DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 66 <-- 66 --> PDF |
-- 322 — Različite viesti i sitnice. NOTI Teliki vrbik za uzgoj košaraekih vrba osnovao je ovoga proljeća g. B. vlastelin kraj Karlovca na svojem dobru Ovaj vrbik osnovan je odmah na površini od 60 kat. rali i zasadjen, kako smo ćuli, nakon dubokog oranja plugom podrivačom reznici košaračkili vrba Salix viminalis, S. rubra i S. Kerski, koje su nabavljene iz Slavonije, okolice osječke Da bude rentabilitet osjeguran, odmah se je već prigodom osnovanja tog vrbika sklopio ugovor na 15 godina sa trgovci, koji će šibe — budući proizvod tog vrbika — za već utanačenu cienu kupovati. XoTO industrijalno poduze(3e u Slavoniji. Kako u listu „Agramer Lloyd" čitamo, gradi Hugo Blank iz, Berlina u Cerniku tvornicu, u kojoj će se bukovina, ponajviše odpadci dobiveni u vlastel. pilani, podvrći suhoj destilaciji i dobivati ne samo ugljen već i ostali nuzgredni produkti. Tvornica je na veliko osnovana, te će početi sa 60 retorta raditi, pa vele, da će godimice do 60.000 m´´ drva trebati. Sa piljanom spojit će se ova tvornica malom željeznicom, a tako isto i s bližnjom šumom. Piljana se gradi po nacrtih zagr. tvrdke Pilar, Mally i Bauda. — Takovih tvornica mi upravo i trebamo, da se vriednost bukvika digne. Druga izložba rogorlja i loračkili trofeja u Zagrebu. Dne 16. pr. mj. otvorena je druga izložba rogovlja i lovačkih trofeja, što ju je priredilo u šumarskom domu obće hrvatsko družtvo za gojenje lova i ribarstva u Zagrebu. Izložbu je otvorio družtveni podpredsjednik gosp. Karlo pl. M i h a 1 0 V i ć. Otvorenju su prisustvovali medju ostalima presv. gg. Ladislav grof M a i 1 a t h, Miroslav grof K u 1 m e r, Milau grof K u 1 m e r, pak prof. Kesterčanek itd. Poslie podne posjetili su izložbu presv. g. Marko grof Bombelle s sa suprugom, šumarski ravnatelj g. Josip H a V a s i do ,50 drugih osoba. Izložbu je vrlo ukusno aranžirao profesor Kesterčane k uz pripomoć kotar.skog šumara g. E r n y - a. U svem bilo je 19 izložitelja, a izložena su bila 22 para jelenjih rogova, 3 para rogova lanjaca-šarenjaka i 64 para srnjećih rogova. Na izložbi je bila zastupana Hrvatska i Slavonija, a osobito potonja velikom kolekcijom jelenjih rogova, što ju je izložio iz svog vlastelinstva presv. gosp. grof Normanu . Na pročelju je izložbe bila slika Njeg. c. i kr. Visosti prejasnog g. nadvojvode Pranje Ferdinanda, pokrovitelja družtva. Ta slika prikazuje nadvojvodu u lovu u Opeki, ujutro 29. ožujka ove godine. Podjedno je izloženo 11 pari vrlo krasnih rogova od srndača, što ih je prejasni nadvojvoda ustrielio od 28. do 31. ožujka u Opeki. Ovododišnja je izložba kvantitativno zaostala za prošlogodišnjom izložbom, jer se je ograničila samo na rogove od g. 1899. i 1900., ali ju kvalitativno daleko nadilazi. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 67 <-- 67 --> PDF |
