DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1900 str. 3     <-- 3 -->        PDF

^tiaatiM lielt


Br, 6. u ZAGREBU, 1. lipnja 1900, Gocl.XXIV.


Uvrstbina oglasa: za 1 stranicu 16 K.; za ´/2 stranice 8 E.; za Vs stranice
5 K. 20 fil.; za ´A stranice 4 K. — Za višekratno uvrštenje primjerena popustbina.


Kr. državna šumarska akademija u Šćavnici.


Na dne 30. lipnja t. g. slaviti će magjarski šumari, a na
čelu im »zemaljsko magjarsko šumarsko družtvo« u Šćavnici —
sielu poznate šumarsko-rudarske akademije — veliko slavje. Taj
će se dan naime tamo posvetiti nova državnim troškom podignuta
veličanstvena centralna akademička zgrada, a podjedno
obdržavati će magjarsko šumarsko družtvo tamo i svoju ovogodišnju
glavnu skupštinu.


Svečanost ova, kao i okolnost, da sada već i mi Hrvati
imademo u Zagrebu šumarsku akademiju, koja bi takodjer po
namisli osnivača joj, imala bar po temeljnih načelih
njezina ustrojstva stojati na istih temelj ih kao
i ona u Šćavnici, povod su ovome članku, u kojemu ću
nastojati — znajući, da dobri primjeri mogu vazda koristno
po stvar djelovati — da na temelju bilježaka, sastavljenih povodom
poučnog pohoda te akademije, poduzetog po nalogu vis. kr. zem.
vlade god. 1894. u društvu sa tadanjim ravnateljem kr. gosp.
i šumarskog učilišta u Križevcima, podam, bar u glavnih crta,
što jasniju shku o stanju i ustrojstvu, te još do nedavna jedine
visoke škole za šumarstvo u zemljama Sv. krune Stjepanove.


Današnja kr. državna rudarska i šumarska akademija u
Šćavnici, razvila se je tekom vremena iz rudarske škole, koju
je godine 1763. u tom prastarom rudarskom gradiću, osnovala
vlada carice i kraljice Marije Terezije. A već godine 1770.
zadobila je ta škola rang rudarske akademije, te podjedno je




ŠUMARSKI LIST 6/1900 str. 4     <-- 4 -->        PDF

— 332 —


s obzirom na tadanju važnost šumarstva za rudarstvo, bilo
carskim dekretom od 2. aprila 1770. odredjeno, da se kod
naukovanja imade u buduće obzir uzeti takodjer i na nauku o
uzgoju šuma.


Pošto je pako za ono vrieme državno šumarstvo bilo u
administrativnom pogledu podčinjeno rudarstvu, bude godine
1808. na zavodu osnovana i stolica posebnoga profesora
za šumarstvo, da se tako pitomcem zavoda, koji su kasnije u
praksi imali često kraj rudnika upravljati takodjer i sa državnim
šumama stoječim s istima u savezu, pruži prilika, da se
što bolje upoznaju i bar s temeljnimi zasadama šumarske nauke.


Prigodom reorganizacije zavoda g. 1846. zadobio je isti
naslov »šumarsko-rudarske akademije«, te je tom prilikom podjedno
kreirano uz profesora za šumarsku struku, još i posebno
mjesto šumarskog profesorskog pristava, kojemu bje dužnost,
pomagati profesoru kod naukovanja a uz to bio je i stalnim
bibliotekarom akademije.


U to vrieme, bio je šumarski odjel akademije, u koliko
se u obće još gledom na spomenuto o takovom u današnjem
znamenovanju te rieči govoriti može, tek samo od podredjene
važnosti po sam zavod.


Rudarska akademija, kao za onda (sve do godine 1849.)
jedini viši zavod te struke u cieloj carevini, uživaše već liep
glas, ne samo u tuzemstvu ved i po daljem svietu.


Nu kada su onda god. 1849. osnovani slični višji rudarski
zavodi takodjer i u Leobenu i Piibramu, počela je i ta rudarska
akademija gubiti na svojoj do onda obćoj važnosti za
carevinu kao i bližnje inozemstvo.


A s obzirom na to i vidimo, da dočim je broj djaka do
godine 1849. iznašao poprečno 300 a i više, da je isti poslije


t. j . već godine 1850. spao na 84, a izmedju ovih bio je i
opet
samo jedan jedini slušaoc šumarstva.
Kasnije se je i opet mienjao broj polaznika izmedju 150—


200. Što se pako napose šumarstva tiče, to Šćavnička akademija
u obće nije u tom pogledu nikada imala one važnosti po


ŠUMARSKI LIST 6/1900 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 333 —


ukupnu državu, kao što ju je imao kroz dulje doba odjel za
rudarstvo, a to vec i zato ne, što je već od god. 1807. ovamo
bilo i u Mariabrunu kraj Beča osnovana i druga carska šumarska
škola, goja je takodjer od godine 1812. ovamo zadobila
naslov akademije.


