DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1900 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 350 —


krasnimi prispodobami, kao što n. pr. Hess veli, da su šum.
botanika, geognosia, geologija i klimotologija stupovi, na kojih
se diže sgrada nauke o gojenju šuma. A dalje veli, da su
botanička fisiologija, kemija i fizika podnožja tih. stupova.


Dr. Graner pako veli, da je poznavanje anatomičko-fisioložkih
odnošaja neobhodno potrebito, da se mogu sa naravoslovnog
gledišta opravdati mnoge gojitbene mjere. A anatomički
sastav mora da nam razjasni mnogovrstna opažanja na polju
tehničkih svojstva drva. Botanika nas uči poznavati pojedine
vrsti i varietete šumskog drveda, njihovo srodstvo, razliku,
razna izvanjka svojstva, da ih znademo prema potrebi uzgojiti.
Potanje nam otvara tajne samoga života i strukture drveta
fisiologija i anatomija. Od kolike su te dvie grane botanike
važne, težko je dovoljno opisati. Najskrovitije kutiće drveta
odkriva nam anatomija, potanko odaje Čarobni sastav drveta,
sve njegove sastojine, po kojih možemo zaključiti na kakvoču,
trajnost, i prema tomu uporabivost drveta.


Doba t. ZV. empirika je davno minula. Sve naše šumarsko
znanje mora da imade podlogu naravoslovne naobrazbe. Kad
uz takove uvjete izišav iz škole dosta puta pogriešimo, česa sa
posije stidjeti moramo, a kamo li ne 6e istom onaj, koji mora da
kuša, kako će mu gdje što uspjeti i mnogo drugih stvari,
koje se nedaju na lahki način, tobože zdravim razumom riešiti.
A takove su eksprimentacije skupe! Tisuće novaca i vriednota
može kroz to da propadne, a neda se popraviti kroz decenije.
Ozbiljno, marljivo promatranje naravi, iztraživanje uzroka i
posljedica raznih naravnih upliva dovelo je do mnogih važnih
zasada šumske gojitbe. Da uzmem samo jedan primjer izmedju
tolikih, n. pr. proredu. Ta proreda uzvitlala je toliku prašinu
medju šumarskimi stručnjaci, da se čovjek upravo ne može da
snadje u tom kaosu raznih zasada, protuslovnih primjera, formula,
računa i dokazala. Kako je bio obćenit temelj proredi
zasada, da drvo riešeno svojih suparnika znatno bolje
napreduje u svakom pogledu. Kroz to su nastala razna pitanja:
način, stupanj i doba prorede. Osobito u pitanju prirasta pro