— 323 — Porota, sastojeća od Marka grofa Bombellesa kao proSelnika i Miroslava grofa Kulmera, šumarskog ravnatelja Josipa Havasa, šamarskog nadzornika Dojkovića i šumarnika Huge Grunda kao članova, đopitala je nagrade ovim izložiteljima, i to: prvu nagradu Demetru pl. M ihaloviću , vlastelinu u Cepinu, za rogove jelena šestnaesterea, ustrie- Ijenog 10. rujna 1899. u lovištu našičkog vlastelinstva (isti je dobio ljetos drugu nagradu u Budimpešti); drugu nagradu Gustavu grofu N o r- m a n n u za rogove jelena šestnaesterca, ustrieljenog 28. kolovoza 1899. u reviru Voros, bizovačkom vlastelinstvu; treću nagradu zagrebačkomu ljekarniku Anti K o g 1 u za rogove jelena dvadeseterca, ustrieljenog 7. lipnja 1899. u lovištu „Zdala" ; četvrtu nagradu kot, predstojniku u Slatini Mili Kramarić u za rogove jelena četrnaesterca, ustrieljenoga u reviru Crnački Jelas, kot našičkom, a vlastelinstvu Guttmannovom. Prvu nagradu za rogove jelena šestnaesterca iz zvjerinjaka dobio je dični predsjednik našega družtva presv. gospodin M grof B o m- b e 11 es. Porota je nadalje dopitala nagrade za rogove srnjaka, i to prvu nagradu L. grofu Mailath u za rogove ogromnog srnjaka-križara, ustrieljenog 1. kolovoza 1899. u Cadjavici, miholjačkom vlastelinstvu (isti je dobio takodjer prvu nagradu u Budimpešti); drugu nagradu Gustavu grofu Normann u za rogove srnjaka-križaka. ustrieljenog 30. kolovoza 1899. u Lipovcu, bizovačkom vlastelinstvu (ti su rogovi vanredno jaki, liepi i ikrasti) ; treću nagradu Miroslavu grofu K u 1 m e r u za rogove srnjaka, što ga je ustrielio brat mu grof Milan 13. travnja 1899. na malom Sljemenu; četvrtu nagradu Gustavu grofu Normann u ra rogove srnjaka-križaka, ustrieljenoga šuljanjem 24. rujna 1899. u Lipovcu Osobitu pažnju svraćaju na se prekrasni rog srnjaka, što ga je ustrielio grof Normanu, sa gubom, zatim srnjaka sedmerca grofa Bombellesa, srnjaka križaka Mile Kramarića, Stjepana grofa Erdodja iz Jaske, tri osobito karakteristična abnormalna parožka srnjaka, što ih. je izložio Konrad Ceraj pl. C e r i ć iz Križevaca; zatim po jedan odbačeni jelenji rog, što su ih izložili preuzv. gosp sborni zapovjednik barun Bech tolshei m i aumarnik Julijo K u z m a iz Vinkovaca. Ta oba roga potječu po svoj prilici od jednog te istog jelena, koji se valjda već mnogo godina zadržaje u drž. šumama oko Morovića. Državni izpit za samostalno vodjenje šumskog gospodarstva držan je kod vis kr zem. vlade dne 18.—23. travnja o. g. u prostorijah „Šumarskoga doma" pod predsjedanjem g. R. PischVach a kr. zem. šumarskog nadzornika L razreda, dočim su kao izpitni povjerenici fungirali gg.: prof. I. P a r t a š, nadšumar-procjenitelj E. Slapniča r i kralj. 24 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 68 <-- 68 --> PDF |
— 324 — žup. šum. nadzornik A. B o r o š i ć. Dozvolu za polaganje izpita dobilo je 12 kandidata, nu pristupilo ih je k izpitu samo 8 i to gg. : Franjo EaSki , kr. žup. šum. vježbenik u Belovaru, Nikola G r d i n i ć, šum, vježbenik im. obćine gjurgjevačke u Belovaru, Ivan J. M u r a v i ć, šum. vježbenik im. obćine brodske u Vinkovcih, Dušan P o p o v i 6, šum. vježbenik im. obć. petrovaradinske u Kupinovu, Aleksander H a v 1 i 6 e k šum. vježbenik kod kr. zem vlade u Zagrebu (dodieljen bujičarstvu), Rudolf S a b 1 i ć, šum. vježbenik kod kr. kot. oblasti Delnicah, Pavle Stanojevio , šum. vježbenik petrovaradinske im. obćine u Mitrovici i Franjo Neforović , šumarski vježbenik imovne obćine gradiške u Oriovcu. Dne 18. i 19. obdržavali su se pismeni klausurni izpiti, te su kandidati imali na sliedeća pitanja odgovoriti: 1. Sadjenje i gojenje šuma. Koji način pomladjivanja šuma preporučili bi Vi za onaj kraj, u kojem službujete, kao najzgodniji; nadalje, koji bi način sječe Suma u povodu toga odabrali ? U svojem odgovoru ograničite se gamo na visoke šume; a ima li u Vašem kraju raznovrstnih šuma, osvrnite se u odgovoru na najvažniju i najčešću vrst šume. Odabrani način sječe i pomladjivanja valja potanko opisati, naznačiv razloge s kojib ga preporučujete. 