, da je jedno obćinsko poglavarstvo, za vrlo kratko vrieme na tisuće kruna dugujuće šumske štete ubralo; a posljedica toga jeste da pripadnici dotične obćine šumsku štetu ne prave. Naročito bi se moralo nastojati, da se grdne dugujuće svote, počam još od postanka imovne obćine, bezuvjetno uberu, te se time narod uvjeri, da imovna obćina nikom svoj dug ne prašta. U obće, da se ubiranjem šumske štete ide zatim, da štetočinci uvide, da im to baš nikakove, pak čak ni momentane koristi ne nosi, već naprotiv samovoljno prouzroČnu propast, |