I tako vidimo, da su okolnosti po Sdavnićku šumarsku
akademiju polovicom ovog stoljeća bile dosta nepovoljne, dapače
došlo je bilo već i do toga, da se je god. 1857. počelo
i ozbiljno raditi o tom, da se zavod taj u obće dokine — ili
bar da se prenese u Beč, kao središte cielokupne carevine.


Taj je naum medjutim ipak i opet napušten, nu usprkos
toga Sćavnička je šumarska akademija i nadalje pa sve
tamo do godine 1867|58., manje više samo životarila, što napokon
nije ni čudo, uzme li se na um, da je kroz sve to doba,
još uvjek ciela šumarska obuka bila tamo u ruci samo jedne
jedine učiteljske stručne sile, sa tek jednim pomoćnikom!


Taj se je manjak medjutim napokon ipak uvidio i na
mjerodavnom mjestu, pak se je stoga odmah prigodom nove
reorganizacije zavoda, provedene god. 1867. i u Sčavnici,
po primjeru tadanje šumarske akademije u Mariabrunnu, broj
profesora za šumarsku struku povećao na dva, a nješto kasnije
naime godine 1872. i na tri, a istodobno dobio je svaki tih
profesora još posebnoga šumarskoga pristava kao pomoćnika.


Medjutim nastali su uvođenjem magjarskog kao nastavnog
jezika na zavodu, po akademiju i opet novi odnošaji, u koliko
bo su tim sa zavoda odbijeni svi Nemagjari i stranci, pak zato
i vidimo, da je malo ne odmah iza te nove organizacije i opet
broj djaka znatno spao, tako da se je isti samo time mogao i
opet podignuti, da se je za postignuće javne šumarske službe
u Ugarskoj u obće postavio kao preduvjet, svršeni nauci na
kr. ugarskoj šumarskoj akademiji u Šćavnici.


Tim su se načinom svi oni, koji bi htjeli polučiti koje
šumarsko mjesto u državnoj ili javnoj službi u Ugarskoj u
obće, baš prisiliti da polaze taj zavod.




ŠUMARSKI LIST 6/1900 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 334 —


Pa kako se je uz to počelo malo ne istodobno raditi i
oko nove organizacije ciele šumarske uprave u Magjarskoj, a
i mnogo novih šumarskih službenih mjestah stvorilo, to je
uslied toga naravno do skora i broj slušaoca šumara na akademiji
opet znatno poskočio.


I tako vidimo, dok je broj djaka godine 1868—1870. iznašao
35—35, da je več god. 1871. poskočio na 60, g. 1872,
na 70, god. 1873. na 96., god. 1874. na 134., god. 1875. na
147., godine 1876. na 170, godine 1877., 1878. i 1879. na
164—190 a poshe godine 1880. premašen bi dapače i broj
od 250.


Uz to je već i od godine 1872173. povišen i broj profesora
šumara od 2 na 3, a isto tako i broj asistenta, a od godine
1888J89. ovamo, imade na zavodu dapače već i četiri šumara
profesora.


Provedenjem nove organizacije šumarske službe u Magjarskoj,
popunjena su naravno po malo i opet sva šumarska mjesta,
tako, da u novije doba već i tamo i za šumarski pomladak
bivaju sve slabiji izgledi u budućnost, pak je s obzirom na to
počeo i broj djaka šumara opet donjekle padati. Tako ih
je bilo na zavodu godine 1891j92. još 179, a godine 1892|93.
samo 131, godine 1893;94. samo 105, a godine 1895|96. samo
još 94, godine 1896[97. bilo ih je 80 a isto toliko i godine
1897198., godine 1897199. pako i opet 90.


Medjutim usprkos toga šumarski je odjel akademije u
novije doba, kako to i dalje dolje budemo razvili, zadobio ipak
i opet sve veću važnost po državu. A iztaknuv time u kratko
bar najvažnije momente u razvitku te rudarsko-šumarske akademije,
preći ćemo sada na sam opis stanja i uredjeuja njezinog.


S obzirom na to i opet spomenuti nam je prije svega
koju i 0 samom mjestu Šćavnici — gdje je taj zavod smješten.


