DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 71 <-- 71 --> PDF |
— 327 — Koliko je inače u nas nepoznavanje najobičnijih ptica, ali koliko je još veći nemar, to nam najbolje dokazuje statistika lova. Eno na pr. 1897. god. — kako čitamo u Lovačko-ribarskom vjestniku* (III, 136) na temelju podataka kr. statističkog ureda — utamanjeno je u Hrvatskoj i Slavoniji štetni h ptica : 6050 orlova i jastreba, 8419 sokolova i kopca, 3693 sove, 37.916 vrana i svraka, napokon 4978 drugih štetnih ptica, svega dakle 61.056 komada Koliko je tu rijetkosti, koliko je tu varijeteta propalo? Narodni zoološki muzej dobio je iste godine 1897. od tolikih tisuća jedva dvadesetak ptica. Da nemamo dičnog rodoljuba, vrloga ravnatelja Milutina Barača, koji nije žalio ni truda, ni velikog troška, nebi nar. muzej došao do tako sjajne zbirke morskih i primorskih ptica, kakve nema valjda više nigdje na svijetu iz toli malenoga zatona, kao što je naš Kvarner, te bi naša zbirka s te strane bila još u povojima. Kamo sreće, da se u Slavoniji nadje ma samo jedan Barač! Ali kad tamo, Slavonija, još pravi Eldorado svakojakih ptica veoma je slabo zastupana. Slabo je zastupana i nekada glasovita Obedska bara, gdje je palo na hiljade i hiljade ptica, a i druge slavonske bare, Eruška gora pak baš nikako. Mnogogodišnje je izkustvo nadalje pokazalo, da su se često mnoge zanimljive ptice, što su nam došle od ono nekoliko prijatelja zavoda osobito iz daljih krajeva, pokvarile putem, osobito za ljetno doba godine. Zato evo upute, kako treba postupati, kad se šalju mrtve ptice iz daljih krajeva domovine. 1. Ljeti imade se dakle svakoj ptici prema veličini zaliti u grlo nekoliko kapljica — kod velikih žlica — jake žeste; najbolje ako je žesti dodano nešto malo karbola, a usta treba zatim kudeljom ili vatom začepiti, da tekućina ne iscuri. Kod ptica, koje se hrane ribom, imade se prije guša očistiti stiskanjem. Preporučuje se takogjer, da se i u šupak ulije žesta, a zatim začepi vatom. (Ako je ptica krvlju omrljana, to bi dobro bilo, da se tako dugo sadrom posiplje, dok sadra svu krv ne upije. Onda se sadra odstrani, a dotično se mjesto pokrije bugačicom). 2. Još je bolje i jednostavnije kod velike vrućine zamotati mrtve ptice ka r bolni m papirom, t. j. papirom najprije natopljenim razrijedjenim k a r b o I o m i zatim osušenim. U takovom papir u mogu se sačuvati i male ptice sasvim dobro usprkos vrućine tjedan dana. 3. Šalje se tako, da se svaka ptica zamota u dvostruki novinarski papir i onda sve skupa u čvrst papir za |