2. Geodesija. Kada se rabi kod snimanja busola; kako te kod snimanja postupa, a kako se snimljena data nanašaju na papir? 3. Čuvanj e šuma . Od kojili glodavaca najviše šume stradaju, i koja bi sredstva preporučiti mogli, da se te štete po mogućnosti preprieče ? 4. Uporab a šuma. Što Vam je poznato o t. z. šumsko-poljskom gospodarenju; koje koristi takovo gospodarstvo pružati može i u kojih bi se predjelih takovo gospodarstvo s uspjehom voditi moglo? 5. Uredjenje šuma. Koje su Vam normalno zališne metode za uredjenje šuma poznate; koje su prednosti, a koje mane tih metoda; u kojem bi se Vi slučaju u praksi odlučili za koju od ovih metoda, da Vam se uredjenje šume kojeg privatnog posjednika povjeri? Računanje vriednosti šuma. Koju prihodnu vriednost ima tlo neke hrastove šume, kojoj je obhodnja 120 godišnja, a daje po rali sječivni prihod od 950 for. osim toga prihod od proredjivanja u 50 godini u iznosu od 60 for, a u 80 godini prihod od 200 for. po rali. U toj se šumi od 40. godine dobiva za pašu na godinu 1´2 for., a za žirovinu počam od 70. svakih 5 godina po 2 for. sve po 1 rali. Ova se šuma pomladjuje ručnim načinom, a godišnji trošak za upravu, porez i čuvanje iznosi 1 30 for. dočim trošak za pomladjivanje 15 for. sve po rali ? |
| ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 69 <-- 69 --> PDF |
— 325 — Nakon obavljenih pismenih i ustmenih izpita proglašen je po povjerenstvu uspjeh izpita, te je jedan kandidat proglašen sa ,dobro", petorica sa „dovoljno"* osposobljenim! za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva, dožim su trojica reprobovani. Kandidati, koji su reprobovani, imaju inadalje voditi svoj dnevnik t. j. strukovni svoj opis praktičnog poslovanja i svojih opažanja u praksi nastaviti, jer se inače njihova molba za ponovni pripust k polaganju ovoga državnoga izpita uvažiti ne će, što se ovime znanja i ravnanja radi napose iztiče. Oriiitoložka centrala osnovat će se po svoj prilici u Zagrebu doskora. Naravoslovno đružtvo u Zagrebu ureklo je toga radi dne 8. pr. mj. sastanak naravoslovaca i prijatelja ornitologije u svrhu kako da se najshodnije uredi opažanje ptica u Hrvatskoj i Slavoniji i da podastre vis. kr. zem. vladi shodan predlog glede toga. Mi ćemo se na to još napose osvrnuti u kojem od budućih brojeva, jer ako tko, šumari po svom naravoslovnom znanju i položaju mogu kod tih opažanja hrvatskoj ornitologiji mnogo koristiti. Reorganizacija tehničke srednje škole u Sarajevu. Kako iz pouzdanog izvora dočusmo, kani bos. herc. zem. vlada ovu srednju škola — koja ima, kako je poznato i svoj posebni šumarski odio — podignuti na višu, ako još i ne visoku školu, time. da će se povisiti uvjeti primanja, a ujedao i znatno proširiti dosadanja naučna osnova. Vlada već je toga radi zatražila stručno