Grad Šćavnica prastari je rudarski grad, ležeći 600—800
met. nad morem, sagradjen je na više brežuljaka, sterućih se na
podnožju slovačkih Karpata. Grad je malo ne savpodrovan mrežom
rovova i rudarskih prokopa, koji se pod gradom kao i naokolo




ŠUMARSKI LIST 6/1900 str. 7     <-- 7 -->        PDF

- 335 —
istoga steru na mnogo kilometara daleko u okolicu. Grad broji
danas zajedno sa predgradji (seli) kojih 12.000 stanovnika i
to većinom siromašnih rudara i radnika Slovaka. Kako su u
gradu smještene 2 velike gimnazije i jedna obrtna škola, a
osim toga uz kr. rudarsku i šumarsku akademiju još i razne
višje političke kao i sudbene oblasti, zatim rudarski uredi, te
uredi državne talione, to isti obiluje činovničtvom svih kategorija,
a tim dobiva grad njeko posebno strancu u oči udaraj ude
obiležje.


U šumarskom pogledu napose, ne ima Sčavnica nikojih
prednostih s obzirom na smještenje šumarske akademije tamo,
pred ma kojim drugim provincijalnim gradićem, nu tim je
važniji taj grad, kao prastaro sielo znamenitih državnih kao i
privatnih rudokopa (olovo, srebro, zlato, bakar) i talioua, svakako
već od vajkada po tamošnju rudarsku akademiju.


Ni u području kao ni u neposrednoj blizini grada, bo
ne ima nikojih osobitih šuma, a ni inih objekta za zornu obuku
šumara akademičara.


Pa ako je uzprkos tomu. kao i uzprkos nastojanja i samih
profesora akademije, magjarskog zemaljskog šumarskog družtva,
dapače i uzprkos samog svojedobnog zaključka magjarskoga
sabora od godine 1878., prema kojemu se je šumarski zavod
imao kao posebna visoka škola za šumarstvo prenesti u
Budimpeštu, šumarska je akademija ipak još i danas u Sćavnici*),
to se imade u prvom redu svakako pripisati i toj okolnosti,
da pučanstvo grada Šćavnice i okolice mu, danas rek bi samo
od akademije živi. Mjerodavni su uz to bili dakako i obziri
na starodavnu svezu sa rudarskom akademijom kao i na
jur više nego stoljetnu tradiciju cielokupnog Sćavničkog zavoda
kao što i okolnost da se rudarski odjel istoga, usljed sadašnjih,
dosta nepovoljnih rudarskih odnošaja u zemlji, ne bi sam o
sebi mogao uzdržati na onom visokom znanstveno-strukovnom
niveau´u kako je to moguće u svezi sa šumarskom akademijom.


*) Vidi medju inimi i članak: ,,0 preustrojstvu magjarske više šumarske
strukovne nauke". Šumarski list g. 1897. Svez I. i II.




ŠUMARSKI LIST 6/1900 str. 8     <-- 8 -->        PDF

- 336 —
Kako je medjutim šumarski odjel tek u novije doba
zadobio veću važnost od rudarskoga, bio je on dašto i u prostornom
pogledu sve to vrieme u najuže granice stegnut, tako
da je osim onih prostorija, što su služile zajednički rudarom i
šumarom, za sve lih šumarske strukovne zbirke, radione i predavanja,
razpolagao samo neznatnimi prostorijama i zgradama.


U najnovije se doba ti odnošaji medjutim skroz promieniše,
tako da je danas bas šumarski odjel akademije rek bi u
svakom pogledu sjajno snabdjeven, toli prostorijama, koli i
sbirkama te inimi pomagali moderne šumarske obuke, te se
šumarska akademija u Sćavnici danas u tom pogledu može
slobodno takmiti ma bilo s kojim sličnim zavodom inozemstva.


A od svijuh akademičkih zgrada (a imade ih ukupno 7)
najimpozantnija je svakako zgrada, u kojoj je smješten
šumarski odjel akademije. Sgrada ta smještena je na brćžuljku
nad gradom, u sred botaničkog vrta, a sagradjena je troškom
od kojih 170.000 for.


U ogromnoj toj dvokatnoj zgradi smještena su sva 4
šumarska profesora t. j . tri profesora za strogo šumarske
struke, te jedan profesor - šumar za šumarsko - lučbenu struku,
kao i njihovi asistenti, laboranti i sluge, zatim predavaone,
šumarske zbirke ili bolje rekuč muzeji, radione, kao i šumarskolučbeni
laboratorij.


