DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1900 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 373 — donosi k toirni, spcialno za hrv. trgovinu s drvom, neki napredak u zemljama oko sredozemnoga mora poimence: Italiji, Grčkoj, zemljama carstva turskoga, sjeverne Afrike konačno Francuske, koja svojom ovogodišnjom svjetskom izložbom u Parizu, ipak je bar privremeno ustalila svoje inače dosta klimave političke prilike. Već sama izložba, kad je od ovako velikih dimenzija, povoljno djeluje na sve proizvodne grane, pa je uslied toga znatni konsum drva u Francuzkoj sam po sebi razumljiv. Sav ovaj napredak nadaleko i bez svake izložbe nadmašuje kolosalni razvoj industrije u Njemačkoj, koja je zadnjih godina toga radi postala državom, koja upravo najveće množine stranoga drva troši, jer tamošnje šume, prem su u izvrstnom stanju, pa prem ih i dosta ima, ne mogu ni iz daleka da namire te goleme potrebe na drvu tako, da se i u samoj Njemačkoj industrijalni krugovi ozbiljno bave pitanjem, ne bi li bilo dobro dokinuti uvozne carine na drvo, koje se u Njemačka uvozi bar iz bližih država, pak na drvo takovo, kakvoga u Njemačkoj ni iz daleka toliko nema, da bi se domaći konsum pokriti mogao. Zbog sveg ovog gore spomenutogo dobro se drži u cieni tvrda i mekana, koli rezana roba, ponajpače trupci; sveudilj se dobro prodaje i francuska dužica, dapače počela se je tražiti čak i njemačka bačvarska gradja u malenim dimenzijama, prem potonja do nedavna gotovo uikakove prodje imala nije. Žalibože, da se uz ovako liepu eksportnu trgovinu, domaća trgovina s drvom nikako oporaviti ne može. U iztočnom agriculturnom dielu monarkije vladaju gospodaske krize uslied raznih nedaća kao što su: filoksera, peronospera, marvinske pošasti, svinjska kuga, silne kiše i poplave, tuča i mraz; a u zapadnom dielu k tomu još razne „obstrukcije" koje redom slieđe, pa narod i u toj političkoj trzavici ni neprimjećuje svojih gospodai´skih probitaka, a vlade nesjegurne svojeg obstanka od danas na sutra, ni ne mogu ozbiljnijim se radom na gospodarstvenom polju baviti. Zapinje stoga domaći obrt i trgovina, pa je zbog sveg toga i unutarnja trgovina s drvom slaba i domaći konsum drva samo neznatan. Sami naši domaći drvotržci imadu se dosta boriti s raznimi potežkoćami, tako u sadašnjoj „carnpagni" sbog nepovoljnog vremena netom minule zime i ovoga proljeća, sa lošim izvozom, povodnjami u ravnicah a pravo kaže „Agramer Lloyd", trpe oni i zbog pomanjkanja gotovo svake bolje organizacije. Isti list obraća se u interesu domaćih drvotržaca na vis. kr. zem. vladu, da bi se upravo s obzirom na neprilike oko pravodobne sječe, izradbe i izvoza, uskorile i prodaje u našim šumama, i u glavnom počelo s prodajami za šume po ravnicah i brežuljcih u rujnu. Mi tu želju smatramo doista opravdanom, jer često i najzgodnije vrieme, — a to je kasna jesen, koja je kod nas u pravilu i onako naj |