mnienje tamo službujućih stručnjaka, pa ne ima sumnje, da bi se doskora reorganizacija i provesti mogla. Radujemo se toj namjeri tamošnje vlade, jer je tu reorganizaciju izazvala prava potreba. Visoko priznanje. Kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlada izvolila je svojom visokom naredbom od 11. studena 1899. br. 64.239 izraziti svojo zadovoljstvo nadšumaru brodske imovne obćine i upravitelju IV. kotarske šumarije u Rajevomselu gospodinu Kolomanu Boelleinu, nad uspješnim njegovim radom oko umjetnih uzgoja šumskih praznina i nad dobrim procienjivanjem hrastovah za prodaju namienjenih. — Od ravnateljstva našega narodnoga zemaljskoga muzeja primili smo sliedeću molbu, koju preporučujemo na uvaženje našoj gg. članovima i čitateljima, a koja glasi: Molba i uputa za popunjenje zbirke ptica narodnoga zooložkoga muzeja. Preko tridesetgodišnje je izkustvo pokazalo potpisanomu ravnateljstvu, da uz to što nemamo ornitologa od zanata razmjerno prema dru |
| ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 70 <-- 70 --> PDF |
— 326 — gim zemljama i narodima ima na žalost vrlo malo naših ljudi, koji bi se sjećali ovog hrvatskog narodnog zavoda, premda se ne bi smjelo zaboraviti, da je baš narodni muzej prvi zavod u Zagrebu, što ga posjećuje svaki strani učenjak, svaki strani izobraženi putnik, te da upravo prema stanju ovoga zavoda sudi kulturnoj snazi hrvatskoga naroda, osobito pošto su strancu naši ostali učevni i prosvjetni zavodi, naša knjiga više manje sasvim nepristupni radi neznanja našega jezika. Ovo su uvodne rieći okružnice i molbe ravnateljstva narodnog zoološkog muzeja od mjeseca lipnja 1890. god. Veoma nam je zato drago, što su našle potvrdu u izreci slavnoga pok. kuratora narodnoga muzeja amerićkih Sjedinjenih država u Washingtonu G. Bro\vn Groode, koji je pisao — u njemačkom prevodu —: „Der Bildungsgrad einer Nation, einer Stadt oder einer Provinz zeigt sich am besten an dem Zustande seiner offentlichen Museen und an der Freigebigkeit, mit der Sie unterhalten verden." Ako se ipak narodni zoološki muzej mogao do nedavna hvaliti, da on u cijeloj monarkiji ima najveću i najljepšu lokalnuzbirku ptica , to nije nikakav „plod naše kulture" nego — danas smijemo već to reći — sastavljena bi zbirka uz živo nastojanje i trud ovog ravnateljstva i sa znatnim, pače, razmjerno govoreći možemo tvrditi nerazmjernim troškom zemlje i jednog jedinog mecene zavoda. — Danas su budimpeštanski i sarajevski muzej već nas prestigli. Kako je do toga došlo, nije ovdje da raspravljamo. Vis. kr. zem. vlada rasposlala je na sve dotične oblasti okružnicu od 29. prosinca 1889. br. 79.726., kojom poziva, prema zamolnici potpisanoga ravnateljstva, da se podupre poziv i da mu se pripošalje što to više ptica za narodni zoološki muzej. Za cijelo to vrijeme, od siječnja o. g. do danas, poslano je ravna teljstvu množina ptica, ali to gotovo same obične grabljivice i to toliko ih, da ih zavod upravo ne moŽe upotriebiti. Svaki čas naime dolazi koja sovuljaga buljina t. j. velika sova ili velika ušara (= Buho buho = Uhu), sovina jastrebača ( = Syrnium uralense = Ural-Habichtseule), sovina šumska (= Syrnium aluco = Waldkautz), dok nam je svaka vrsta sove suvišna, osim crne odlike potonjih dviju navedenih sovin a — Jednako dobivamo mnogo orlov a Štek a V a c a (= Haliaetus albicilla = Seeadler), zatim jastreb a kokoš a r a (== Asturpalumbarius = Hiichnerhabicht), kobca ptičara (== Accipiter nisus = Sperber); te veoma obične ptice sasvim su nam suvišne, kao što su nam sasvim suvišni veliki supovi t. j. strvinari (= Vultur monachus = Grauer Greier i Gyps fulvus = Brauner Geier). |
| ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 71 <-- 71 --> PDF |
— 327 — Koliko je inače u nas nepoznavanje najobičnijih ptica, ali koliko je još veći nemar, to nam najbolje dokazuje statistika lova. Eno na pr. 1897. god. — kako čitamo u Lovačko-ribarskom vjestniku* (III, 136) na temelju podataka kr. statističkog ureda — utamanjeno je u Hrvatskoj i Slavoniji štetni h ptica : 6050 orlova i jastreba, 8419 sokolova i kopca, 3693 sove, 37.916 vrana i svraka, napokon 4978 drugih štetnih ptica, svega dakle 61.056 komada Koliko je tu rijetkosti, koliko je tu varijeteta propalo? Narodni zoološki muzej dobio je iste godine 1897. od tolikih tisuća jedva dvadesetak ptica. Da nemamo dičnog rodoljuba, vrloga ravnatelja Milutina Barača, koji nije žalio ni truda, ni velikog troška, nebi nar. muzej došao do tako sjajne zbirke morskih i primorskih ptica, kakve nema valjda više nigdje na svijetu iz toli malenoga zatona, kao što je naš Kvarner, te bi naša zbirka s te strane bila još u povojima. Kamo sreće, da se u Slavoniji nadje ma samo jedan Barač! Ali kad tamo, Slavonija, još pravi Eldorado svakojakih ptica veoma je slabo zastupana. Slabo je zastupana i nekada glasovita Obedska bara, gdje je palo na hiljade i hiljade ptica, a i druge slavonske bare, Eruška gora pak baš nikako. Mnogogodišnje je izkustvo nadalje pokazalo, da su se često mnoge zanimljive ptice, što su nam došle od ono nekoliko prijatelja zavoda osobito iz daljih krajeva, pokvarile putem, osobito za ljetno doba godine. Zato evo upute, kako treba postupati, kad se šalju mrtve ptice iz daljih krajeva domovine. 1. Ljeti imade se dakle svakoj ptici prema veličini zaliti u grlo nekoliko kapljica — kod velikih žlica — jake žeste; najbolje ako je žesti dodano nešto malo karbola, a usta treba zatim kudeljom ili vatom začepiti, da tekućina ne iscuri. Kod ptica, koje se hrane ribom, imade se prije guša očistiti stiskanjem. Preporučuje se takogjer, da se i u šupak ulije žesta, a zatim začepi vatom. (Ako je ptica krvlju omrljana, to bi dobro bilo, da se tako dugo sadrom posiplje, dok sadra svu krv ne upije. Onda se sadra odstrani, a dotično se mjesto pokrije bugačicom). 2. Još je bolje i jednostavnije kod velike vrućine zamotati mrtve ptice ka r bolni m papirom, t. j. papirom najprije natopljenim razrijedjenim k a r b o I o m i zatim osušenim. U takovom papir u mogu se sačuvati i male ptice sasvim dobro usprkos vrućine tjedan dana. 3. Šalje se tako, da se svaka ptica zamota u dvostruki novinarski papir i onda sve skupa u čvrst papir za |
| ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 72 <-- 72 --> PDF |