Ostale predavaone služeće zajednički slušateljem rudarske
kao i šumarske struke, kao i one služeće lih rudarom, zatim
risaone, lučbeni laboratoriji, rudarske zbirke, ravnateljski
uredi i t. d., smještene su u posebnim sgradama, od kojih se
i opet iztiče prije svega veleliepa t. z. najnovija sada centralna
sgrada sa upravom zavoda


U obde cielo je uredjenje akademije u svakom pogledu
dostojno zavoda nosećeg obiležje visoke škole, a udešeno je
prema svim današnjim modernim zahtjevima visokih škola, a
uz to se kako u pojedinim uredbama, tako i u zbirkama i
muzejima, opažaju svagdje ipak i tragovi stoljetne tradicije
zavoda.




ŠUMARSKI LIST 6/1900 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— 337 -
Zavod posjeduje prostrane predavaone i risaone, liepo
uredjene kemijske, rudarske i fizikalne laboratorije i radione,
uz baš bogato nakrcane sbirke za sve pojedine struke. Sbirke
te — ili bolje rekud muzeji — stoje uz to i u neposrednom
savezu sa dotičnimi predavaonama, kao i kancelarijama pojedinih
profesora odnosnih struka, kojima uz to stoje na razpolaganje
asistenti, da ih u nastavnom kao i znanstvenom
radu podpomažu, a prema potrebi i kod predavanja zamienjuju.
Osim toga imadu još svaki njih i potrebni broj laboranta i
sluga, tako da je svakomu profesoru doista i najintenzivniji
znanstveni, nastavni, kao i strukovni rad omogućen.


Pojedine su zbirke zavoda u pravom smislu rieči muzeji,
a navlastito se i u tom pogledu iztiču bogate šumarske zbirke,
zatim zbirka mineraložko-geoložka, sbirka geodetskih strojeva,
sbirka za rudarstvo i metalurgiju, kao i zbirka modela za
graditeljstvo i mehaniku; sbirka za strojarstvo, za fiziku sa
metereoložkom postajom i t. d.


Sve su prostorije i sgrade akademije medjusobno spojene
telefonskim aparatima, te se uz to od posebne zavodske električne
centrale, smještene u centralnoj zgradi, a stojeće pod
nadzorom jednog profesora stručnjaka, obskrbljuju električnom
strujom, koja shiži toli za razsvjetu svih akademičkih prostorijah,
kao i za tjeranje raznih motora u laboratorijih i radionicah,
te za električne, galvano-plastične kao i u druge mnoge znanstvene
svrhe.


Na cielokupnom je zavodu namješteno do 14 redovitih
uz 2 izvanredna profesora, kojima uz to pomaže u znanstvenom
radu četa od 13 asistenta.


Specialno redovitih šumarskih profesora namješteno je na
zavodu kako jur rečeno četiri, od kojih trojica zastupaju strogo
šumarske discipline, dočim četvrti —- doduše takodjer stručnjak
šumar — predaje šumarima obću i agrikulturnu kemiju, tlo
znanstvo i klimatologiju.


Od ostalih profesora zavoda predaje ih 9 zajedničke predmete
šumarom i rudarom, a tri su profesora namještena uz to
još i specialno samo za strogo stručne predmete rudarstvo.




ŠUMARSKI LIST 6/1900 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 338 —


Šumarski su predmeti, podieljeni medju spomenuta tri
profesora po sliedećim hrpama:


1. predaje dendrometriju, računanje vriednosti šuma,
uredjenje šuma, statistiku, poviest i literaturu šumarstva ;
2. uporabu šuma i šumarsku tehnologiju, šumarsku vodogradnju,
lovstvo sa naukom o lovačkom oružju i orudju, ribogojstvo
te i obde gospodarstvo, i napokon
3. obću i posebnu šumarsku botaniku, šumarsku zoologiju,
nauke o uzgoju i čuvanju šuma i šumsko zakonoslovje*).
Ostale za šumare propisane predmete poput, matematike,
deskriptivne geometrije, konstruktivnog, geodetskog i prostoručnog
risanja, fiziku, tehničku mehaniku, mineralogiju i geologiju,
graditeljstvo, geodeziju, tlovidno crtanje, vodo i cestogradnju,
narodno gospodarstvo, financijalnu znanost, uredovanje
i stilistiku, računovodstvo, mjenbeno pravo, zdravoslovje,
mehaniku, strojarstvo, grafostatiku, nauku o gradnji željeznica
i mostova i t. d. predavaju zajednički profesori.


