DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1900 str. 20 <-- 20 --> PDF |
348 — Ovaj kratki i nepodpuni člančić, neka nam pruži pogled VI veliko polje i budućnost kemijske industrije drva. Milutin Urbani, kemičar. Šumarstvo i naravoslovne znanosti. činiti će se mnogomu čudno o tome u obće i rieči trošiti. Ta kako da ne bi šumarstvo bilo u svezi sa naravoslovnimi znanostima? Nu ako zavimo u prošlost šumarstva, viditi ćemo, da šumar za onda nije ni znao, što je to naravoslovna znanost, a dozvolit će mi se tvrdnja, da imade i danas mnogo šumara, koji tim znanostima malu, često skoro i nikakovu pažnju ne posvećuju. Neka mi bude slobodno u kratko ocrtati odnošaj naravoslovnili znanosti i same šumarske znanosti. Nauka o šumskom gospodarenju sastojaše prvobitno iz pravila, koja su postala tekom vremena i po kojih se šuma gojila i upotrebljivala. Ta pravila su nastala \isljed opažanja naravnih pojava u šumi. Dugo su bila ta pravila izkustva i opažavnja dovoljna, i dugo se nije nitko potrudio, da ih dovede u neki sklad, niti da te pojave dublje prouči i traži im razloga. Ta i čemu, mislili su: šume ima dosta, samo sjeći i čuvaj, da neovlašteni ne sieče. U to doba imalo je šumsko gospodarstvo značaj jednostavnog obrta (kao što to žalibože i danas mnogi tvrdi), tekar onda, kad su se naravoslovne znanosti stale bolje razvijati, stadoše se njimi koristiti i u šumarstvu, i to od prilike u drugoj polovici 18. stoljeća. I od te dobe datira razvoj šumarske znanosti, tako, da danas možemo govoriti o šumarskoj znanosti kao nekoj posebnoj znanosti. Premda jedna od najmladjih, dovila se navlastito u Njemačkoj uvažena položaja. A čemu da zahvali svoj postanak, eksistenciju i razvoj nego naravoslovnim znanostima, matematici i narodnoj ekonomiji. Usljed toga se je tako naglo i razvila šumarska znanost pod zadnje vrieme. |