— 328 — omote , a nikako ne valja ili zatvarati u škatulju. Na pošiljci neka se napiše: „Toplina štetna. Ptice za nađjevanje." Dok nije ptica zamotana, ima se čuvati da do nje ne d o g j u muhe. 4. Za stroge zime svako je priregjivanje suvišno. 5. Za svaku pticu treba taćno zabilježiti dan i mjesto gdje je ubijena, na što moramo svakoga napose upozoriti, jer se obično na to ne pazi, a bez toga nema ptica prave vrijednosti za znanstvenu zbirku. Bilo bi osobito željeti, da se pridoda i mjestno hrvatsko ime dotične ptice Pošto pak oni, koji su voljni piiteći zavodu u pomoć često ne znaju, koje bi nam ptice dobro došle, a kojih ne treba, to ovdje sliedi općenita uputa. Tko bi želio potanje upute, neka je zatraži od samoga ravnatelja. * Prije svega jedva treba kazati, da će nar. zoološkom muzeju dobro doći sve one ptičje vrste, l svaku odliku ili odrodu — a nema godine da se nebi pojavila kakova rijetka varijeteta boja ili anomalija, kakav albin — neka se šalje narodnom zavodu, koji je pače spreman dobavljaču dati primjerenu nagradu ili odštetu svaki put, kad se to zatraži. Što se tiče ptica pjevica, naša je zbirka najmanje potpuna. Moramo zato prijatelje zavoda upozoriti, da su kr. oblasti vlastne, za svrhe nar. muzeja i u opće znanosti, dozvoliti lov u svako doba godine. Od pjevica valja nam dakle pribaviti, osobito iz krajeva, koji su najdalje od Zagreba, razne vrste, suvrste i odlike rodova: Sturnus = čvrljak, škvorac = Staar, jer ima raznih oblika i odlika škvoraca, zato nam valja pribaviti svaku i najmanju odliku. Acanihis =juričic a = Zwerghanfling, Leinfink. Loxia = krstokljun ili krivokljun == Kreuzschnabel. Einberiza = s t r n a d i c a, ali samo strnadice močvarice ili blatarice = Rohrammer. Od ševa {Alaudidat = Lerchen) tražimo bosansko dalmatinsku planinsku ševu [Otocoris peniciUata == Alpenlerche). zatim šev u kukuljavu primorsku (Galerita senegalensis = Senegals-IIaubenlerche) koja je puno svetlije boje, nego što je obična naša kukuljava ili krunata ševa sa kontinenta. Od p 1 i s k a (= Motacilla -^ Schafstelze) trebamo : pastirica, ovčarica, goveda ric a, u opće sve vrste OSim crno - bjele - sive obične pliske (-:-Motacilla alba = VVeisse Bachstelze). |
| ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 73 <-- 73 --> PDF |
— 829 — Saxicola b j e 1 o g u z a = Steinschmatzer; svaka će nam vrsta dobro doći. Aedon = s 1 a v u 1 j; Aedon philomela == Sprosser = veliki obićni slavu Ij i AMon Hafizi ili A. Golzi = srijemski si a- V u 1 j = Persischer Sprosser iz Fruške gore. Cyanccula modrovoljka = Blaukelchen. Od porodice Sylviidae = g r m u š a Grasmiicke fali nam više vrsta rodova: Phi/Uoscopus =zviždak =^ Laubvogel, Hypolais V o 1 j i ć = Spotter. Acroceplialus trstenjak = Rohrsanger sve malene, više manje zelenkaste ptice. Cinclus = brljak ili vodeni kos = Baohamsel. Od sjenica (= Parus = Meise) treba nam pribaviti: p 1 a- z i c u Aegithalus = Beutelmeise, zatim dugorepice = Acredula = Sehvranzmeise, napokon bosansku i dalmatinsku sjenicu = Parus Palustris i P. lugubris Sumpf i Trauermeise. Ccrtliia == puzavac = Baumlaufer. Muscicapa parva -= muharica crvenovoljka = Zwergfliegenfanger, ptičica ova sasvim je nalik na običnoga crvendaća, ali je manja, a voljak više narančaste boje. Ima ih u Fruškoj gori i kod Senja. Od razreda širokljunaka nemamo svjetlije odlike to jest Micropus murinus od crne čiope ^= Micropu^ apus = Mauersegler iz Primorja. Od razreda djetlovka vrlo