Prema razdiobi predmeta i gradiva što ga pojedini profesori
šumarstva predavaju, uredjene su takodjcr i sbirke odnosno
šumarski muzeji na zavodu tako, da je svaki od navedenih
strukovnih šumarskih profesora ujedno i predstojnikom odnosnog
odjela šumarskih sbirka, skojima je i njegova kao i asistenta
mu kancelarija i radiona, kao što i odgovarajuća predavaona
u neposrednoj svezi, a tim je dakako ne samo uporaba već i
demonstriranje pojedinih objekata sbirka prigodom predavanja
vrlo olakšano.


Šumarske sbirke smještene su luksuriozno u 7 ogromnih
dvorana, tako da posjetnika upravo presenećuju, i to ne samo
ukusnim namještenjem i uzornim redom u kojemu su držane,
već i samom velikom znanstvenom vriednošću sadržaja im.


*) U pogledu čina i plaće napred spomenutih profesora šumara iztaknuti je;
da je jedan njih uvršten sa naslovom i činom kr. ugar. šumarskog nadsavjetnika u
šesti činovni razred, od ostale su trojice pako dvojica njih sa naslovom i činom kr.
ugar. šumarskog savjetnika, a jedan sa naslovom i činom kr. šumarnika uvršteni u
sedmi dnevni razred. Plaće im iznašaju, prvomu 5000 kruna, dvojici po 4000 kruna,
a četvrtome 3200 kruna, uz stan i ogriev u naravi. Asistenti pako dobivaju po
1400 kruna plaće, 210 kruna stanbine i 416 kruna na ime deputatnih drva.




ŠUMARSKI LIST 6/1900 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 339 —


Najveći dio predmeta tih sbirka potiče dašto i ovdje od
raznih izložaba, koje su posliednih decenija obdržavane u
Ugarskoj kao i inozemstvu, pa kojimi su prilikami toli kr.
ugarska vlada koli i profesori akademije vazda nastojali, da
sav šumarski naučni materijal, koji je na tim izložbama po
domačim izložiteljima bio izložen, osjeguraju bud poklonom
bud kupom šumarskoj akademiji.


Osim toga su dakako i sami profesori kao i asistenti im
mnogu doprinjeli i vlastitim radom k današnjem toli bogatom
uredjenju tih šumarskih sbirka, al i mogli su to učiniti, pošto
su u svakom pogledu razpolagali i đovoljnimi sredstvi, uživajući
uz to i svu moguću moralnu i materijalnu podporu od strane
nadležnih faktora.


Svaki bo od spomenutih profesora imade, kako to jur
opetovano naglasismo, i svoga posebnoga asistenta, s kojim
polag volje i uvidjavnosti razpolaže u svoje znanstvene svrhe.
Uz to imade osim vlastite uredovne sobe odnosno poslovnice
snabdjevene sa bogatimi priručnimi knjižnicami, još i posebnu
sobu za asistenta, te stručnu radionicu za laboranta i slugu,
gdje se izvadjaju razni nacrti, tabele, modeli i t. d. u obće
sve što je potrebno za zornu poduku slušatelja.


Uz to stoji svim strukovnim profesorima zavoda, za
njihove znanstvene i strukovne svrhe na razpoložbu posebna
primjereno uredjena, te svimi modernimi tehničkimi pomagali
snabdjevena mehanička radiona, u kojoj posebni mehaničar
i stolar, po naputcih i nacrtih dotičnih profesora, razne modele,
sprave i t. d. izradjuje.


Što se samog sadržaja spomenutih šumarskih sbirka tiče,
to takove obuhvaćaju sve što se odnosi na nauku o uporabi
šuma, tehnologiju i transport drva, čuvanje šuma, šumarsku
zoologiju i botaniku, lovstvo i ribarstvo, sadjenje i uzgoj šuma,
kao i šumarsku taksaciju.


Liepe i prostrane dvorane, slobodne od vlage i svake
znatnije prašine olakšavaju bitno redanje i uzčuvanje sbirka, a
uz to stoje profesorima u to ime na razpoložbu još i posebni




ŠUMARSKI LIST 6/1900 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 340 —


ženski nadničari; a električnom razsvjetom i opet omogućena
je uporaba i demonstracija pojedinih objekata prema potrebi
ne samo zimi, već i u večernje doba.


