DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1900 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 345 akademiji po 2—3 godine, a uvršteni su u status državnog šumarskog osoblja, te mogu za slučaj ako ostanu dulje vremena na akademiji, biti promaknuti i u viši činovni razred (kao nadšumari i t. d). Redovito se medjutim vraćaju nakon 2—3 godine i opet natrag u šumarsku praksu. Ukupna redovita godišnja potreba akademije varira izmedju 115 i 120.000 for. sto je i opet dokaz, kako ugarska vlada nežali troškova, da i taj velevažni zavod digne i uzdrži i na što višem znanstvenom niveau´u — pa će u obće biti malo šumarskih akademija, koje su toli sjajno dotirane a i inače situirane kao što Sćavnieka. Time mislim, da sam dovoljno obširno i jasno predočio sliku o stanju i ustrojstvu Sdavnićke šumarske akademije, a tim zadovoljio sam i stavljenoj si zadaći — pak stoga svršavajući želim samo još i to, da i našoj mladoj hrvatskoj akademiji bude sudjeno, doživiti danas sutra bar onoliku starost ter takovu sjajnu prošlost, kakovu eto posestrima joj akademija u Sćavnici sada slavi. Da se to pako i u istinu sbude, 0 tom nastojati u prvom je redu svakako i dužnost svih hrvatskih šumara. F. Ž. K. 0 pripravljanju svile iz drvne staničevine. Već odavna nastoje ljudi, da sami umjetnim putem stvaraju ono, što priroda već milijone godina, nama još nepoznatim procesima, stvara. Tko bi prije desetak godina i pomislio, da će ljudska ruka pripravljati iz soka ernogorice tvar istog mimirisa i istih svojstava kao što je ona u omiljeloj nam vaniliji. Da li je ikada ma koj od naših otaca i pomislio na to da bi mogao drvo pretvoriti u neizmjeran broj najrazličijih tvari, koje je do sada jedino priroda stvarala, a uz njih još mnogobrojne sasvim nove njemu još nepoznate. I mi sami ne znamo još danas cieniti vriednost drva, spaljujemo ga često samo radi neznatne topline, koju nam izgaranjem daje, a ne mislimo na to, što se je sve s tim spaljivanjem izgubilo. |