DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1900 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 359 ~
Sto se tiče umjetnog tamanjenja veli se u »Šumarskom
listu« 1884. str. 281.: »Zali bože što se ne mogaše nikoje
mjere protiva toj po naše hrastike toli opasnoj gamadi
poduzeti«.


Vincetić veli u »Šumarskom listu« 1885. str. 263.: da je
uprava imovne obćine naložila mjeseca lipnja g. 1878., da u
napadnutih srezovih večernje vatrice pale.


Stojanović veli u »Šumarskom listu« 1889. str. 427—-428.:
da je Trnjanska obćina plaćala školskoj djeci za stotinu sakupljenih
ženka 1 nč. Za 8 dana nakupila su djeca i nagradjena
su za ništa manje nego 10,000.000 leptira a moglo je
biti još 10 puta toliko. Veli, da je tamanjenje nuždno i dobro
u voćnjacima, u šumi ne ima sredstva. U dolj. Dolcih palio
je 26. lipnja od V29—12 sati u noći vrlo veliku i sjajnu vatru
sa suhimi i krupnimi hrastovi drvi. Razsvietljen prostor mogao
je imati u promjeru do 200 met. »Ni jedna jedincata ženka
ni letjela nije, a kamo li da je u vatru pala. Ženke su posve
komotno sjedile na hrašću, jedva 5-^6 met. od vatre udaljenom
i svoja jajašca odlagale, dočim su mužkarci, valja priznati,
dosta marljivo u vatru padali« moglo ih biti 5—6000.


M. M.—R. u »Šumarskom hstu« 1890. str. 447. zagovara
palenje trnja, granja, napuštanje šumskog mrava, preporučuje,
da se nabave brzci iz Primorja, gdje da ih mnogo ima,
da se goje Bruehusi iz graška i leće.
K—c. u »Šumarskom listu« 1881. str. 433. veli, da ne
koristi tamaniti gubara On veli, da ako ih ima premnogo, tada
od gladi degeneriraju i pogibaju, unište sami sebe svojom množinom
; dočim ako se tamane, onda se uništi samo jedan dio,
a ostatak, koji se normalno razvija, razširi se i počini veću
štetu, nego li bi ju bio mogao učiniti uz mnoge druge.


6. Steta» I u pogledu štete, što ju gubar počini, ne slažu
se pisci. Šume prelistaju na novo.
U »Šumarskom listu« 1884. str. 280. veli se »šume prelistaše
po drugi put« a ne spominje se šteta.