Osobitog spomena vriedne su i vanredno bogate kolekcije
raznih demonstrativnih slika, skica i tabela, koje su izradjene
po uputi samih profesora, na temelju raznih strukovnih i znanstvenih
djela po asistentih, djacih kao i posebnih u to ime
plaćenih risarih, a koje se sbirke sve dalje i dalje upodpunjuju


— već prema obćemu napredku dotičnih struka.
To su velevažna pomagala poduke osobito u tehničkih
predmetih već i zato, što se u obće nemogu kupnjom nabaviti,
a što ih akademija im ade zahvaliti u velike i opet samo
bogatim svojim materijalnim prilikama, po kojima svakomu
profesoru stoje na razpolaganje dovoljna pomoćna sredstva
za svestrani napredak i rad.


Vrlo važno pomagalo za znanstveni kao i nastavni rad
profesor^,, a ne manje i za samo uspješno naukovanje djaka,
jest svakako i bogata akademička knjižnica, sa više od 10.000
svezaka, uz godišnju dotaciju od blizu 3000 for. — a i osim
toga slobodno je pojedinim profesorima, da si i na trošak
posebne dotacije svojih stolica, nabavljaju i sa svoje posebne
priručne knjižnice potrebita im strukovna djela, za isključivo
svoju uporabu.


Za poduku u obćoj i šumarskoj botaniki, posjeduje zavod
posebni botanički vrt, u površini od ukupno kojih 3 rali,
koji stoji pod nadzorom profesora šumarske botanike, dočim
radnje izvadja posebni akademički vrtljar sa težacima.


Ukupni trošak za taj vrt iznaša oko 1000 for. godišnje,
al od prodaje cvieća i bilja ulazi i opet kojih 300—350 for.


U tom botaničkom vrtu. uredjenom poput parka, imade
više od 800 raznolikih domaćih kao i aklimatizovanih stranih
vrsti drveća i grmlja.


Osim toga stoji šumarskoj akademiji na razpolaganje još
i posebna akademička šuma »Kisiblje«, sa šumskim razsadnjakom
u površini od 3V2 rali. Ta šuma leži kojih % sata




ŠUMARSKI LIST 6/1900 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 341 daleko
od grada, te zaprema, zajedno sa pripadajućimi sjenokošami,
ribnjaci i čistinami površinu od 365 rali.


Sumom tom upravlja jedan od profesora šumarstva, a za
izvadjanje radnja kao i neposredni nadzor šume i lovišta, namješten
je posebni nadlugar.


U »Kisiblju« uredjena je podjedno i posebna streljana,
služeća za streljačke vježbe akademičara. Vježbama ovima
ravna profesor lovstva.


Šumski razsadnjak imade donjekle značaj zemaljskog
šumskog biljevišta. U njemu se bo uzgajaju godimice na stotine
hiljada raznovrstnih biljka, koje se onda bezplatno diele na
obdine kao i siromašnije šumo-posjednike u zemlji.


Upravu ovog šumskog razsadnjaka rukovodi i opet drugi
od profesorali šumara. Osim toga uredjena su u zavodskoj
šumi i četiri manja ribnjaka.


Zavod imade i posebno lovište, u obsegu od kojih 3000
jutara, i to stranom vlastitog, stranom opet u zakup uzetog, u
kojemu se djaei takodjer vježbaju i u lovu.


Čitava se pako Sćavnička akademija sastoji iz sliedećih
stručnih škola: 1. škola za rudarstvo, 2. škola za metalurgiju
kovina, 3. škola za metalurgiju željeza, 4. škola za rudarsko strojarstvo,
5. škola za šumarstvo i napokon 6. škola za šumarske
inžinire.


Kako medjutim jur napred naglašeno, glavni su joj odjeli:
odjel za rudarstvo i odjel za šumarstvo, a ostali su samo kao
nastavci jedne ili druge ovih škola, pak im je i svrha, izobraziti
specialiste u pojedinim granama rudarstva ili u šumarskom
mjerničtvu.


UČevni predmeti propisani za šumare jesu u I. tečaju :


1. Matematika I. dio, 10 sati predavanja, 8 sati vježbe, (z. p.)
2. Obča kemija, 6 sati predavanja, (z. p)
3. Šumarska kemija (agrikulturna lučba), 4 sata. (1. p.)
4. Botanika I. dio, 4 sata predavanja 16 sati vježbe (1. p.)
5. Deskriptivna geometrija po 4 sata predavanja. (1. i z. p.)
6. Konstruktivno risanje, po 6 sati vježbe. (1. i z. p.)