će nam dobro doći crn o-b i j e 1 ocrveni djetli = Đendrocopm Buntspechte osobito iz Slavonije, dok ne trebamo nimalo crnih djetala == Picus martius = Schwarzspeclit i zeleno-sivih žuna = Plais viridis i P. canus = Grlinspecht i Grauspecht. Od noćnih grabljivica t. j . sova već smo rekli, da ne trebamo nikakovih osim crnih sova. Od dnevnih grabljivica možemo uvijek trebati svak u prav u vrst u orla , t. j . orlova, u kojih su noge pernate sve do pandža, dok ne trebamo bijelorepog stekavca. Napose nam je upozoriti naše lovce, da i kod nas dolazi Buteo fcrox --= š k a n j a c b j e 1 o r e p i = Adlerbussard, koji se na prvi pogled može raspoznati od običnog škanjca mišara po bijelkastom repu, kako mu već ime kaže; zatim H. desertoruni = škanjac bugarski = Wustenbussard, u koga krila imaju manje od 40 cm. dužine, a rep manje od 2o cm. dužine. — Vrlo će nam dobro doći svaka vrsta pravih sokolova = Falco = Edelfalke, osobito onakovih, u kojih je glava više manje crvenkasta, i koji na repu imadu bijelih ili crvenkastih okruglih pjega. Nadalje mogu |
| ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 74 <-- 74 --> PDF |
— 330 nam služiti uvijek razne vrste Oircus == e j a = Weihe, Milvus = 1 u- n j a = Milan itd. Dobro će nam doći svaki primjerak n e s i t a == Pelicanus = Pelikan. Od razreda gigaljaća suvišna nam je svaka druga vrsta Čaplje osim velike bijele ćaplje = Arđea alba = Silberreiber, slavonske ćaplje Ardea ihis ili bubulcus = Kuhreiher. koja je više puta ubijena u Slavoniji, ali su svi primjerci otišli širom svijeta; potonja se odmah raspoznaje od svake druge ćaplje, jer joj je glava gore narančaste boje. Nemamo ernokljuna labuda = Ci/gnus Bewic\i ili G. minor = kleiner Singscliwan, koji se od drugih razlikuje, jer je mnogo manji, pak mu je sav kljun crn. Patkarice ni jesu najbolje zastupane u zbirci narodnog muzeja, zato će nam osobito biti dobro došle razne vrste pataka, a najviše pak gusaka, osim guske glogovnjaće rr Anser segetum =^ Saatgans; od prvih dakle svaka vrsta, ma i najobičnija. Fali nam pak mala patka neretvanka= Marmaronetta angustirostris = Marmorirte Ente, koja se lako može razpoznati, jer je malena i mramorasto mrke nesjajne boje sa bijelimi, okruglim pjegama. Nemamo rusk e guske = Anser neglectus, koja je nalik na glogovnjaču, ali se od nje može odmah raspoznati po ružičastoj boji na kljunu i po ružičastim nogama. Daleko bi pošli, pa ne možemo ovdje popisati svih močvarica, ali kao što su nam suvišne čaplje, tako su nam veoma nužne liskarice i močvarice rodova: Forsana == štijoka= Sumpfhuhn, Aegialitis = k u 1 i k = Regenpfeifer, Fhalaropus = liskonoga = Wassertreter, Tringa = ž a 1 a r = Strandliiufer, Totanus = kovači ć = Wasserlaufer, Limosa = muljač a - Uferschnepfe, Gallinago =^ šljuk a =Sumpfschnepfe. Numcnius = pozviždać = Brachvogel; u opće bilo jer nije svaki kadar raspoznati pojedine vrste, bilo što nam više toga fali, molimo, da nam se pribavi što više močvarica, osobito iz Slavo ni j e. Neće nam napokon biti suvišne ni čigre = Sterna = Seeschwalbe, ni galebovi = Larus = Move, ali samo iz Slavonije. U Zagrebu, 20. travnja 1900. «S. Bnisiiia. Uredjujelvan Partaš,prof.šum. akađemijeu Zagrebu Tiskara C. Albrecht (J. Wittasek). |