DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1900 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 361 — Šumske štete kod brodske imovne obćine. Piše F. Ivić. Vrlo je hrdjav pojam ostao od starine u našem narodu o »šumskom vlastničtvu«, jer predajom od otca na sina, a i današnjim pripoviedanjem staraca o onoj zlatnoj dobi, kada BU današnji pravoužitnici slobodno išli u šumu sjeći — što je bilo bolje i za njihovu porabu prikladnije — prešla je ta mana i na mladji naraštaj, te baš ludo i nerazborito hara mlade sastojine. Vele, da im otac ili djed priča, da su u ono doba mogli — kada im je trebalo sošica i šiba (vaga) za zdenac — po sjeći po tri do četiri najljepša hrasta, a gospodin im »Berittener «* doznačivao hrastove za kolce od kojih će načiniti trklju kojom će livadu ili pašnjak ograditi, i to toliko, koliko su samo želili; a procjena da se obavljala više »po domaći«. Takovo pripoviedanje potiče i današnji naraštaj na to, da si isto misli, da živi u toj umišljenoj zlatnoj dobi, te da može svaku vrst mlade šume a i po koj stari hrast, bez ičijeg pitanja i bez ikakove, do samo njegove vlastite dozvole posjeći. Taj hrdjav pojam do toga je dotjerao, da se na onoj stranici »traži« nalazi upisana tražbina na šumskim štetama u iznosu od okruglih 277.800 kruna do konca g. 1898.; a da pojedina sela, kojima su ti pojmovi odviše bistri bili kao n. pr. Mirkovcima iznos 56.920 K. 90 fil. a Podvinje pak 56.991 K. 90 fil. šumske štete duguju. Mirkovčani su pak osobitu vještinu u tom poslu pokazali u srezu »Vrabčani«, gdje su za vrieme od 3—4 mjeseca na površini od 1067 jutara posjekli 5697 stabala od 8—40 cmt. promjera. U takovoj su napasti još srezovi: »Cunjevci, Rastovica, Trstenik i Banovdol« i to samo radi toga, što su blizu mjestah odnosno trgovišta u kojima drva lahko unovčuju, kao što su: Vinkovci, Vukovar i Brod. * Nadlugar na konju. |