ŠUMARSKI LIST 6/1900 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 342 —


7. Prostoručno risanje, po 4 sata vježbe. (1. i z. p.)
8. Fizika, 6 sati predavanja (1. p.)
II. tečaj:
1. Botanika II. dio, 3 sata predavanja, 4 sata vježbe.
(z. p.)
2. Uporaba šuma, 4 sata predavanja, 4 sata vježbe, (z. p.)
3. Zoologija, 3 sata predavanja, 2 sata vježbe, (z. p.)
4. Mehanika, 5 sati predavanja, 2 sata vježbe, (z. p.)
5. Mineralogija 3 sata predavanja, (z. p.)
6. Graditeljstvo, 5 sati predavanja. 6 sati vježbe, (z. p.)
a 3 sata predavanja i 4 sata vježbe (1. p.)
7. Geodezija I. dio, 4 sata predavanja i 8 sati vježbe (1. p.)
8. Tloznanstvo i klimatologija, 3 sata predavanja i 2
sata vježbe. (1. p.)
9. Sadjenje i gojenje šuma, 4 sata predavanja i 4 sata
vježbe (1. p.)
10. Dendrometrija, 4 sata predavanja i 4 sata vježbe. (1. p.)
III. tečaj:
1. Uredjenje šuma, 5 sati predavanja 2 sata vježbe u
zim. polječu, a 5 sati predavanja i 4 sata vježbe u ljetnom
poljeću.
2. Šumska tehnologija, 4. sata predavanja, (z. p.)
3. Vodo- i cestogradjevine, 3 sata predavanja i 2 sata
vježbe (z. p.)
4. Statistika, povjest i literatura šumarstva, 2 sata
predavanja (z. p.)
5. Šumarsko zakonoslovje, 3 sata predavanja i 2 sata
vježbe (z. p.)
6. Računanje vriednosti šuma, 3 sata predavanja i 2 sata
vježbe (z. p.)
7. Narodno gospodarstvo i financijalna znanost, 3 sata
predavanja (z, p.)
8. Konstrukcija ustava i brana, 3 sata predavanja i 2
sata vježbe (L p.)
9. Enciklopedija gospodarstva i ribarstva, 3 sata predavanja
(1. p.)


ŠUMARSKI LIST 6/1900 str. 15     <-- 15 -->        PDF

-- 343 —


10. Lovstvo i nauka o oružju, 3 sata predavanja (1, p.)
11. Uredovanje i stilistika, 2 sata predavanja (1. p.)
12. Računovodstvo, 2 sata predavanja (1. p.)
Kao neobligatni predmeti predavaju se jošte mjenbeno
pravo i zdravoslovje.
Oni slušatelji koji se žele naobraziti za šumarsk e
inžinire , imadu u ljetnom poljeću II. tečaja slušati jošte 5
satih matematika II. dio, a u III tečaju, 3 sata mehaničku
teoriju topline, 3 sata nauku o čvrstoći i 4 sata II. dio mehanike,
a uz to je za njih propisan još i IV. tečaj sa sliedećimi
predavanji:


1. Strojarstvo, u zim. p. 4 sata predavanja 8 sati vježbe
i 6 sati predavanja i 4 sata vježbe u 1. p.
2. Konstrukcija strojeva, 4 sata vježbe (z. p.)
3. Grafična statika, 2 sata predavanja (z, p.)
4. Nauka o gradnji željeznica i mostova, 4 sata pi´edavanja
i 2 sata vježbe (1. p.)
5. Nauka o ognjištima, 3 sata predavanja (1. p.)
6. Geodezija II. dio, po 4 sata predavanja i 4 sata
vježbe (1. p.)
7. Nauka o šumarskim strojevima po 2 sata predavanja i
4 sata vježbe (1. p.)
Sve se vježbe obavljaju, već prema naravi predmeta,
ili u predavaoni ili u kabinetima, odnosno u zavodskoj ili
drugoj kojoj okolišnoj šumi. Osim redovitih vježba, medju koje
se ubrajaju takodjer i vježbe na zavodskoj streljani kao i
vježbe u lovu, obdržavaju se svake godine sa slušatelji takodjer
i poveće ekskurzije po Magjarskoj a prema potrebi i u inozemstvo.


Velikoj 14—16 dnevnoj ekskurziji u III. tečaju, obvezani
su svi štii endiste prisustvovati.


Akoprem imade akademija podpuno obiležje visoke škole,
ipak su i tamo, za osjegurati povoljni naukovni uspjeh, uvedeni
već od dulje vremena strogi obligatorni semestralni ispiti za
sve redovite slušatelje, te se kao absolvent akademije smatra




ŠUMARSKI LIST 6/1900 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 344 —


s mo onaj, koji je iz 8vih obligatnih predmetah položio uspješno
propisane semestralne izpite, a samo takovi se pripuštaju kasnije
i državnom izpitu za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva.


Na te stroge ustanove ponukana bi vlada i akademija,
nakon žalostnog iskustva stečenog kroz par godina, dok su po
primjeru, naročito njemačkih visokih škola, i u Šdavnici dopuštali
djacima podpunu t. z. akademijsku slobodu i glede
naukovanja. Inače su akademički propisi, ma da i stavljaju
djacima stanovite stege, ipak posvema liberalni, tako, da je
i ondje mladeži uzčuvana podpuna sloboda u njezinom privatnom
i socialnom životu. Djačko akademičko čitaoničko družtvo,
posjeduje i posebnu svoju kuću sa restaiiracijom, kavanom,
čitaonom i knjižnicom, te je kao takovo pravo središte tamošnjeg
djačkog udrugarstva i života.


U svakom obziru dostojna obskrba profesora, osjegurava
akademiji vazda baš odlične strukovne sile, a da se iste mogu
i uzdržati na visini napredka svojih struka te da se neprestano
i što više mogu usavrsivati, šalju se često i na posebna poučna
putovanja, i to izmjenice na jedan ili više semestarah i u inozemstvo,
u svrhu znanstvenih i strukovnih studija, proučavanje
inozemnih uredaba i radnja kod raznih inozemnih kapaciteta,
šumarskih pokušališta i t. d., u koju se svrhu upotrebljuju,
osim već i u samom akademičkom proračunu u to ime uvrštenih
6000 for., još i posebna sredstva iz obćeg državnog proračuna.


Time pako, da je svakomu u VI. ili VII. nadnevnom
razredu stojećih profesora, kako već prema starosti i dobi
službovanja, dozvoljen još i počastni naslov šumarskoga nadsavjetnika
dotično šumarskoga savjetnika, obilježen je podjedno
jasno i njihov družtveni položaj prema statusu državnoga
šumarskoga osoblja.


Jedan je od profesora ujedno i predstojnikom šumarskih
pokusnih postaja u Magjarskoj.


Asistenti rekrutiraju ee ili iz krugova mladjih šumarskih
činovnika državne šumske uprave, ili neposredno iz redova
absolviranih akademičara. Oni ostaju kao takovi onda na




ŠUMARSKI LIST 6/1900 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 345 akademiji
po 2—3 godine, a uvršteni su u status državnog
šumarskog osoblja, te mogu za slučaj ako ostanu dulje vremena
na akademiji, biti promaknuti i u viši činovni razred (kao
nadšumari i t. d). Redovito se medjutim vraćaju nakon 2—3
godine i opet natrag u šumarsku praksu.


Ukupna redovita godišnja potreba akademije varira izmedju
115 i 120.000 for. sto je i opet dokaz, kako ugarska vlada
nežali troškova, da i taj velevažni zavod digne i uzdrži i
na što višem znanstvenom niveau´u — pa će u obće biti malo
šumarskih akademija, koje su toli sjajno dotirane a i inače
situirane kao što Sćavnieka.


Time mislim, da sam dovoljno obširno i jasno predočio
sliku o stanju i ustrojstvu Sdavnićke šumarske akademije, a
tim zadovoljio sam i stavljenoj si zadaći — pak stoga svršavajući
želim samo još i to, da i našoj mladoj hrvatskoj
akademiji bude sudjeno, doživiti danas sutra bar onoliku
starost ter takovu sjajnu prošlost, kakovu eto posestrima joj
akademija u Sćavnici sada slavi. Da se to pako i u istinu
sbude, 0 tom nastojati u prvom je redu svakako i dužnost
svih hrvatskih šumara. F. Ž. K.


0 pripravljanju svile iz drvne staničevine.


Već odavna nastoje ljudi, da sami umjetnim putem stvaraju
ono, što priroda već milijone godina, nama još nepoznatim
procesima, stvara. Tko bi prije desetak godina i pomislio, da
će ljudska ruka pripravljati iz soka ernogorice tvar istog mimirisa
i istih svojstava kao što je ona u omiljeloj nam vaniliji.
Da li je ikada ma koj od naših otaca i pomislio na to
da bi mogao drvo pretvoriti u neizmjeran broj najrazličijih
tvari, koje je do sada jedino priroda stvarala, a uz njih još
mnogobrojne sasvim nove njemu još nepoznate. I mi sami ne
znamo još danas cieniti vriednost drva, spaljujemo ga često
samo radi neznatne topline, koju nam izgaranjem daje, a ne
mislimo na to, što se je sve s tim spaljivanjem izgubilo.